Predavanje

Svjetski mjesec krajobrazne arhitekture u Zagrebu

Autor/izvor: DAZ 10/04/2013

“Dubrovački renesansni vrtovi”,
Dokumentarni film, dr.sc. Brune Šišića

Bruno Šišić rođen je u Dubrovniku 1927. Diplomirao 1950. na tadašnjem Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. 1956. počeo se usporedo baviti izučavanjem povijesnih vrtova, posebno dubrovačkog klasičnog vrtnog naslijeđa, a 1982. osnovao Centar za povijesne vrtove i razvoj krajobraza u Dubrovniku. Pored brojnih radnih skica i crteža, izradio više od stotinu projekata vrtne i krajobrazne arhitekture. Dobitnik je mnogih nagrada i jedan je od osnivača Društva pejzažnih arhitekata najprije UPAJA (Udruženje pejzažnih arhitekata Jugoslavije)

Film na razumljiv način govori o razvoju renesansnih vrtova na području Dubrovnika, glavnim razlikama i sličnostima vrtova koje pronalazimo u Italiji i onih u Dubrovniku, te kroz priču o njima progovara o ondašnjem vremenu, kulturi i običajima koji jasno ocrtavaju tadašnji način života. Dubrovački renesansni vrtovi bogatstvo su koje nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Sjajan film za sve zaljubljenike u vrtove, ali i ljude iz struke.

“Likovnost krajobraza i estetika krajobrazne arhitekture”
Prof.dr sc. Sonja Jurković

Prof. dr. sc. Sonja Jurković je tijekom svog cijelog profesionalnog rada bila posvećena krajobraznoj arhitekturi i svojom naobrazbom kao i svojim doprinosom, kako stvaralaštvu tako i edukaciji generacija studenta, znanstvenom radu, ali i radu u osnivanju i radu Društva pejzažnih arhitekata najprije Udruženje pejzažnih arhitekata Jugoslavije, a kasnije Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata. Od 1971. radi na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Objavila je više knjiga od kojih spominjemo “Park – Ostvarenje sna – Teorija vrtne umjetnosti“.

Predavanje: “Likovnost krajobraza i estetika krajobrazne arhitekture”

Teorija vrtne umjetnosti kao jedna od grana estetike bavi se otkrivanjem zakonitosti građenja djela krajobrazne arhitekture. Posebno se istražuje kako oblikovani vrtovi i parkovi djeluju na doživljaje ugodnosti korisnika. Ona se između ostalog grade i razumijevanjem likovnosti odnosno analizom elemenata koji u prirodnom krajobrazu čine njegovu posebnu likovnost. Kroz nekoliko primjera dati će se prikaz odnosa krajolika i njegove likovnosti, kao i snaga vizualnog djelovanja. Ljepota krajobraza, ali i razlika u doživljajnom djelovanju potiče nekad poseban odnos autora, koji bira i kontrastno djelovanje s okolnim krajobrazom. Proniknuti što sve skriva umjetničko djelo, dokučiti tajne doživljaje i provocirane ugođaje i skrivene poruke tih umjetničkih djela je zadatak teorije vrtne umjetnosti.

Mario Jukić, predsjednik HDKA