Konferencija
Autor/izvor: DAZ / poslovni.hr 02/11/2015
11. studenoga 2015. u Maloj dvorani Lisinski u Zagrebu održava se konferencija „Pametni gradovi / Smart Cities“ čiji cilj je afirmirati se kao središnje mjesto rasprava o razvoju ‘smart city’ filozofije na području Hrvatske, ali i šire regije.
Hrvatska ima ukupno 128 gradova, no koliko je među njima pametnih gradova? Mogu li i kako postati pametniji? Odgovor na ovo pitanje trebao bi dati projekt Gradovi budućnosti, inicijativa pokrenuta od strane Poslovnog dnevnika, Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske i Udruge gradova namijenjen promociji izvrsnosti i inovativnosti ‘smart city’ i srodnih inicijativa implementiranih u hrvatskim gradovima, ali i podizanju opće svijesti javnosti oko važnosti razvoja novih tehnoloških, organizacijskih i logističkih rješenja usmjerenih na poboljšanje kvalitete života stanovnika hrvatskih gradova.
No, što su to uopće pametni gradovi (eng. smart city)?
Koncept pametnih gradova (eng. Smart city) jest skup multidisciplinarnih mjera, ideja i politika usmjerenih na poticanje razvoja ljudskih i tehnoloških resursa urbanih područja, te njihove strukturirane interakcije u svrhu omogućavanja održivog gospodarskog razvoja i više kvalitete života njegovih stanovnika. Iako se često veže uz razne varijante ICT tehnologija, koncept pametnih gradova znatno je širi od puke implementacije tehnoloških rješenja, te obuhvaća i razne sociološke koncepte, poput maksimalne društvene inkluzije i transparentnih sustava odlučivanja.
Filozofija pametnih gradova razvila se kao izravni odgovor na razvoj ekstremne urbanizacije kojoj je svijet izložen tijekom zadnjih pedesetak godina. U tom razdoblju, od 1960. do danas, udjel stanovnika gradova u ukupnoj svjetskoj populaciji porastao je sa 34 na 54 posto. Prema procjenama Ujedinjenih naroda taj trend nastavit će se i u bliskoj budućnosti, pa će se upravo urbana područja generirati oko 90 posto prirodnog prirasta globalnog stanovništva, 80 posto novostvorenog bogatstva, ali i trošiti oko 60 posto ukupne svjetske potrošnje energije. Samo u Kini u narednih 15 godina oko 300 milijuna ljudi migrirat će iz ruralnih u urbana područja. Stvaranje održivih modela i politika razvoja urbanih prostora utoliko je globalni imperativ.
Urbana naselja
Od ovih globalnih trendova nije izuzeta niti Hrvatska koja već 50 godina bilježi kontinuiranu depopulaciju ruralnih područja, te sve veću koncentraciju stanovništva u malom broju najvećih urbanih naselja. Ipak, usprkos rastu, razvoju i promjeni osnovne funkcije gradova, vrlo malo se promijenilo u osnovnim načelima urbanizma. Temeljem tih postulata čiji korijeni sežu još u rano 19. stoljeće, gradovi su ustrojeni kao kompleksni centralizirani sustavi prometne, energetske, sanitarne i vodovodne infrastrukture. Ipak, takva paradigma sve češće pokazuje se kao anakrona, a gradovi zasnovani na njoj naprosto sve manje sposobni zadovoljiti osnovne životne potrebe ljudi koji u njima žive.
Utoliko, stvaranje održivih modela i politika razvoja urbanih prostora globalni je imperativ.
Izuzeta od tog razvoja nije i ne smije biti niti Hrvatska. Upravo suprotno, takve inicijative nužno je identificirati, vrednovati i nagraditi, ali i promovirati ih kako bi kao primjeri najuspješnije prakse postali referenca za rašireniju primjenu, ali i negirali učestale predrasude o inertnosti institucija lokalne vlasti u Hrvatskoj. Upravo to je i osnovni cilj projekta Gradovi budućnosti, ali i dodjela nagrada najboljim ‘smart city’ projektima hrvatskih gradova u ukupno pet kategorija.
