Tribina

Studija Gredelja - izvještaj s prezentacije i okruglog stola

Autor/izvor: DAZ 28/11/2022

Prostor „Gredelja“ predviđen je GUP-om Grada Zagreba kao gradski projekt koji predstavlja jedan od najvažnijih elemenata realizacije prostora bitnih za razvoj grada. Provedbom javne nabave i konačnim odabirom izvoditelja postigao se zavidni rezultat odabira najboljih stručnjaka za izradu kompleksne i za sve dionike Grada Zagreba strateški bitne studije. O bitnosti i interesu spomenutog gradskog projekta svjedoči odaziv na prezentaciju koji je rezultirao prepunom dvoranom DAZ-a.

Nakon uvodne prezentacije povijesnog razvoja prostora Gredelj koju je prezentirao predsjednik DAZ-a Tihomil Matković, a iz koje je vidljivo da je još prije 86. godina ovaj prostor planom bio predviđen za proširenje centra grada, izlaganje rezultata studije prezentirali su Marko Dabrović i Vedrana Likan.

Na okruglom stolu kojeg je moderirao predsjednik DAZ-a Tihomil Matković sudjelovali su: zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet, ravnateljica Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Lana Križaj te članovi konzorcija izrađivača studije - Marko Dabrović (3LHD), Sunčana Rapaić (Cie arthitekti) i Vedrana Likan (Colliers).

Od predstavnika u publici ispred Grada Zagreba prisustvovali su ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Nikša Božić te pomoćnica pročelnika za strategijsko i prostorno planiranje Irena Matković; ispred Ministarstva kulture i medija - ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislava Petrinac; ispred Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine - ravnatelj Uprave za trgovačka društva, strateško planiranje, regulativu, EU poslove i izvještavanje o sustavu upravljanja državnom imovinom Leon Žulj; ispred Ministarstva mora, prometa i infrastrukture - savjetnik ministra Ivica Rovis; ispred HGK - savjetnica predsjednika Mirjana Čagalj; direktorica EBRD u Hrvatskoj Victoria Zinchuk; dekan Arhitektonskog fakulteta Bojan Baletić; te ostali članovi konzorcija izrađivača studije - ispred IGH - Slobodan Kljajić, Stjepan Kralj i Dubravka Dujmović i ispred Odvjetničkog društva Šooš Maceljski, Mandić, Stanić & Partneri - Nikola Berović.

U okruglom stolu kroz pitanja i odgovore - upućene kako od moderatora tako i od publike - istaknula se bitnost institucije javnog urbanističkog natječaja sposobnih interdisciplinarnih timova kao nužnog modela dobivanja najkvalitetnijih rješenja za realizaciju Urbanističkog plana uređenja ovog prostora, koji onda definira i javne arhitektonske natječaje. Potreban je cjeloviti pristup prostoru, kako na nivo natječaja tako i uspostavom tijela za realizaciju ovog zahvata, s obzirom na složenu kombinaciju pretežitog vlasništva između države i grada te u manjem dijelu pojedinaca i pravnih osoba u privatnom vlasništvu. Pitanje uzdizanja željezničke pruge i izmještanja teretnih perona iz centra studija je pokazala kao nužan preduvjet razvoja područja Gredelja i uopće povezivanja starog i novog grada u funkcionalnu cjelinu.

Rasprava u okruglom stolu ponudila je osvrt na dimenzioniranje prometne infrastrukture Gredelja, predviđenu blokovsku strukturu izgradnje, zelene površine i popratne javne programe, pitanje gustoće i odnos centralne gradske osi sjever-jug sa prostorom Gredelja. Bitnu i polemičnu temu izazvalo je pitanje namjena i udjela poslovnih naspram stambenih prostora, kao i pitanje političke volje Grada za uključivanjem priuštivog socijalnog i gradskog stanovanja u sam projekt. Pretežitost poslovne namjene zone M2 iz GUP-a za ovaj prostor nalaže izgradnju više od 300.000m2 poslovnog prostora, što tržište u kratkom i srednjem roku ne treba, a upitno je (s gotovo zanemarivim rastom stanovništva Zagreba) očekivati takve potrebe i u dugom roku. Zajednički je utvrđeno da ovaj prostor može podnijeti nešto povećane gustoće koje studija testira sa 17.000 stanovnika.

Poseban osvrt ticao se bitnosti čitanja i očuvanja postojeće zaštićene industrijske baštine, kao i potreba programiranja njenog budućeg sadržaja koji bi trebao predstavljati ključan društveni i kulturni resurs kojeg će prostor Gredelja ponuditi na razini lokacije, ali i čitavog Grada. Dvije građevine koje su utvrđene kao visokovrijedne potrebno je sačuvati unatoč izvjesnim visokim troškovima njihove revitalizacije (jedna se i urušila u toku ove godine), dok je za ostale 54 građevine ovog industrijskog sklopa vjerojatnije tek fragmentarno obilježavanje.

Za naglasiti je da su sličan projekt urbane revitalizacije prostora željezničke infrastrukture u centru grada proveli i Beč i Minhen, te svakako na njihovim primjerima i na sličnoj tradiciji možemo pristupiti daljenjem planiranju razvoja ovog projekta.

Neosporan je zaključak kako je ključno nastaviti se aktivno baviti temom Gredelja i rješavanjem prepreka koje smo identificirali studijom i održanom raspravom, a u daljnjem procesu promišljanja, planiranja i razvoja Gredelja moramo stvoriti suglasje ključnih dionika na području cijelog obuhvata.