Tijekom 1960-tih i u prvoj polovici 1970-ih Jadranska obala u Hrvatskoj i Jugoslaviji polazi kroz temeljitu preobrazbu bitno pokrenutu ekonomijom i socijalnim dinamikama masovnog turizma.

Neočekivano, upravo komodificirana i visoko normirana tipologija hotela postaje jedan od glavnih poligona arhitektonskih istraživanja. U svega desetak godina odvija se brza evolucija koncepata i estetika, od visokog modernizma do brutalizma, od regionalizma do strukturalizma. Svim tim istraživanjima zajedničko je nastojanje da se prilikom projektiranja za najveće brojeve uspostavi balans među različitim proturječnostima: između individualnog i kolektivnog, lokalnog i internacionalnog, prirode i artificijelnosti, popularne i visoke kulture, instrumentalnih ciljeva i humanističkih vrijednosti. Važni su partneri arhitektima urbanisti koji razvijaju opsežnu planersku aktivnost i metodologiju integralnog planiranja u različitim teritorijalnim mjerilima. Oblikovanje interijera također je važno polje istraživanja u kojem se iskušavaju postavke sinteze plastičkih umjetnosti pa hoteli udomljuju impresivne kolekcije umjetničkih i dizajnerskih radova.

Radeći u osjetljivim ambijentima obilježenima bogatom urbanom i graditeljskom tradicijom, niz arhitekata koristi upravo turističku arhitekturu za izgradnju novog urbano-kulturnog sloja u kojem se pokušavaju definirati odrednice naše arhitekture. Ta arhitektura korespondira s internacionalnim kretanjima, no ona odgovara i na lokalne kulturne, topografske i klimatske datosti te se time razvija i autentičnost. Turizam tako pokreće izgradnju sunčane strane Hrvatske i tadašnje Jugoslavije, a hoteli i prateća infrastruktura postaju optimistični ambijenti u kojima su pouke mediteranske kulture prenesene u specifične oblike privremenog habitata i socijalnih praksi dokolice.

Projekti prikazani na izložbi pokazuju homogenost i visoku razinu lokalne arhitektonske kulture, ali i različitost pojedinačnih pristupa i poetika.

 

Važan dio izložbe čini serija realizacija turističkih projekata, a dio kojih je uključen u selekciju izložbe Concrete Utopia u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (MoMA). 

U sklopu izložbe bit će prikazani i projekti arhitekata Ante Rožića, Julija DeLuce, Matije Salaja, Borisa Magaša, Branka Žnidareca, Petra Kušana uz originalne radove umjetnika Ede Murtića, Jagode Buić i Dušana Džamonje. 

Projekti prikazani na izložbi: Hotel Maestral (Julije DeLuca, Ante Rožić, Matija Salaj, interijer: Bernardo Bernardi, 1962. – 1965.), Brela, Hotel Berulia (Ante Rožić, interijer: Bernardo Bernardi, 1968. – 1970.), Brela, Vila Berulia (Ante Rožić, 1967. – 1970.), Brela, Turistički centar Brela (Ante Rožić, interijer: Bernardo Bernardi, 1967. – 1969.), Hotel Solaris (Boris Magaš, 1967. – 1968.), Zablaće pored Šibenika, Hotelski kompleks Haludovo (Boris Magaš, 1969. – 1972.), Malinska, Hotel Adriatic II (Branko Žnidarec, 1971.), Opatija, Hotel Plat (Petar Kušan, 1969. – 1971.), Mlini, Hotel Soline (Julije de Luca, J. Dumačić, 1973. – 1982.), Brela 

Kustosi izložbe: Maroje Mrduljaš i Mira Stanić

 

Suradnici: 

Irena Bakić, Sonja Halapir (aksonometrijski prikazi)

Tin Jakopec, Nikola Brlek (makete)

Miho Károlyi (digitalizacija i obrada fotografija)

Srđan Kovačević (snimanje i montaža video-intervjua s Borisom Magašem)

Senad Zemunović (snimanje i montaža video-intervjua s Antom Rožićem)

Libertas Means Freedom, Jadran film

 

Fotografije: Aleksandar Károlyi, CCN Images, Zagreb

 

Pokrovitelj: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Urbanistički institut Hrvatske 

Partner izložbe: Galerija DESSA, Ljubljana; Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

 

 

Izložba je ostvarena i uz suradnju: Hrvatski državni arhiv Zagreb; Hrvatski muzej arhitekture HAZU; Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb; Fundacija Jagoda Buić; CCN Images, Zagreb; Atelier Džamonja; Jadran film; Arhiv Karolyi, Zagreb; Obitelj Kušan; Arhiva Olge Magaš; Obitelj Murtić; Arhiv Ante Rožić; Branislav Žnidarec. 

 

 

Izložba se oslanja na umjetničko-istraživački projekt Turistička arhitektura i njene performanse proveden na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, voditelj umjetničko-istraživačkog projekta: Goran Rako

 

Otvorenje izložbe održat će se sukladno Preporukama za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19 tijekom održavanja javnih događanja i okupljanja, izdanim od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

 

Izložbu možete pogledati do 31. listopada 2020. 

 

RADNO VRIJEME ORIS KUĆE ARHITEKTURE 

Izložbeni prostor: 09h – 19h (pon-pet)

                                  10h – 13h (sub)