Javni prostor

'Savu ne treba zaposjesti, nego omogućiti ležerni život uz nju'

Autor/izvor: Večernji list / DAZ 26/07/2012

Zajednički projekt Vlade, grada Zagreba, Zagrebačke županije, Hrvatskih voda i HEP-a predviđa "oslobađanje" 3,5 milijuna kvadrata novog prostora, na kojem se trenutno nalaze zelene površine koje služe za obranu od poplava. Prvi radovi bi na brani u Prečkom trebali krenuti već 2013., a radovi uz samu rijeku Savu mogli bi krenuti 2015.

Mladi arhitekti, neki s vlastitim uredima, drugi zaposlenici Arhitektonskog fakulteta, suglasni su u jednom – kritici plana Zagreba na Savi. Slažu se da Zagrebu treba vizija budućnosti i novi investicijski ciklusi, no umjesto brana i hidroelektrana traže popunjavanje urbanističkih rupa u metropoli, odnosno iskorištavanje napuštenih industrijskih i privrednih kompleksa, piše Večernji list.

"Jedna je od važnih stvari, uz ostalo, napraviti istraživanje treba li se Zagreb uopće širiti i na koji način. Naime, novac naše budućnosti već je djelomično potrošen. Možemo samo pretpostavljati što se zbog gradnje Arene Zagreb ili obnove skijaških staza na Sljemenu nije moglo sagraditi u gradu. Kao građanki Zagreba, meni bi, na primjer, puno važnije bilo sagraditi mostove i srediti vodovodnu mrežu", ističe Kata Marunica, arhitektica s nizom priznanja, među ostalim i onim za idejno rješenje premještanja autobusnog kolodvora, odnosno spajanja sa željezničkim.

Predavačica Tajana Jaklenec o odnosu metropole i Save kaže da je još za studentskih dana s kolegama utvrdila da postoje rješenja bez gradnje vodnih stuba, odnosno hidrocentrala, čemu su doskočili novom tipologijom (zgradama i ostalim stambenim naseljima) između savskih nasipa koje mogu podnijeti i eventualne poplave.

Da ne postoji potreba za gradnjom uza samu rijeku, tvrdi i Kristina Careva, asistentica na Arhitektonskom fakultetu. Na primjerima gradova poput Frankfurta ističe da je najbolja varijanta gradnje uz rijeku – gradnja u razini nasipa.

"Vani izvrsno funkcionira ležerni život uz rijeke i naš primarni interes ne mora biti to da se uza Savu sagrade zgrade ili prometnice, već se te prostore može koristiti i za trim-staze, relaksaciju i rekreaciju građana. Važno je da se približimo Savi, ali ne da je zaposjednemo", ističe Careva, koja nam je rekla kako bez pravog uvida u projekt zapravo ne može govoriti drugačije nego načelno te se nada da će se o tako važnom projektu, kao što je Zagreb na Savi o kojem se govori već desetljećima, voditi kvalitetna i javna i stručna rasprava.

Prema najavama iz Vlade, javna rasprava bi se trebala provesti do kraja godine. Nakon toga slijedila bi studija utjecaja na okoliš, dok bi se paralelno pripremale lokacijske i građevinske dozvole.