Architecture without borders

Tina Lacković - Oslo

Autor/izvor: DAZ / Tina Lacković 13/11/2014

U periodu strukovne krize koja je zahvatila hrvatsku arhitektonsku scenu prilika za organiziranu stručnu praksu u afirmiranom inozemnom arhitektonskom uredu pokazala se kao izvrsna investicija u vlastitu budućnost – korak na koji bi se mnogi od nas samostalno teško odlučili. Odluka da finalna destinacija bude baš Norveška donesena je sasvim slučajno kao rezultat dugogodišnjih težnji da posjetim zemlju fjordova, ledenjaka i ponoćnog sunca, u novije vrijeme nerijetko prozvanu ''mekom''' za arhitekte.(Slika 1. - naslovnica - Zgrada nacionalne opere/Snøhetta, Bjørvika, Oslo)

Gospodarski prosperitet zemlje pokrenuo je investicijski ciklus što je rezultiralo potražnjom za visokokvalificiranim stručnjacima u domeni arhitekture i graditeljstva, spremnim na eksperimentiranje s tradicionalnom tehnologijom, preispitivanje postojećih paradigmi te stvaranje svojstvenog arhitektonskog izričaja u planiranju i oblikovanju prostora.



Slika 2. Sjedište Statoila/A-lab, Fornebu, Oslo

Kako je period prakse bio ograničen na tri mjeseca, prilikom odabira ureda vodila sam se idejom da će prilagodba i stjecanje iskustva biti lakše u manjoj sredini te sam stupila u kontakt sa studijem Solbjør Arkitekter AS, koji je u to vrijeme prolazio fazu rebrandiranja i udruživanja snaga s jednim od partnera osnivača A-laba, Adnanom Harambašićem, te sam se tako našla u multinacionalnom okruženju s 'domaćim štihom' surađujući s kolegama iz Norveške, Njemačke, Hrvatske i BiH, koji danas čine postav novoformiranog ureda Saaha AS. Sam ured nalazi se u adaptiranom prostoru nekadašnjeg industrijskog postrojenja uz rijeku Akerselva, u danas sve popularnijem kvartu Grünerlokka s mnoštvom kafića i zanimljivih trgovinica. U istom se prostoru nalazi još nekoliko arhitektonskih ureda te kultna galerija ROM u čijem je dvorištu svojedobno bio izložen prototip ekonomičnog stanovanja – BoxHome, autora Samija Rintale.


Slika 3. Maridalsveien 3, Oslo (BoxHome, fotografija Sami Rintala)

Službeni jezik kojim se koriste u uredu bio je norveški kao i većina stručnih programa, no konzultacije i interna komunikacija odvijala se na engleskom, kojim se bilo moguće sporazumjeti u svakoj situaciji. Period prakse protekao je u opuštenom tonu jer se početak ljeta u Norveškoj obilježava državnim praznicima u travnju, svibnju i lipnju, kada je radni tempo laganiji i najčešće se finaliziraju postojeći projekti i ugovaraju novi. Za vrijeme boravka u uredu imala sam prilike sudjelovati u kreiranju nove web stranice, zatim konceptualnom razvoju natječajne ideje za trg u malom švedskom gradiću, te kao glavni zadatak razraditi projekt kuće za odmor na slikovitom otoku Jomfruland, koji će biti proglašen nacionalnim parkom. Istovremeno su se odvijali pregovori za izvedbenu fazu natječajnog prijedloga novog sjedišta SR-banke u Stavangeru, koji je realiziran u suradnji s uredom Helen&Hard. Posjeti kolega iz struke iz svih dijelova svijeta u potrazi za poslom bili su svakodnevna pojava, što je s vremenom dovelo do zasićenja i situacije da poslodavci inzistiraju na znanju norveškog jezika kod zapošljavanja.


Slika 4. Radna atmosfera u uredu

Uklapanje u skandinavski stil života i 'stanje uma' i više je nego jednostavno. Atmosfera vas jednostavno ponese. Od ranojutarnje šetnje ili bicikliranja do ureda, malih uredskih rituala kao što je kuhanje kave ili čaja kao uvoda u dnevne zadatke, zajedničkih uredskih ručkova koji podrazumijevaju razmjenu iskustava i nerijetko potaknu teme nevezane uz posao, do onih posljednjih par sati koje provedeš u uredu maksimalno ulažući u aktualni projekt, rješavajući tekuće probleme samostalno ili kroz timsku diskusiju, do odlaska kući, kada ostatak dana provedeš aktivno se rekreirajući kao većina Norvežana, uživajući u obilascima grada, muzeja smještenih na muzejskom poluotoku Bygdøy ili uz kavu na kasnovečernjem suncu. Svakako vrijedi rezervirati mjesto i pogledati suvremenu interpretaciju baleta Labuđe jezero u nacionalnoj operi, čija se radnja u pauzama nastavlja na otvorenim javnim površinama u sklopu zgrade.