Dodjela priznanja
Dodjela priznanja najuspješnijima bit će upriličena na velikoj konferenciji Gradovi budućnosti 2015. koja će, uz prisustvo niza domaćih i stranih uglednika i stručnih predavača biti održana u studenom u maloj dvorani KD Vatroslav Lisinski u Zagrebu.
Cilj je konferencije afirmirati se kao središnje mjesto rasprava o razvoju ‘smart city’ filozofije na području Hrvatske, ali i šire regije. Osim rasprava o aktualnoj problematici implementacije ‘smart city’ rješenja, smisao konferencije je da bude i mjesto transfera znanja i ideja, odnosno točka susreta svih važnih dionika u ovom sektoru, od predstavnika lokalne samouprave, preko proizvođača tehnologija i znanstvenih institucija do krajnjih korisnika tih usluga – građana. Jer, u konačnici, bez uspješnih
PROGRAM - SATNICA - konferencija PAMETNI GRADOVI
9:30-10:00 dolazak i prijava gostiju
10:00 početak kongresa
10:05-10:10 Pozdravna riječ, Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika
10:10- 10:15 Pozdravna riječ, Ellen Berends, veleposlanica Kraljevine Nizozemske u RH
10:15-10:35 Prezentacija EINDHOVEN, Rob van Gijzel, gradonačelnik Eindhovena
10:35-10:55 Prezentacija GRAZ, Siegfried Nagl, gradonačelnik Graza
10:55-11:15 Key note prezentacija, Daan Roosegaarde, CEO Studio Roosegaarde
11:15-11:25 Q&A's; Rob van Gijzel, Sigfried Nagl, Daan Roosegaarde
11:25-11:40 COFFEE BREAK
11:40-12:00 Prezentacija TELE 2, Rami Avidan, Direktor M2M rješenja - TELE 2
12:00-12:20 Prezentacija JASTREBARSKO, Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskog
12:20-12:40 Prezentacija BOSCH, Hanno Miorin, VP OE-Sales Robert Bosch AG
12:40-13:00 Prezentacija PHILIPS
13:00-13:10 Q&A'a: Rami Avidan, Zvonimir Novosel, Hanno Miorini
13:10-13:40 COFFEE BREAK
13:40-14:40 Case study prezentacije Fonda za Zaštitu okoliša RH, najbolji primjeri iz prakse: Barcelona, Milano
14:40-14:50 Q&A'a: Milano, Barcelona
14:50-15:50 DODJELA NAGRADA SMART CITY AWARD
Poslovni dnevnik uz potporu Nizozemske ambasade dan prije konferencije, 10. studenoga 2015. godine u Kongresnom centru Forum u Zagrebu organizira ekskluzivnu radionicu s nizozemskim inovatorom Daan Roosegaardom.
Nizozemski umjetnik i inovator, koji je svjetsku slavu stekao zahvaljujući futurističkom projektu “pametnih svjetlećih cesta”, a trenutno razvija solarne biciklističke staze i gradske parkove bez smoga, održat će jedinstveno interaktivno predavanje i otkriti viziju modernih megapolisa budućnosti!
Pokaže li se ovo uspješnim, ‘pametna autocesta’ mogla bi se u budućnosti proširiti na brojne druge države, a tehnologija bi moglo biti i jedno od rješenja za smanjenje potrošnje električne energije. Roosegaarde poručuje da je osnovni cilj ovog projekta napraviti održive i interaktivne prometnice korištenjem interaktivne rasvjete, pametnije energije i oznaka koje se mogu prilagoditi određenim prometnim situacijama.
I ostala Roosegaardova djela poput biciklističke staze Van Gogh i Smart Highway promoviraju taktilno high-tech okruženje u kojem gledatelj i prostor postaju jedno. Ova veza, uspostavljena između ideologije i tehnologije, rezultira onime što Roosegaarde naziva ‘tehno-poezijom’. Za sebe kaže kako njegov interaktivan rad povezuje ljude s umjetnošću i same ljude s drugim ljudima.
Sudjelovanje na konferenciji je besplatno, a prijaviti se možete ovdje.
Kotizacija za sudjelovanje na radionici iznosi 1000 kn, a prijaviti se možete ovdje.
Više:
www.poslovni.hr
https://www.studioroosegaarde.net