Promocija
Promocija monografije arhitekta, urbanista i akademskog slikara Vinka Uhlika "Graditi i slikati grad''''"
Autor/izvor: DAZ 20/11/2019
U utorak, 26. studenog u 18 sati, u Oris Kući arhitekture (Kralja Držislava 3) održat će se promocija monografije renomiranog arhitekta, urbanista i akademskog slikara Vinka Uhlika naziva „Graditi i slikati grad“. O knjizi će govoriti Maroje Mrduljaš, Tonko Maroević, Marko Sančanin i Vinko Uhlik.
Knjiga Vinka Uhlika automonografski je uradak njegova cjeloživotnog rada na području arhitekture i urbanizma (diplomirao na Arhitektonskom fakultetu kod prof. Vladimira Turine 1957.) i osebujnog i bogatog slikarskog opusa (diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti kod prof. Otona Postružnika 1965). Monografija obuhvaća arhitektonsko, urbanističko i slikarsko stvaralaštvo Vinka Uhlika i predstavlja radove u rasponu od sedamdesetak godina. Nakon profesionalne biografije slijedi popis stotinu arhitektonskih i urbanističkih realizacija, natječajnih radova i neizvedenih projekata uz bogati ilustrativni prilog arhitektonskog i urbanističkog djelovanja. Posebno je odabrano dvadesetak najznačajnijih arhitektonskih i urbanističkih projekata detaljno obrađenih grafičkim materijalom i tekstom, dijelovi intervjua s autorom, tekstovi kolega o Uhlikovu radu, isječci iz časopisa, itd. Značajan je dio prezentacija velikih arhitektonsko-urbanističkih projekata izrađenih za javne natječaje. Slijede autorovi tekstovi kao impresije uz šetnju gradom Zagrebom i individualne opservacije na pojedine dijelove grada i vlastito učešće u njihovu višegodišnjem ostvarivanju.
U intervjuu s autorom raspravlja se uglavnom o problemima urbanističke prirode, osobito izgradnje naselja Zapruđe i Središće te dvadesetak kraćih stručnih tekstova o urbanističkim i arhitektonskim temama na kojima je autor radio. Vrijedan su prilog i autorove slobodne opservacije uz šetnju gradom koji Uhlik promatra kao zajedničko dobro i prostornu vrijednost kolektivnog življenja.
Velik dio Uhlikove automonografije prikaz je njegova slikarstva, značajnog i djelima bogatog opusa, uz iscrpne priloge likovnih kritičara Vlade Buzančića i Stanka Špoljarića. Brojem djela i zamjetnom kvalitetom Uhlikovo je slikarstvo vrijedan dio hrvatskog suvremenog slikarstva, nažalost, do danas nedovoljno istican i obrađen. Sve su slike višebojne, rađene na različitim podlogama, tehnikama akrilika, tempere i akvarela, sadržajno različitih motiva.
Tvrdo ukoričena knjiga formata 24 x 30 cm, ima 290 stranica, s oko 100 kartica teksta i oko 250 različitih reprodukcija.
Intencija monografije prezentacija je plodnog slikarskog i arhitektonsko-urbanističkog rada Vinka Uhlika kao sudionika stručnih i društveno kulturnih kretanja tijekom šezdesetak godina. Osim prezentacije autorova rada te rada niza autorovih suradnika i kolega, kroz tekstove i komentare ova je knjiga i autentičan dokument vremena, što je čini širim stručnim i kulturološkim doprinosom hrvatskoj arhitekturi i kulturi druge polovice dvadesetog stoljeća. Dok se arhitektura i urbanizam bave oblikovanjem prostora, autorovo slikarstvo služilo mu je da ispituje vlastite osjetilne reakcije na prostore koji ga okružuju i u kojima živi.
Ova zanimljiva automonografska knjiga otvara i potiče više pitanja o uskoj kreativnoj vezi arhitekture i likovnosti. Povezanost arhitekture i slikarstva tek kroz isprepletenost različitih medija ovdje doživljavamo jedinstveno. Upravo zato jer prepoznajemo Uhlika kao arhitekta, njegove slike intrigiraju na teoretiziranje oko smisla i postojanja umjetnosti kao ključnog medija komunikacije uvijek pod istim zajedničkim nazivnikom. Ovako rijedak način u pristupu i obradi knjige posebno je zanimljiv arhitektima i povjesničarima umjetnosti i teško mu je dati jednu od uobičajenih klasifikacija.
