Konferencija

PRODULJEN ROK: Poziv stručnjacima na prijavu radova konferencije ArhiBau.hr

Autor/izvor: DAZ 08/07/2022

Sajam kulture građenja i održivog razvoja "ArhiBau 2022" s konferencijom održat će se u Areni Zagreb 5. – 8. listopada 2022. u organizaciji Društva arhitekata Zagreba, s temom "Izazovi oporavka i otpornosti".

Više informacija na: arhibau.hr

Pozivamo sve stručnjake zainteresirane za sudjelovanje u konferencijskom dijelu sajma da se prijave s temama koje mogu doprinijeti stručnoj raspravi. Prijaviti možete teme i radove u okviru stručne ili znanstvene konferencije u sklopu ArhiBau2022.

Teme i radovi u sklopu konferencija mogu biti izlagani u vidu usmene ili online prezentacije (u trajanju 7 - 20 min) ili u formi plakata.

Programski i znanstveni odbor evoluirati će teme i javiti Vam se povratno.

Prijave tema i sažetaka otvorene su do 15.07.2022.

Informacija putem maila  o prihvaćanju teme do 20.07.2022. 

Rok za predaju finalne pwp prezentacije: 05.09.2022.

Rok za predaju znanstvenog rada za recenzentski postupak, odnosno publiciranje u Zborniku znanstvenih radova: 30.10.2022.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u RH, službeni je suorganizator znanstvene konferencije.

Službeni jezik znanstvene konferencije je engleski jezik.

Autori znanstvenih radova obvezuju se predati lektoriran tekst, te grafičke i dr. priloge za koje imaju ishođena autorska prava.

__________________________________________________________________________________

KONFERENCIJSKI DIO SASTOJI SE OD IDUĆIH TEMATSKIH SEKCIJA:

1. Izazovi projekata povezanih s oporavkom i otpornosti

Pandemija koronavirusa koja je iznenada pogodila svijet, osim javnozdravstvene ugroze neviđenih razmjera, uzrokovala je i pad gospodarske aktivnosti na svim kontinentima. Kako bi se ublažile ekonomske i društvene posljedice pandemije, NPOO pridonosi ostvarivanju općih ciljeva na razini EU: promicanje ekonomske, društvene i teritorijalne kohezije u Uniji, jačanje ekonomske i društvene otpornosti, smanjivanje društvenih i ekonomskih učinaka krize te poticanje zelene i digitalne tranzicije. Ovi ciljevi tako postavljaju uzbudljive izazove za građevinski sektor i arhitektonsku struku, koja je pozvana sukreirati odgovor na složeno pitanje osiguranja ubrzanog gospodarskog oporavka te zelene transformacije radi održivijeg razvoja i veće otpornosti društva na buduće krize. U pretvaranju klimatskih i ekoloških izazova u prilike, osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije prema klimatskoj neutralnosti, zelena i digitalna tranzicija ostvarit će se prelaskom na čistu energiju, poticanjem zelenih ulaganja, dekarbonizacijom zgrada te razvojem kružnog gospodarstva.

2. Okviri kulture građenja u 21. stoljeću

Izvorni Bauhaus bio je nositelj kulture građenja 20. stoljeća. Novi europski Bauhaus nastaje u trenutku očekivanih velikih društvenih i političkih promjena uzrokovanih velikim krizama. Razgovaramo o kulturi građenja u 21. stoljeću s posebnim naglaskom na doprinos hrvatske arhitekture, urbanizma i graditeljstva inicijativi Novog europskog Bauhausa.

3. Urbanizam 2022

Ova tematska sekcija otvara teme budućeg razvoja Grada Zagreba, Hrvatske i regije nadovezujući se na prostorno plansku dokumentaciju, ali i otvarajući temu nužnih novih strategija razvoja. Unutar strategije budućeg razvoja posebno je značajan segment koji se odnosi na sustavno promišljanje obnove nakon velikih hrvatskih potresa iz 2020. godine, ali i šire promatrano drugih kriznih zdravstvenih i ekonomskih situacija. Posebno je važno promatrati ovu temu kroz cjelovitost rješenja s kojima će doprinos inicijativi Novog europskog Bauhausa biti najveći.

4. Arhitektura XX. i XXI. stoljeća

Ova tematska sekcija fokusira prikaz suvremenih, modernih i drugih arhitektonskih ostvarenja Zagreba, Hrvatske i inozemstva. Uz stručne i znanstvene prikaze ostvarenja, očekuju se i autorski prikazi vlastitog stvaralačkog prosedea na suvremenim ostvarenjima, odnosno na sublimiranju zaključenih opusa. Naime, autorski prikaz izniman je doprinos sagledavanju i analizi arhitektonskog stvaralaštva, te je nužno omogućiti platformu za njegov izraz, što se afirmira ovom konferencijom. U ispreplitanju autorskog, stručnog i znanstvenog prikaza, te fokusiranjem arhitekture Zagreba, Hrvatske i inozemstva prezentirati će se doprinos istraživanju arhitekture XX. i XXI. stoljeća, te sagledati i teme utjecaja i stvaranja u recentnim nepredvidivim okolnostima.

