Kulturna baština
Razaranja sirijske kulturne baštine
Autor/izvor: DAZ / www.washingtonpost.com 28/10/2014
Uz svakodnevne vijesti o već dugogodišnjem ratu u Siriji i stradanje stotina tisuća ljudi, rat ne štedi ni spomenike kulture. Sirija je dom 6 UNESCO-vih spomenika svjetske kulturne baštine, a Washington post donosi zračne snimke oštećenja gotovo svih u ratnim sukobima.
UNESCO (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization) proglasio šest spomenika svjetske kulturne baštine u Siriji. To su mjesta zamrznuta u vremenu od kojih neka datiraju još u doba križarskih ratova, međutim godine ratnih sukoba ostavljaju sve veće tragove na drevnim zdanjima. American Association for the Advancement of Science, koristeći satelitske snimke visoke rezolucije ukazuje na oštećenja pet od šest lokacija. Jedino stari grad Damask se čini pošteđenim. Iako je komitet za svjetsku baštinu još 2013. proglasio sve UNESCO-ve lokalitete u Siriji ugroženima, govori se o devastaciji i arheološkoj pljački civilizacijskih i kulturnih dobara zemlje, kao što je to uostalom bio slučaj i u Iraku. U svom izvještaju AAAS donosi satelitske snimke prije i poslije razaranja.
Dodan na UNESCO-v popis svjetske kulturne baštine 1986. godine Aleppo je bio sjecište putova još u drugom mileniju prije nove ere. Zaštićeni objekti su citadela iz 13. stoljeća, Velika džamija te hamami i medrese iz 17. stoljeća.
prije (ljubaznošću DigitalGlobe/AAAS)
poslje (ljubaznošću DigitalGlobe/AAAS)
Bosra, grad s rimskim teatrom dodan je na UNESCO-vu listu još 1980. godine.
prije (ljubaznošću DigitalGlobe/AAAS)
poslje (ljubaznošću DigitalGlobe/AAAS)
Palmyra je bila oaza i jedan od najvažnijih kulturnih centara antike. Na UNESCO-voj listi od 1980. Palmyra ima grčko-rimske i perzijske ruševine, koje uključuju antičke hramove, teatar i ulicu iz rimslog doba. Palmyra je također bila jedna od turističkih atrakcija Sirije prije rata, ali pljačka, okupacija i požari su devastirali lokalitet.
prije (ljubaznošću DigitalGlobe/AAAS)
poslje (ljubaznošću DigitalGlobe/AAAS)
Crac des Chevaliers i Qal’at Salah El-Din – ove dvije strukture su znane kao Križarski dvorac, a ruševine su bile najbolje očuvani primjer križarske arhitekture. Crac des Chevaliers je izgradio red Hospitaller Order of Saint John of Jerusalem, a obnovili Mamluci u 13. stoljeću. Qal’at Salah El-Din, tvršava Saladina datira iz 10. stoljeća te je djelomično bila ruševna i prije sukoba. Obe lokacije dodane su na listi UNESCO-a 2006. godine.
prije (ljubaznošću DigitalGlobe/AAAS)
poslje (ljubaznošću DigitalGlobe/AAAS)
Više potražite na stranicama washington posta.
Društvo
