Izložba
Prvi svemirski arhitekt: Herman Potočnik Noordung
Autor/izvor: DAZ 11/12/2014
U subotu 13. prosinca u Galeriji Klovićevi dvori otvara se izložba „Prvi svemirski arhitekt: Herman Potočnik Noordung – problem vožnje svemirom- supre:arhitektura“. Izložbu su osmislili Miha Turšič i Dragan Živadinov voditelji KSEVT-a, čiji intervju možete pročitati na stranicama DAZ-a ovdje.
Na 14. izložbi arhitekture/ La Biennale di Venezia, slovenski je paviljon pod kustoskim vodstvom Kulturnog centra europske svemirske tehnologije (KSEVT) prikazao osnove arhitekture promatrajući rad slovenskog inženjera HERMANA POTOČNIKA NOORDUNGA, začetnika svemirske arhitekture. Potočnikova knjiga PROBLEM VOŽNJE SVEMIROM– RAKETNI MOTOR iz 1929. govori o viziji arhitekture koja će omogućiti ljudima da prežive u opasnim pa čak i smrtonosnim uvjetima nulte gravitacije. U Arsenalu, na prolazu između Corderie i Artiglierie, slovenski je paviljon predstavio POTOČNIKOVU IDEJU O ARHITEKTURI ZA SVEMIR na brojnim razinama.
U posljednjih nekoliko desetljeća prostor u našoj blizini naseljen je objektima raznoraznog porijekla, od satelita do svemirskih postaja. Takva ljudska 'naselja' obavljaju razne funkcije u okruženju koje je prema ljudskim bićima neprijateljski nastrojeno, no ona, ipak, zajednički čine kulturne i arhitektonske artefakte. Potočnik predstavlja osobu koja je, kao prvo i najvažnije, upotrijebila svoje znanje kako bi odgovorio na pitanje kako primijeniti tehnologiju, a da se ne radi o uništenju nego zajedničkim ljudskim namjenama, te kako omogućiti naseljavanje svemira. Posljedično tomu, povijest zauzimanja svemira uvijek je bila i povijest arhitekture, posebice vezana uz znanstvena i tehnološka dostignuća.
U slovenskom paviljonu KSEVT poseže za znanstveno-tehnološkim rješenjima te osvajanjem svemira u svrhu umjetnosti i društvenih znanosti, promatrajući razvoj arhitekture kao sjecište dvaju paralelnih ljudskih napora. Vektor umjetnosti i društvenih znanosti, koji je Potočnik naglasio u svom nemilitarističkom pristupu projektiranju svemirske arhitekture, usmjeren je na prepoznavanje prostora kulture u bestežinskom stanju i za čovjeka neprirodnim uvjetima.
Potočnikov rad i doprinos arhitekturi moguće je bolje shvatiti kroz prizmu povijesti modernizma u arhitekturi, u Sloveniji i drugim zemljama. Mi možda razumijemo metodologiju Potočnikovih planova za svemirsku arhitekturu - stvoriti okruženje za naseljavanje ljudi u potpuno nehumanom okruženju kakvo je svemir i to nizom arhitektonskih rješenja koja su osmislili prominentni slovenski arhitekti u proteklih stotinu godina, unatoč činjenici da su nerijetko bili izloženi društvenoj ili rezidencijalnoj funkciji, braneći ideju o boljem životu sa svim prednostima civilizacije, čak i za socijalno najugroženije skupine.
KSEVT, foto: Tomaž Gregorič
Nije slučajno da su neki modernisti i pripadnici avangarde počeli otkrivati svemir, iako sa svojim vlastitim sredstvima, još početkom 20. stoljeća. Potraga za novim umjetničkim izričajem često se poklapala s osmišljavanjem novog društvenog poretka i novog čovjeka. Svemir je otvorio radikalno novi pogled na umjetnost i sasvim moguće društvo pa je priča o tehnološkom i arhitektonskom osvajanju svemira u bliskoj vezi s utopističkim, umjetničkim istraživanjem i, samim time, umjetničkom interpretacijom što je svemir i što svemir pretpostavlja.
Više o KSEVT-u smo pisali ovdje, a više o izložbi u Klovićevim dvorima pročitajte ovdje.
Izložba ostaje otvorena do 8. ožujka 2014.
Osmislili: MIHA TURŠIČ, DRAGAN ŽIVADINOV
Koautori: DUNJA ZUPANČIČ, ŠPELA PETRIČ, PETER KREČIČ, TANYA N. ZHELNINA
Kustos: JURIJ KRPAN
Kustosica GKD: Jasmina Bavoljak