Osvrt

Održan okrugli stol na temu Adventa u Zagrebu

Autor/izvor: DAZ 16/10/2014

U tijeku je interdisciplinarna radionica Advent u Zagrebu, koju Društvo arhitekata grada Zagreba u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba i Koncertnom direkcijom Zagreb. Radionica traje od 15. do 17. listopada, a mentoriranim radom u grupama pokušat će se iznaći kvalitetnija i za javni prostor održivija rješenja i režimi korištenja Trga bana Josipa Jelačića. Jučer je u sklopu radionice održan i okrugli stol na kojem su sudjelovali arhitekt Branko Silađin, dr.sc. Jana Šarinić s Odsjeka za sociologiju, izv.prof. Mladen Orešić sa Studij dizajna Af, prof.dr.sc. Krunoslav Šmit, dipl.ing.arh. s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i predstavnici TZ grada, a moderator je bio Tomislav Plaetenac.

Za početak diskusije arhitekt Silađin predstavio je u kratkim crtama povijest glavnog gradskog trga uključujući njegovu posljednju transformaciju u kojoj je sudjelovao kao autor s arhitektima Mihajlom Kranjcom i Berislavom Šerbetićem. U svom pregledu Silađin se osvrnuo na promjene u načinu korištenja i tretiranja javnog prostora ukazavši na činjenicu da je pri preuređenju Trga postavljeno dvjestotinjak nefiksiranih stolaca koji su omogućavali korištenje, tada još Trga Republike, kao dnevnog boravka grada. Javni prostor kao opće dobro se međutim u međuvremenu povukao pred rastućom komercijalizacijom što je neminovno dovelo do devalviranja prostora. Kao primjer za ovo Silađin je naveo šatore postavljen neposredno uz denivelirani sjeverni dio trga s terasam, kao i kemijske toalete koji su ne rijetko smješteni na istim lokacijama.

Profesor Orešić se nadovezao rekavši da se događa svojevrsno poništenje prostora te da bi trebalo težiti stvaranju novih doživljaja a ne nove arhitekture i novih sadržaja, koji su prisutni u rubnoj izgradnji Trga.
Sociologinja dr.sc. Jana Šarinić je istaknula temeljni aspekt javnog prostora – dostupnost svima, objasnivši da se ljudi naviknu na prostorne degradacije, s obzirom na činjenicu da većina prostor percipira kroz tradicionalne simbole i markere, kao što su katedrala, manduševac i slično. Prilikom tretiranja javnog prostora nužnost je omogućiti ravnopravno korištenje istog svima „drugim“ pod istim uvjetima. Profesor Šmit s Arhitektonskog fakulteta osvrnuo se na trajna pitanja kojima se banalizira i prejudicira izgled Trga bana Jelačića, kao što su: „Kako bi trebao izgledati glavni šator“, „kakve manifestacije bi se trebale održavati na trgu“ i druga, povukavši pitanja o tome kakav advent (i javni prostor) zaslužujemo. Moderator diskusije antropolog Tomislav Pletenac izložio je društveno-kulturne paradokse spajanja urbanog i tradicionalnog aspekta Adventa te nerazmjera između glavnog grada i ostatka zemlje, kao i Zagreba i europskog konteksta. Razlike u identitetu kojeg gradimo prostorom se već primijete u tretiranju Tomičeve i Zrinjevca u doba blagdana, međutim pitanje ostaje kakav javni prostor zaslužujemo ako kao građani sami konzumiramo ono komercijalno u njemu kroz ugostiteljske sadržaje? Unatoč svemu potrebno je preuzeti odgovornost za omogućavanje dostupnosti javnih gradskih prostora svim korisnicima 24h dnevno, bez obzira na ekonomske računice.

Radionica i njeni sudionici će upravo alternativnim scenarijima i rješenjima pokušati ponuditi kvalitetnije i pravednije solucije kojima će se pokušati zaštititi svi interesi sudionika gradskog života te kako je kolega Silađin istaknuo ponuditi alternativu konzumerizmu kao mediju za druženje u javnom prostoru, kao civilizacijskom dosegu 21. stoljeća.