Obilazak
Presjecišta prostornog planiranja i socijalne medicine
Autor/izvor: DAZ 01/10/2019
Obilazak Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" uz predavanja prof.dr.sc. Ankice Sente Marić i dr.sc. Tamare Bjažić Klarin i projekcije filmova iz arhiva Škole održat će se 05.10.2019.
Prije 100 godina, 1919. godine, dr. Andrija Štampar prihvatio je radno mjesto načelnika Higijenskog odjeljenja Ministarstva narodnog zdravlja Kraljevine SHS. Njegovom zaslugom ta država je u samo pet godina osnovala 250 socijalnih medicinskih ustanova. Štamparova sanitarna politika u Zagrebu je u tih pet godina omogućila djelovanje Epidemiološkog zavoda, Zavoda za socijalnu medicinu i higijensku propagandu, Škole za sestre pomoćnice, Dispanzera za TBC, Državne ambulante za liječenje veneričnih bolesti, Školske poliklinike, Državnog dispanzera za njegu dojenčadi, proširen je Pasteurov zavod i osnovane zdravstvene stanice u Šestinama, Kašini i Pušćoj Bistri sa sestrom higijeničarkom. Uz to, gradska općina otvorila je Gradski ambulatorij za malu djecu, za školsku djecu, za venerične bolesti kao i modernu gradsku raskužnicu. Na kraju tog petogodišnjeg razdoblja Štampar je ispisao i 10 postulata socijalne medicine, od kojih izdvajamo: 1) Važnije je obavještavanje naroda od zakona; 2) Ljekar ne smije biti ekonomski zavisan od bolesnika, jer ga ekonomska zavisnost sprečava u njegovim glavnim zadacima; 3) U pitanju narodnog zdravlja ne može se činiti razlika između ekonomski jakih i slabih; 4) Glavno mjesto ljekarskog djelovanja su ljudska naselja, mjesta gdje ljudi žive, a ne laboratorije i ordinacije. Zagrebačka Škola narodnog zdravlja osnovana je 4. rujna 1926. godine, a 1927. godine useljava se u zgradu koju koristi i danas.
Obilazak zgrade Škole narodnog zdravlja koja nosi Štamparovo ime, kao i historiografska predavanja o presjecištima načela socijalne medicine i novog prostornog planiranja koje nastaje u Zagrebu u to vrijeme, uz projekcije filmova iz arhiva Škole, organizira se u svrhu poticanja propitivanja nasljeđa Andrije Štampara u zdravstvenim politikama u RH danas i njihovoj sprezi s trendom manipuliranja prostorom kao resursom.
Obilazak Škole narodnog zdravlja dio je projekta RETROPOLIS Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII), a organizira se u suradnji sa Školom narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Više na: www.uiii.hr
Podrška: Grad Zagreb – Ured za kulturu
Rad UIII-a institucionalno podržava Zaklada Kultura nova.
O autorima
Tamara Bjažić Klarin
TAMARA BJAŽIĆ KLARIN je viša znanstvena suradnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu. Područje njezinog znanstvenog rada su arhitektura i urbanističko planiranje Hrvatske u 20. stoljeću s fokusom na modernizacijske procese, razmjenu znanja i javni angažman arhitekata. Autorica je knjiga “Ernest Weissmann. Društveno angažirana arhitektura 1926. – 1939.” (2015.) i “Za bolji, ljepši Zagreb!” – arhitektonski i urbanistički natječaji između dva svjetska rata” (2019., u tisku). Sudjelovala je na više znanstvenih projekata i konferencija u zemlji i inozemstvu. Stipendistica je Francuske vlade i Švicarske nacionalne zaklade za znanost zahvaljujući kojoj je bila akademski gost na ETH u Zürichu. Urednica je i ko-urednica dvije knjige, autorica više znanstvenih radova, poglavlja u knjigama, stručnih tekstova, tekstova u katalozima izložaba i enciklopedijskih jedinica. Dugogodišnja je suradnica Hrvatske radio televizije. S Ana Marijom Habjan i Anom Danom Beroš scenaristica je više dokumentarnih filmova i televizijskih emisija o arhitekturi.
U sklopu istraživanja djelovanja arhitekta Ernesta Weissmanna intenzivno se bavila radom Odjela za sanitarnu tehniku Škole narodnog zdravlja i arhitekturom zgrada namijenjenih zdravstvu.
Ankica Senta Marić
Osnovnu školu i gimnaziju završila u Metkoviću, a diplomirala na Biotehnološkom fakultetu u Zagrebu 1977. godine. Zaposlila se na Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1978 i radila do umirovljenja 2017. godine na Katedri za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada. Završila je poslijediplomski studij iz Zdravstvene ekologije na Medicinskom fakultetu te stekla akademski stupanj magistra i doktora medicinskih znanosti u polju Javnog zdravstva i zdravstvene zaštite. U izvanrednog profesora izabrana je 2011. godine. Predavala na Medicinskom fakultetu zdravstvenu ekologiju kao i na Medicinskom fakultetu u Splitu i Osijeku do njihovog osamostaljenja. Također sudjelovala u poslijediplomskim studijima na Medicinskom fakultetu u Zagrebu iz područja javnog zdravstva. Područje znanstvenog i stručnog rada je zaštite voda u prirodi, balneologije iz čega su i objavljeni radovi. Aktivno sudjelovala u znanstvenim i stručnim projektima. Bila je predavač i nositelj 3 kolegija na Zdravstvenom veleučilištu- sanitarni smjer. Voditelj je Laboratorija za ispitivanje voda od 2005-2017.
Društvo