Slika 5. Premijera Labuđeg jezera, Nacionalna opera i balet


Slika 6. Vikend u jednom od mnogobrojnih gradskih parkova u Oslu

Jedan od izazova s kojim sam se susrela prilikom odlaska na praksu bio je pronalazak smještaja jer u sustavu koji funkcionira uređeno kao Norveška stanarsko je pravo regulirano na način da se prilikom useljenja potpisuje ugovor i uplaćuje osiguranje u visini tromjesečne stanarine. Srećom, prilikom potrage za stanom pronašla sam saveznicu u budućoj cimerici, također arhitektici, pa smo upoznavanje, razgled stana i ostale obaveze odradile virtualno. Stan se nalazio unutar centralnog dijela grada u četvrti s prekrasnim zgradama s početka 19. stoljeća u neposrednoj blizini Frogner parka – životopisnog parka skulptura Gustava Vigelanda.


Slika 7. Frogner park, Oslo

Sam grad Oslo smješten je unutar sjevernog dijela Oslofjorda, no da biste zaista doživjeli prirodne ljepote Norveške potrebno je zaputiti se prema zapadu. Vožnja željezničkom prugom od Osla do Bergena provest će vas kroz jednu od najljepših svjetskih ruta koja prolazi nacionalnim parkom Hardangervidda, a krajolik se mijenja od rascvjetalih podnožja planina položenih uz fjordove do snježnih visoravni.


Slika 8. Vožnja trajektom kroz Hardangerfjord

Neizostavan dio razgledavanja Bergena je panoramski razgled žičarom s brda Fløyen te Bryggen – stari dio grada s trgovačkim pristaništem koji se nalazi na UNESCO-voj listi zaštićene kuturne baštine. Ujedno je Bergen i idealna polazišna točka za turistički posjet fjordovima. No, za pravu avanturu Norvežani će vam preporučiti najam automobila i vožnju nacionalnim turističkim rutama uz obalu – projekta koji provodi norveška Uprava za ceste pružajući time priliku mladim umjetnicima i arhitektima da se afirmiraju kroz atraktivne intervencije i instalacije u netaknutoj prirodi.


Slika 9. Bryggen, povijesno trgovačko pristanište, Bergen

Posjetila sam i Alesund, grad koji je nakon devastirajućeg požara  u potpunosti obnovljen u Art deco stilu, te se, zahvaljujući karakterističnom krajoliku razvedenih poluotočića na kojima se proteže, brendirao kao turističko odredište. Dobro povezanim sustavom javnog prijevoza, moguće je posjetiti Geirangerfjord koji se nalazi na popisu svjetske baštine. Karakterizira ga izniman krajolik strmih stijena s kojih se u proljeće slijevaju slapovi čija imena kriju razne legende. Danas se u samom ishodištu fjorda nalazi turističko mjesto iz kojeg je planinarskim rutama moguće posjetiti nekadašnje farme smještene na padinama, a staza koju su gradili specijalno za tu namjenu angažirani Šerpe odvest će vas do sakrivenog vodopada ispog kojeg možete i prošetati.


Slika 10. Alesund


Slika 11. Planinarska ruta Geirangerfjordom

Norveška me osvojila jedinstvenim spojem prirodnih ljepota, tradicije i vrhunskih dosega moderne arhitekture, a sudjelovanje u programu Leonardo da Vinci omogućilo mi je izvrsnu praksu i izgradnju u profesionalnom smislu.

Potprogram Leonardo da Vinci u sklopu EU Programa za cijeloživotno obrazovanje (Life Long Learning Programme – LLL) obuhvaćao je strukovno obrazovanje i osposobljavanje te je bio osmišljen tako da svojim aktivnostima potiče razvoj znanja, vještina i kvalifikacija svih sudionika.

Sudjelovanjem u nekoj od aktivnosti potprograma Leonardo da Vinci, korisnici su imali mogućnost stjecati nova životna iskustva te primjenom stečenih znanja, značajno doprinijeti radu matične ustanove, mogućnostima vlastitog zapošljavanja na tržištu rada te samom gospodarstvu. Potprogram Leonardo da Vinci omogućavao je prijenos dobrih praksi i inovacija u gospodarstvu između država sudionica, usklađivanje obrazovnog sustava sa tehnološkim napretkom i tržištem rada te osobni i profesionalni razvoj sudionika. Više o dobitnicima stipendija saznajte OVDJE, a više o potprogramu Leonardo da Vinci ovdje.