Međunarodni okrugli stol
Urbana ekonomija, lučki i povjesni gradovi
Autor/izvor: DAZ 04/10/2013
U Splitu će se od 12. do 15. listopada pod nazivom „Urbana ekonomija, lučki i povjesni gradovi“ održavati međunarodni okrugli stol (MOSSt) na kojem će se raspravljati o održivom urbanom razvoju lučkih povijesnih gradova u hrvatskom kontekstu. Povodom simpozija donosimo razgovor sa splitskim arhitektom Jerkom Rošinom.
* Povod MOSSt-u ''Urbana ekonomija, lučki i povjesni gradovi''?
Ovaj međunarodni okrugli stol smo organizirali kako bi se u okviru rasprava o održivom razvoju kao svjetski relevantnoj temi razgovaralo i u kontekstu hrvatske problematike, a posebno kao pomorske zemlje. Vrlo izraženom trendu porasta broja stanovnika u gradovima, danas je to već preko 50% svjetskog stanovništva, UN Habitat poklanja veliku pozornost zbog mnogih negativnih popratnih pojava, pa je Svjetska urbana kampanja (WUC) značajno usmjerena na tu problematiku. U Hrvatskoj još uvijek nisu izraženi negativni aspekti takvog trenda razvoja kao u velikom dijelu svijeta, no svejedno moramo voditi računa o očuvanju svog prostornog potencijala; dakako, i uz promišljanja o svom ekonomskom razvoju. Split se učinio kao idealan primjer za raspravu o temama kojima će se na okruglom stolu raspravljati.
* Urbana ekonomija?
Urbana ekonomija je znanstvena kategorija kojoj se u svijetu pridaje velika pozornost, a kod nas je na margini interesa. Doduše, prof. dr. emeritus, dipl. oec. Ivo Šimunović je pred već dosta vremena kod nas objavio jednu knjigu takvog naslova, ali u mnogim zemljama svijeta to je kolegij i arhitektonskih fakulteta. Važnost knjige prof. Šimunovića je upravo u tome što je nastala temeljem iskustva rada u nekadašnjem Urbanističkom zavodu Dalmacije kad su se problematikom prostornog planiranja uz arhitekte bavili i ekonomisti, sociolozi, demografi, klimatolozi,… i još ine druge struke po specifičnosti potreba.
* Lučki gradovi?
Luke su specifični prostorni i ekonomski potencijal gradova na moru. Znamo li što nam luke znače ili mogu značiti? Koje su to kategorije ljudske aktivnosti koje luke omogućavaju, kao podloge ekonomskog razvoja i kao prostor ostvarivanja društvenog standarda? Što znače iskustva Rijeke, Zadra, Dubrovnika, Splita, Šibenika, i kao realizacije i kao planovi za sutra? Jesu li luke elementi održivog razvoja, kakva su svjetska iskustva i što bi nam mogli preporučiti inozemni eksperti kad već vlastita mišljenja ne priznajemo?
* Povijesni gradovi?
Postojanje ICOMOS-a pokazuje kako su povijesni gradovi ipak nešto specifično. Graditeljska baština nije samo povijest, povijest umjetnosti i umjetnost, ona je i temelj kulture. Moramo li te naše baštinjene vrijednosti ''čuvati u muzeju'' ili pak možemo dozvoliti da i danas budu dio naše svakodnevnice? Koliko revitalizacija baštine znači osiguranje i njene budućnosti a koliko njeno uništenje? Što o tome misli UNESCO? Može li baština također biti oslonac razvoja i to čak održivog razvoja?
* Prevažne teme a samo dva dana!?
Da! No, treba htjeti čuti znati slušati! Vrhunska svjetska imena će iznositi svoja razmišljanja, bilo kao predavači bilo panelisti, ali očekujemo i učešće u raspravi i onih koji će slušati. Uloge moderatora dodijeljene su ljudima koji vrhunski vladaju određenom problematikom. MOSSt je prigoda za ''stavljanje na stol'' nama važne problematike, ali i za puno toga čuti i naučiti. Prigoda je i za susret s vodećim ljudima UN Habitata i razgovor o mogućoj obnovi ugaslog Hrvatskog Habitata. Prigoda je to i za kontakte te za traženje svojih šansi na međunarodnom planu. Ja sam eto u mogućnosti otvarati vrata svima, a tko želi kroz njih proći vidjet ćemo u vrijeme održavanja okruglog stola i niza izuzetno zanimljivih usputnih događanja.