Predavanje

Sakralna arhitektura 18. stoljeća na području grada Gospića

Autor/izvor: DAZ / DPUH 06/02/2015

Područje Ličko-krbavskog arhiđakonata ušlo je u sastav Karlovačkog generalata 1712. godine. Dolaskom vojnokrajiške vlasti, a uz suglasnost senjsko-modruškog biskupa, osnivale su se župe i imenovali župnici. Prve župe na ovom području formiraju se već u drugom desetljeću 18. stoljeća, dok se prva sakralna građevina na tlu novog naselja Gospić bilježi tek polovinom stoljeća. Bilo da su izvorno podignute u 18. stoljeću ili su barokizirane, sakralne građevine gospićkog područja uvjetovane su povijesnim naslijeđem kraja u kojem su podizane te vojnokrajiškom upravom. Među prvim i najranije podignutim sakralnim gradnjama bio je kapucinski hospicij u Kaniži, na hodočasničkom putu između Karlobaga i Gospića. Istovremeno je u samom Gospiću postojala kapelica sv. Ivana Krstitelja koja je porušena čime je izgubila svoj longitudinalni pravokutni tlocrt te se nanovo gradi kao barokna oktogonalna centralna građevina. Ove se prve dvije sakralne gradnje na području današnjeg Gospića nisu sačuvale, ali se kartografskim izvorima može rekonstruirati njihov izgled i značaj za daljnji razvoj naselja. Samo središte Gospića obilježile su i dvije tipizirane vojnokrajiške crkve postavljene u istoj uličnoj liniji sačinjavajući glavne vertikale naselja &‐ katolička crkva Navještenja Blažene Djevice Marije i pravoslavna crkva sv. Velikomučenika Georgija, podignute u posljednja dva desetljeća 18. stoljeća. Predavanje obuhvaća i ostale sakralne građevine Ličko-krbavskog dekanata te se tipološki obrađuju njihove zajedničke karakteristike i međusobni utjecaji.

Antonia Došen rođena je 1981. u Gospiću. Diplomiralaje povijest umjetnosti, hrvatski jezik i književnost te bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Stipendistica Peggy Guggenheim Collection u Veneciji 2008. godine. Upisala je 2010. poslijediplomski studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zadru s temom Novus Atlas u zbirci tiskarstva i knjigoveštva MUO. Trenutno na Poslijediplomskom doktorskom studiju povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izrađuje disertaciju Urbanizam i arhitektura grada Gospića od 18. do 20. stoljeća. Objavila je niz znanstvenih i stručnih članaka na temu gospićke arhitekture i javne skulpture, autorica je nekolicine likovnih kritika. Područje njezina interesa vezano je uz nizozemsku kartografiju 17. stoljeća, skulpturu 19. i 20. stoljeća, suvremenu hrvatsku grafiku te gospićku arhitekturu. Trenutno radi kao kustosica u zbirci grafike Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.

izvor: DPUH

‐