Arhitektura i naslijeđe

Starogradsko polje - kulturni krajolik

Autor/izvor: DAZ 17/05/2012

Arhitektura i naslijeđe V
Četvrtak, 17.05.2012. u 19 sati
DAZ

Predavanje je uvršteno u  Program stalnog stručnog usavršavanja Hrvatske komore arhitekata i boduju se s dva (2) boda.

Sanja Buble: Starogradsko polje – kulturni krajolik

Sažetak predavanja

Starogradsko polje u središnjem dijelu otoka Hvara najveće je i najplodnije polje na jadranskim otocima te zauzima površinu od 1.376,53 ha. Kroz cijelu svoju povijest zadržalo je svoj agrarni karakter. U Polju su nataloženi slojevi svih kultura koje su svoju egzistenciju gradile na činjenici da su jedno vrijeme bile u njegovom posjedu - o čemu svjedoči gotovo 120 arheoloških lokaliteta. Stoga je 1993. god. zaštićeno kao arheološka zona. Budući da Polje zajedno sa Starim Gradom, Vrboskom i okolnim selima tvori jedinstveni kulturno-povijesni prostor, cijelo je područje 2005. god. preventivno zaštićeno kao kulturni krajolik. UNESCO-va komisija je tijekom valorizacije prijedloga za upis kulturnog krajolika Starogradskog polja na Listu svjetske baštine imala primjedbu na veličinu zaštićene zone te je ona smanjena izostavljanjem okolnih naselja i kao takva upisana na Listu i u Registar kulturnih dobara RH.

Najvažniji način očuvanja Starogradskog polja je u poticanju njegove primarne agrarne funkcije uz prilagođavanje zahtjevima suvremenog života, ali uz uvažavanje kulturno-povijesne vrijednosti prostora. Upravo se zato, uz zaštitu i očuvanje arheološke i etnološke baštine, mjere zaštite Polja baziraju na zadržavanju i revitalizaciji njegove agrarne funkcije te na iskorištavanju turističkog potencijala područja prezentacijom baštinskih elemenata. U skladu s Planom upravljanja zaštićenim područjem osnovana je Javna ustanova za upravljanje Starogradskim poljem čiji je primarni zadatak pomiriti različite interese (poljoprivrednika, vlasnika zemljišta, poduzetnika, arheologa, konzervatora, prostornih planera i lokalne zajednice) i usmjeriti ih zajedničkom cilju – revitalizaciji i održivom razvoju Starogradskog polja. Za zaštićeno područje predviđa se izrada Prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO). No, mjere zaštite je puno lakše formulirati nego provesti.

Poseban problem u očuvanju kulturnog krajolika je rascjepkanost nadležnosti i nedovoljna koordinacija između tri ključna resora koji se bave očuvanjem i organizacijom prostora - zaštite kulturne baštine, zaštite prirode i prostornog planiranja, kao i resora Ministarstva turizma i Ministarstva poljoprivrede čije je uključivanje u revitalizaciju prostora neophodno. Očuvanje živog krajolika je kompleksno i potrebno mu je pristupiti multidisciplinarno. Zato Polje kao kulturno dobro na Listi svjetske baštine nije moguće očuvati samo brigom konzervatora.

Za revitalizaciju i očuvanje Starogradskog polja važno je donijeti  PPPPO kao plan zaštite, korištenja i razvoja ovog prostora temeljen na inventarizaciji i valorizaciji kulturne i prirodne baštine prostora i njegovom agrarnom i turističkom potencijalu. PPPPO Starogradskog polja, u skladu sa visoko valoriziranim značajem područja kao kulturnog krajolika, trebao bi imati obilježja krajobraznog plana.

Primjer dobre prakse zaštite krajolika i krajobraznog planiranja je talijansko zakonodavstvo i iskustvo Sardinije. Regionalni pejzažni plan Sardinije je instrument kojim se nastoji očuvati, katalogizirati, valorizirati i prenijeti idućim generacijama ambijentalni, povijesni i kulturni prostor Sardinije, zaštititi kulturni i prirodni krajolik sa svom svojom bioraznolikošću i utvrditi mjere zaštite prostora i omogućiti održivi razvoj područja bez umanjivanja njegove vrijednosti. Regionalni pejzažni plan je nadređeni urbanističkim planovima jedinica lokalne uprave.

Mr.sc. Sanja Buble, dipl.ing.arh.
Viši stručni savjetnik konzervator u Konzervatorskom odjelu u Splitu

Diplomirala 1978. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirala na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1997. godine (tema “Mjerni sustav Dioklecijanove palače”).

Stručno usavršavanje:
2004. Projekt REPS (INTERREG IIIC SUD) – l'Atelier "Construction des murs de soutenement", Palma de Mallorca
2007. Project “Balkans 2 – Development and Strengthening of Central and Local Public Administrations in the Balkan Region” - Cultural Heritage Line – seminar Talijanski zaštićeni krajolici i novi Zakon o kulturnim dobrima; Regionalni planovi za krajolike: zakonske odredbe i implementacija u praksi na primjeru Sardinije, Zagreb
2008. Project “Balkans 2 – Development and Strengthening of Central and Local Public Administrations in the Balkan Region” - Cultural Heritage Line, Rim

Radno iskustvo:
1980. - 1983. god „Tehnogradnja“ Split - voditelj gradilišta
1983. - 1990. god. KBC Split - voditelj Odjela za tehničke poslove
1991. - 2002. god. Mediteranski centar za graditeljsko nasljeđe Split – znanstveni asistent
Od 2003. god. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Splitu – viši stručni savjetnik konzervator

Uz znanstveno-istraživački i stručni rad na graditeljskoj baštini, uže područje interesa zaštita i očuvanje ruralnih cjelina i krajolika s naglaskom na suhozidnu arhitekturu (zaštita Starogradskog polja kao kulturnog krajolika; priprema aplikacije za upis Starogradskog polja na Listu svjetske baštine) te mjere zaštite i prostorno planiranje u zaštićenim cjelinama. Suradnica na Programu poticaja obnove raseljenih i zapuštenih sela Etno–eko Splitsko-dalmatinske županije, suradnica na IPA programu jadranske međunarodne suradnje Adristorical Lands. Sudionica znanstvenih i stručnih međunarodnih skupova, koautorica niza konzervatorskih elaborata te autorica stručnih i znanstvenih radova s temom istraživanja i očuvanja graditeljske baštine.

Arhitektura i naslijeđe V