- Iz recenzije, dr.sc Tomislav Premerl
BIOGRAFIJA VINKA UHLIKA
Rođen 21. 5. 1933. u Beogradu . Osnovnu školu i gimnaziju pohađao u Zagrebu, gdje je i maturirao 1952. Iste godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti i Arhitektonski fakultet u Zagrebu. Akademiju likovnih umjetnosti diplomirao 1957. u klasi prof. Otona Postružnika. Od 1958. do 1961. profesionalno se i intenzivno bavio slikarstvom (izlagao u Zagrebu, Splitu i Bolu), s grupama „Staza“, “15 mladih“, “Zagrebački krug“, “Likum“ i dr. Godine 1958. drugi put upisuje Arhitektonski fakultet u Zagrebu, na kojem 1965. god. diplomira kod prof. Vladimira Turine. Godine 1984. godine položio stručni ispit za savjetnika pri OUN-u, agencija HABITAT i DTCD. Uvrštavaju ga na popis eksperta OUN-a za područja: „Urban physical planing“, „Arhitecture“ i „Landscape Arhitekture“, uz najviši stupanj stručnosti „P.5“. Godine 1961. zaposlio se u građevno-montažnom poduzeće Jugomont u Zagrebu. Kao član timova stručnjaka radi na detaljima prefabrikacije i oblikovanja montažnog načina građenja. U Jugomontu realizirao projekte dva tipa kolektivnih stambenih zgrada: P+4 (48 stanova) i P + 8 – tip Zapruđe (188 stanova), projektirao ukupno oko 2000 stanova od 1963. do 1965., montažni tip škole s 16-24 odjeljenja u pet varijanti u Zagrebu, dječji vrtić i jaslice s četiri do osam odjeljenja u tri varijante te robnu kuću u Zapruđu u Zagrebu. Svi prethodno spomenuti projekti originalni su Jugomontovi sustavi i projekti. Godine 1966. zapošljava se u arhitektonskom birou AUPB PROJEKTANT u Zagrebu, odakle 1967. odlazi u Urbanistički zavod Dalmacije, gdje radi na projektu „Južni Jadran„. U Splitu radi u međunarodnom timu stručnjaka na detaljnom planu Orebić-Trstenica i sudjeluje u završnom izvještaju „Physical development plan for the South Adriatic Region“ u travnju 1969. U okviru spomenutog projekta radio je na programiranju i projektiranju turističkog kompleksa u Trstenici i Orebiću.
Od 1969. do 1984. opet se zapošljava u PROJEKTANTU, projektnom birou za arhitekturu urbanizam i konzalting, najprije kao odgovorni projektant, a zatim voditelj i koordinator brojnih arhitektonskih i urbanističkih projekata. Godine 1981., na poziv Skupštine Grada Zagreba, vodi autorsku grupu za izradu varijante studije Novog centra Zagreba, od Trnja do Novog Zagreba, sa Savom kao centralnim sadržajem. Godine 1984. zapošljava se na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, gdje radi kao savjetnik za razvoj (radi studiju pejsažno-arhitektonskog rješenja kompleksa fakulteta). Aktivno sudjeluje na studiju VOP (Vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža) kolegijem iz urbanizma i crtanja kao vanjski predavač i asistent profesora B. Milića. Godine 1986. sudjeluje na simpoziju u Zagrebu „Dva stoljeća nastave crtanja„ referatom „Crtež u arhitekturi i urbanizmu„. U razdoblju od 1965. pa nadalje povremeno slika (pretežito vodenim tehnikama) i izlaže na revijalnim izložbama ULUH-a ( HDLU-a) i Likuma. Do 1988. bavi se izgradnjom trga u Priboju i zgrade Doma kulture (ukupno oko 15.000 m2 površine). Izrađuje scenografiju za prvi nacionalni albanski balet u Prištini. Umirovljen 1994. godine.
Član je Urbanističkog savjeta Zelene akcije u Zagrebu, sudjelovao u pisanju brošure „Zagreb kakvog želimo i trebamo„. Povremeno objavljuje članke o urbanizmu i izgradnji u Zagrebu (Zarez, Čovjek i prostor, itd). U mirovini se intenzivnije bavi slikarstvom i priređuje samostalne izložbe u zemlji i inozemstvu. Izlaže u Aalborgu (Danska), dvjema prodajnim galerijama u Londonu i priređuje manje samostalne izložbe u Zagrebu, Tribunju, Sinju, Makarskoj, Zlarinu i Splitu. Slike mu se nalaze u Modernoj galeriji u Zagrebu, Bolu, Hvaru, Splitu, Rimu, Hamburgu i u nekoliko privatnih kolekcija.
Član je DAZ-a , HDLU-a , UHA-e, Urbanističkog savjeta Zelene akcije i civilne udruge „GLOG“.