5. Graditeljska baština

Baština koju ostavljamo budućim generacijama i povezani rizici u njenom upravljanju fokus su ovog dijela konferencije. Pitanje promatramo kroz odnos prema naslijeđenoj kulturnoj baštini te kroz stvaralaštvo koje ostavljamo budućim generacijama kao baštinu, propitujući njene specifične kvalitete. U ovom propitivanju treba istražiti dosadašnje i buduće modele kojima se baština utvrđuje i štiti od propadanja na održivi način, prateći inicijativu Novog europskog Bauhausa.

6. ARTUR - Arhitektura i turizam 2022

Artur daje odgovore o budućnosti turizma u svjetlu inicijative Novog europskog Bauhausa. Uz konferencijski dio organiziraju se prezentacije najuspješnijih projekata koji mogu biti pokazni primjeri primjene inicijative Novog europskog Bauhausa promatranih kroz kriterije: arhitektonske kvalitete, utjecaja na urbanizam, nZeb, održivosti i društvenog doprinosa razvoju svijesti i promjene pristupa turizmu.

7. Infrastrukturni megaprojekti

Kako bi se ubuduće mogli savladati infrastrukturni izazovi – naročito u velikim gradovima - potrebna je veća učinkovitost građevinskih procesa. Megaprojekti uključuju ulaganja velikih razmjera, a financiraju se sredstvima kohezijske politike EU-a. Izravnu korist od projekata imaju države članice i njihovi građani jer se njima uvodi bolja infrastruktura, zdraviji okoliš, nova radna mjesta i nove poslovne prilike.

8. Sanacije i održavanje objekata

U periodu nakon potresa 2020. godine, pitanja sanacije i održavanja objekata postavljaju se u prednji plan. Ova tematska sekcija propituje suvremene metode i pristupe u sanaciji i održavanja objekata, imajući u vidu navedene procese kao neizostavne sastavnice osiguranja gospodarskog oporavka te zelene transformacije radi održivijeg razvoja i veće otpornosti društva na buduće krize.

9. Nekretnine / development

Iako malo i oduvijek donekle podložno trendovima u okruženju, hrvatsko tržište nekretnina danas je dio svjetske investicijske karte i kao takvo - podložno geopolitičkim i geoekonomskim trendovima više nego ikada. Nakon zdravstvene krize koja je značajno ostavila traga na investicijskim kretanjima, podliježemo aktualnim energetskim i ekonomskim kretanjima, istovremeno trudeći se ostvariti samodostatnost i otpornost na svim područjima. Koliko smo stvarno izloženi poremećajima na svjetskom tržištu? Koliko nas disrupcije na tržištima novca, energije, sirovina i roba ugrožavaju? Te kako i koliko globalna kretanja utječu na tržište nekretnina i investicija u Hrvatskoj?

__________________________________________________________________________________

DAZ poziva svoje članstvo, kao i stručnjake drugih profila, da svojim stručnim i znanstvenim doprinosom (autorskim prikazom svog rada, odnosno prezentacijom drugih tema) doprinesu "ArhiBau 2022". Molimo navedite svoje podatke i  prijedlog stručnog ili znanstvenog rada / teme kojima biste doprinijeli stručnoj / znanstvenoj konferenciji "ArhiBau 2022", u okviru navedenih tema, ali i izvan predloženih okvira.

Program i teme podložne su daljnjoj razradi i profilaciji.

Kotizacija za sudjelovanje na znanstvenoj konferenciji i publiciranje rada u zborniku radova biti će objavljeni naknadno.

PROGRAMSKI ODBOR MEĐUNARODNE ZNANSTVENE KONFERENCIJE:

dr.sc. Luca Maria Francesco Fabris (Politecnico di Milano), dr.techn. Peter Ferschin (TU Wien), dr.sc. Maurice Harteveld (TU Delft), dr.sc. Vladimir Lojanica (Arhitektonski fakultet Beograd), dr.sc. Svetislav G. Popović (Arhitektonski fakultet Univerziteta Crne Gore), dr.sc. Josipa Mijoč (Ekonomski fakultet u Osijeku), dr.sc. Josip Atalić (Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagreba), dr.sc. Dražen Arbutina (Sveučilište Sjever / Tehničko veleučilište u Zagrebu / ICOMOS), dr.sc. Zrinka Barišić Marenić (Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagreba).

PROGRAMSKI ODBOR STRUČNE KONFERENCIJE:

Tihomil Matković, Zrinka Barišić Marenić , Dražen Arbutina, Tea Helman Jukić, Ervin Mihelj, Bojan Linardić, Bojan Baletić, Stjepan Lakušić, Rajka Bunjevac, Nina Dražin Lovrec, Mia Roth Čerina, Svetlana Perović, Vedrana Likan, Sunčana Rapaić

PRIJAVNICA NA LINKU