Dijalog struka

Scenografija i interijer

Autor/izvor: DAZ 18/01/2013

Gosti okruglog stola su:
Sandra Meštrović, Nikša Mrkonjić
Dijaprojektor: Ivana Knez, Ana Bakić
Numen/For Use: Nikola Radeljković, Sven Jonke
Moderatori: Robert Križnjak i Davorka Perić

Okrugli stol Dijalog struka kroz međustrukovnu komunikaciju promovira integralni pristup projektima, domaću produkciju i timski rad s ciljem uključivanja svih dionika u dijalog.

Tema kojom započinjemo je Scenografija kao dodana vrijednost dizajnu interijera, kroz koju će nas voditi arhitektica Sandra Meštović. U izlaganju se autorica, koja je diplomirala scenografiju, u Firenzi bavi usporedbom scenskoga jezika teatra i arhitekture. Kako navodi Sandra Meštović, scenograf prenosi i interpretira dramski tekst u scenskom prostoru i ostvaruje cjeloviti vizualni identitet predstave, filma ili događaja, također arhitekt/dizajner interijera likovno interpretira i potrebe korisnika u prostoru. Nadalje, navodi Meštrović, tehnički nacrti za realizaciju razlikuju se samo u kompleksnosti i trajanju. Uključuju cijeli tim izvođača, ali i specijaliziranih sudionika u projektu, jedan od njih je dizajner svjetla – od presudne važnosti u scenografiji, a u dizajnu interijera gotovo uvijek zanemaren. Kao svog gosta autorica poziva dizajnera svjetla Nikšu Mrkonjića. 

Scenografija u interijeru otvara prije svega upravo pitanje oblikovanja prostora i vremena, korištenjem rasvjete u smislu dramaturgije prostora.


Sandra Meštrović, Interijer, detalj

Nakon izlaganja Sandre Meštrović upoznajemo se sa scenskim radom arhitektica Ivane Knez i Ane Bakić, koje djeluju kao autorski tandem na arhitektonskim i scenskim projektima pod imenom Dijaprojektor. Ana Bakić i Ivana Knez autorice su scenografija za predstave Grmače – nominirane za arhitektonsku nagradu za interijer Berardo Bernardi, Mala Vila, te nagrađenu Drama o Mirjani i onima oko nje, te za operu Tribune, Fabularium animale, Pingvini i plesnu predstavu Jesam. Ana Bakić predaje na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, a Ivana Knez je doktorirala scenski dizajn na Interdisiplinarnim studijama Univerziteta Umetnosti u Beogradu.

Dijaprojektor, Ivana Knez i Ana Bakić, Drama o Mirjani i onima oko nje

U dijalogu struka o scenografiji i interijeru osim arhitektica predstavljamo rad dizjnerskog trojca Numen For Use – Svena Jonkea, Nikole Radeljkovića i Christofa Katzlera. Autore glasovitih scenografija za predstave Inferno, Medeja, San Ivanjske noć, Rat i Mir, Brod za Lutke, Opasne Veze i druga ostvarenja za petnaestak europskih predstava. Numenova suradnja s mnogim velikim redateljskim imenima, potvrdila je da je timski rad izvor procesa s velikim kreativnim rezultatima, paralelan s glednošću predstava, u kojoj vizualni eksperiment oživljava tekst iako je riječ uglavnom o minimalističkom vizualnom jeziku.
Za sada nam u dijalogu struka nedostaje umjetnika – slikara, kipara i konceptualnih umjetnika, no s njima ćemo razgovarati u sljedećim nastavcima.

Numen For Use: Brod za lutke

Dođite poslušati i pogledati kako dizajneri i arhitektice prevode tekst u scenski prostor, te kako elementi u prostoru grade na samo prostor, nego aktivno sudjeluju u priči koja se izvodi na sceni. U razgovoru ćemo se dotaknuti specifičnosti njihovog vizualnog jezika, te naučiti prepoznati da li  je  scenografiju radio arhitekt ili dizajner.

Što za njih znači timski rad? Jesu li su im važniji timski identitet ili zajednički jezik s redateljem? Koliko u današnjem kazalištu dramski tekst nadopunjavaju dizajn, svjetlo i različiti multimedijalni sadržaji – odnosno  kako cjelokupni vizualni identitet podržava koncept dramskog teksta? Koliko su autori scenografija zapravo autonomni, te u kojoj mjeri nadograđuju i pojačavaju dramski tekst, redateljski i glumački jezik, te posjećenost i medijsku popularnost kazališta danas?

Na kraju vraćamo se vezama arhitektonskog projektiranja, dizajna interijera i scenografije, konceptu, vizualnom oblikovanju prostora i zajedničkim izražajnim svojstvima ovih medija.
Davorka  Perić

Program Sekcije za interijere Društva arhitekata Zagreba

Sekcija za interijere Društva arhitekata Zagreba osnovana je krajem 2011. godine s ciljem promocije interijera kao multidisciplinarne arhitektonske prakse. U njezinu su djelokrugu prezentacije arhitekture interijera, organizacije izložbi, predavanja, radionica i natječaja, te promocija i vrednovanje realiziranih interijera. U radu Sekcije iznimno je važno i određenje temeljnih obilježja hrvatskog interijera 20. stoljeća u europskom i svjetskom kontekstu koji mogu poslužiti i kao idejne smjernica za budući rad.

Svrha program je upoznati hrvatsku javnost s dosezima svjetskih dizajnera te raditi na promociji hrvatskog interijera i prateće industrije u Europi i svijetu.
Cilj programa j predavanjima pokušati kroz povijesni kontekst hrvatskog interijera i kroz recentne svjetske radove ocijeniti gdje se u globalnim okvirima nalazi Hrvatska, te kako je moguće držati korak s najnovijim svjetskim trendovima u oblikovanju interijera, materijala, te poglavito u profiliranju prateće nacionalne industrijske proizvodnje.

Pomoć u stjecanju komparativnih prednosti hrvatskog industrijskog dizajna u odnosu na konkurentski europski i regionalni u iduće dvije godine također je jedan od temeljnih ciljeva Sekcije.

Također će se i kroz medije programom nastojati podignuti svijest o interijeru u arhitekturi.

Teme i predavači ciklusa predavanja posvećenog interijeru:
Dijalog struka: Saša Begović i Nikola Radeljković, Tatjana Bartaković, Toma Plejić, Damir Gamulin
Arhitektura i scenografija: Sandra Meštrović, Numen for Use, Dijaprojektor, Nikša Mrkonjić
Sakralna arhitektura (naglasak na interijeru): Robert Križnjak i Roman Vukoja
Svjetlosne instalacije u interijeru: Bojan Gagić, umjetnici
Dani otvorenih vrata, savjetovalište za građane: Sekcija za interijer
Radionice i intervencije u javnom prostoru: Sekcija za interijer
Stručna predavanja o trendovima u opremanju objekata: Renomirani proizvođači materijala za opremanje objekata

Sekcija za interijer 

Predavanje je uvršteno u program Stalnog stručnog usavršavanja Hrvatske komore arhitekata i boduje se s tri boda.