Arhitektonsko naslijeđe

Rekonstrukcija vojničke crkve sv. Ane u Slavonskom Brodu i koncepcija urbane obnove tvrđavskog kompleksa

Autor/izvor: DAZ 13/06/2013

Na temelju kompleksne analize i rekonstrukcije izvornog projekta nekadašnje tvrđavske crkve sv. Ane iz 1743.g., te valorizacije kojom je ukazano da se radi ne samo o jedinstvenom arhitektonskom spomeniku povijesti fenomena Vojne Granice, nego i o građevini od iznimne važnosti za povijest barokne arhitekture uopće, crkva koja je bila srušena neposredno nakon 2. svjetskog rata, izgrađena je iznova od 2008 - 2011.g. Nedostaje međutim jedino još oltar, što je za crkvu smještenu u samom geometrijskom središtu barokne tvrđave, te koncipirane u obliku paviljona što natkriljuje središnje položeni oltar i ima vrata na sve četiri strane, od ključne važnosti.

Obnova tvrđavske crkve dio je procesa urbane rehabilitacije i obnove 30-tak hektara velikog i većim dijelom ispražnjenog i razgrađenog prostora nekadašnjeg kompleksa barokne tvrđave koji s manjim ili većim intenzitetom traje od 1995. g. Proces re-urbanizacije do tada za javnost zatvorenog velikog vojnog prostora oslonjenog neposredno na samo gradsko središte (udaljenog 200-tinjak metara od glavnog gradskog trga) koncipiran je temeljem integralnog urbanističko-konzervatorskog postupka kao uspostava proširenog gradskog središta s javnim sadržajima potrebnim gradu koji je iznenada naglo narastao za gotovo 20 000 novih stanovnika i postao šesti grad po veličini u Hrvatskoj. Taj jedinstveni novi dio gradskog središta za 21. stoljeće kroz rehabilitaciju fascinirajuće prostorne forme barokne tvrđave, afirmira svjesno one javne sadržaje koji su dijametralo suprotni izvornim vojnim sadržajima nekadašnje tvrđave, odnosno kasnije vojarne, ne bježeći ni od izravnih simboličkih pojedinačnih gesti posvajanja prostora, poput smještaja Gradske viječnice i gradskih službi na mjesto nekadašnjeg vojnog zapovjedništva iz kojeg se upravljalo gradom u vrijeme apsolutne dominacije citadele nad gradom. Pri tome su svi predviđeni novi sadržaji (od kojih je realiziran tek manji dio) pažljivo raspoređeni u kontrastiranju i izmiješani u svojoj različitosti, na način srodan onom u preostalom dijelu gradskog središta, a suprotno modernističkoj ideji zoninga, unatoč izrazitoj zoniranosti i fragmentiranosti prostora nekadašnje barokne tvrđave. Specifični i posve osebujni dijalog novih sadržaja i okvirno čvrsto zadane imaginarne forme predviđen je osobito u sada srušenom vanjskom prstenu tvrđave s naizmjeničnim postavama lineta i kontragardi, dok je u središnjoj znatnije očuvanoj jezgri Tvrđave predviđena cijela lepeza konzervatorskih postupaka, od striktne arheološke konzervacije do pune i integralne rekonstrukcije.

7. ciklus predavanja Arhitektura i naslijeđe bavi se bastionskim utvrdama u kontinentalnoj Hrvatskoj od 16. do 19. stoljeća nastalih u okviru obrane od prodora Osmanlija kada u Hrvatskoj dolazi do promjene koncepta obrane u organizaciji Vojne granice Habsburške monarhije. Više o programu kojeg zatvaramo ovim predavanjem ovdje.