In memoriam
Preminuo je arhitekt Vladimir Braco Mušič
Autor/izvor: DAZ / MAO / Slobodna Dalmacija 21/01/2014
Početkom godine u 84. godini preminuo je arhitekt, urbanist, publicist i profesor Vladimir Braco Mušič. Bio je jedna od vodećih osoba na području urbanizma u bivšoj državi Jugoslaviji, a njegovo najznačajnije djelo je projekt Split 3.
Rođen je 19. prosinca 1930. u Sevnici u Sloveniji. Diplomirao je 1956. u klasi prof. Ravnikara u Ljubljani, magistrirao na Harvardu (GSD) 1964. Sudjelovao je na kongresu CIAM-a (Congrès internationaux d’architecture moderne) v Aix-en-Provence 1953 kao student, te na X. CIAM-u u Dubrovniku 1956. Radio je na Urbanističkom institutu Socijalističke Republike Slovenije, bio je glavni urbanist Ljubljane i dogradonačelnik, savjetnik Ujedinjenih naroda na projektu UN-Habitat i savjetnik Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) 1961. postaje asistent na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani, a od 1980. – 1990. predaje na katedri za Urbanizam te na sveučilištima diljem svijeta. Mušič je pisao i za mnoge arhitektonske časopise: Arhitekt in Naši razgledi, Sinteza, Arhitektov bilten, ČiP, Teorija in praksa, Urbani izziv i druge, a uz mnogobrojne članke i osvrte njegova knjiga "Urbanizam - bajke i stvarnost" iz 1980. i danas može služiti kao jedan od udžbenika za područje urbanizma.
Najznačajniji rad u njegovom opusu je projekt Split 3, veliki pothvat u urbanizmu u bivšoj državi. Rad Vladimira Brace Mušiča, Nives Starc i Marjana Bežana, pod imenom "Žnjan", jednoglasno je proglašen najboljim na općem jugoslavenskom natječaju za Split 3, raspisanim 1968. godine.
Zbog konzultacija i stalne suradnje na terenu, Vladimir Braco Mušič bio je često u Splitu, držao predavanja u Društvu arhitekata i prijateljevao s više splitskih arhitekta. Dolazio je i nakon završenih obveza na izgradnji Splita 3. Zanimalo ga je kako se odvija život u dijelu grada za čije urbanističko rješenje nosi suodgovornost. Uočavao je pogreške, ali i dobra rješenja koja su zaživjela na terenu. Govorio je: "Mi urbanisti moramo biti svjesni da svakim urbanističkim rješenjem nekom nešto damo, a nekome uzmemo.“ U vrijeme nasipavanja i velikih promjena na Žnjanu osobno se angažirao u kontaktu s tadašnjim ministrom kulture. Zahvaljujući Vladimiru Braci Mušiču, o Splitu se pisalo i govorilo u svijetu ne samo zbog Dioklecijanove palače već i zbog Splita 3, o čemu su ispisani brojni tekstovi.
U Splitu je bio posljednji put u jesen 2011., na javnom razgovoru u okviru konferencije "Prostori nedovršenih modernizacija" održanom u Domu mladih, a prošle godine postavio je izložbu radova arhitekta Dinka Kovačića u ljubljanskom Muzeju za arhitekturo in oblikovanje.
Više o životu i dijelu Vladimira Brace Mušiča pročitajte ovdje.
Izvori: Muzeja za arhitekturo in oblikovanje / Slobodna Dalmacija