Urbanizam

Uspon i pad kineskog "urbanizma"

Autor/izvor: DAZ / pogledaj.to 24/10/2013

Zašto su kineski novoizgrađeni gradovi prazni, te kako riješiti taj problem, tj. dovesti stanovnike u njih, pojašnjava Peter Calthorpe, arhitekt i urbanist s Berkeleya u tekstu za Metropolis. I sam angažiran oko revitalizacije jednog takvog grada, Chenggonga, grada starog samo deset godina a planiranoga za milijun i pol stanovnika, Calthorpe dio problema vidi u specifičnoj tržišnoj situaciji Kine. S jedne strane nepostojanje poreza na nekretnine te zabrana prodaje zemlje gradskim vlastima ostavlja najam građevinskih zemljišta kao izvor prihoda pa tako potiču gradnju ne razmišljajući o dugoročnoj održivosti grada. S druge strane, kineska srednja klasa vjeruje u rast cijena nekretnina te smatraju da je kupovina stana sigurna investicija. Međutim, u kupljene stanove ne useljavaju iz različitih razloga, među kojima su i nerazvijena infrastruktura. Kako će se ovakav razvoj tržišta nekretnina odraziti na ekonomiju autor ne promišlja već kao glavno rješenje problema nudi drugačiji pristup urbanizmu novog grada. Dok je većina novih kineskih gradova planirana po principu superblokova u parkovima koje razdvajaju velike ulice i s po osam traka za promet automobilima. Pozivajući se na primjere s Zapada, autor smatra da takav urbanizam osim što potiče prometne gužve, zagađenje i povećava troškove života, nije ni po ljudskoj mjeri. Izolirani u velikim jedinicama bez identiteta (ili u slučaju Kine preslikanih identiteta europskih gradova) stanovnici ne uspijevaju oformiti zajednicu.

U suradnji s lokalnim vlastima Calthorpe Associates redizajnira centar Chenggonga razbijajući velike blokove na tradicionalne manje blokove s dvorištem, manjim ali razgranatijim ulicama te putovima za pješake i bicikliste. Problem naselja spavaonica rješavaju uvođenjem prostora različite namjene koji otvaraju i radna mjesta u blizini stanovanja.

Iz zapadne perspektive ponuđena rješenja možda ne izgledaju kao neka novost, ali očigledno su bila potrebna kineskim urbanistima. I premda je autor projekta i teksta uvjeren kako je, uz uvođenje poreza na drugu nekretninu te strateškog planiranja infrastrukture od strane vlasti, ovakav urbanistički pristup dovoljan da bi se riješio problem nenaseljenih gradova u Kini teško je ne sjetiti se booma tržišta nekretnina koje je npr. u Španjolskoj pokrenulo ekonomsku krizu koja je uzrokovala ne samo rast broja praznih stanova već i rast broja beskućnika. Bilo kako bilo, o gradovima duhovima u Kini zasigurno će se još puno pričati.

Fascinantni urbani pejzaži praznih ulica i nedovršenih naselja više puta su privukli fotoreportera Mattea Damiania  u Chenggong. Kao opremu teksta donosimo vam njegove fotografije, kojih više možete vidjeti na blogu China Underground.

Drugi primjer je grad Ordos, bogati rudarski grad u unutrašnjoj Mongoliji (Kina). Prvotno planiran za 1,5 milijun ljudi, u gradu danas obitava ne znatan broj stanovnika. Administrativni neboderi, vladine zgrade, muzeji i knjižnice, kao i bungalovi i stambene zgrade stoje prazne. U nastavku pogledajte i neke od fotografija grada Ordosa Michael Christopher Browna za Time magazin.

rush hour u Ordosu

Više fotografija pogledajte ovdje.
izvor: Metropolis Magazine via pogledaj.to