Europska unija

Uvjeti privremenog i povremenog prekograničnog pružanja usluga na jedinstvenom tržištu EU

Autor/izvor: DAZ / HKA 10/03/2014

Na temelju prava na poslovni nastan, hrvatskim državljanima i hrvatskim trgovačkim društvima omogućeno je započinjanje i obavljanje gospodarske djelatnosti u jednoj ili više država članica Unije, kao samozaposlene osobe ili osnivanjem trgovačkih društava, podružnica ili zastupništva pod istim uvjetima kao i državljanima drugih država članica.

Jedinstveno unutarnje tržište Europske unije

Europska unija je izuzetno zainteresirana za daljnji razvoj jedinstvenog unutarnjeg tržišta koje donosi izvanredne prednosti i stvara nove prilike za ekonomski rast. U vrijeme današnje globalne ekonomske krize prioritet se mora dati mjerama koje će poticati rast i zaposlenost. U tome Jedinstveno tržište ima ključnu ulogu i to ostvarivanjem mjera koje promiču ekonomski rast, stvaraju nova radna mjesta i promiču konkurentnost.

Jedan od važnih dijelova jedinstvenog tržišta je i malo i srednje poduzetništvo. U Europskoj uniji postoji 21 milijun SME poduzeća, koja čine oko 99% svih poduzeća u EU, a od njih je 90% mikropoduzeća s manje od 10 zaposlenih. Ta mala poduzeća čine 53% svih radnih mjesta u Europi pa se može zaključiti da je njihova važnost za europsku ekonomiju izuzetna.

Poduzetnicima u Europskoj uniji od 1. srpnja 2013. na raspolaganju je portal Europske komisije EUGO.network http://ec.europa.eu/internal_market/eu-go/ gdje se mogu naći sve informacije o uvjetima i načinu pružanja usluga, osnivanju trgovačkih društava i podružnica u državama članicama. EUGO network je internetski portal Europske komisije koji na jednom mjestu okuplja mrežu jedinstvenih kontaktnih točaka (PSC-Points of Single Contact) svih država članica (osnivanje Jedinstvene kontaktne točke jedna je od odredbi Direktive o uslugama i kao takva obvezna za svaku državu članicu.)

Slobodno tržište usluga u Republici Hrvatskoj

Opći okvir za slobodno tržište usluga u Republici Hrvatskoj u području prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga uređen je Zakonom o uslugama (NN 80/11), kojim je implementirana EU Direktiva 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu. Zakon o uslugama pokriva širok segment tržišnih usluga i njime je ukinuta obveza registracije sjedišta poslovanja u Hrvatskoj pružateljima usluga prethodno registriranim u bilo kojoj državi ugovornici Europskog gospodarskog prostora. Također, pružatelji usluga registrirani u Hrvatskoj imaju istu slobodu pružanja usluga na cijelom Europskom gospodarskom prostoru, bez obveze ponovne registracije poslovanja.

Odobrenje za obavljanje uslužnih djelatnosti

Prije prvog pružanja usluga u drugoj državi članici Europske unije, potrebno je podnijeti prijavu o najavi pružanja prekograničnih usluga nadležnom tijelu sukladno Direktivi 2005/36/EC o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, s time da se u postupku davanja odobrenja za ostvarenje prava ne smije od pružatelja usluge zahtijevati ponovno ispunjenje uvjeta koji su istovrijedni ili po vrsti i svrsi usporedivi s uvjetima koji su već ispunjeni u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi ugovornici EGP-a.

Na temelju dobivenog odobrenja pružatelj usluge može obavljati uslužnu djelatnost na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, uključujući osnivanje agencija, društava kćeri, podružnica ili ureda, osim ako novo odobrenje za ostvarenje prava na poslovni nastan ili ograničenje odobrenja za ostvarenje prava na poslovni nastan za određeni dio državnog teritorija nije opravdano prevladavajućom kategorijom javnog interesa.

Međutim, unatoč činjenici da je Republika Hrvatska postala članicom Europske unije 1. srpnja 2013., samo je djelomično riješen problem u vezi postupka privremenog i povremenog pružanja usluga od strane poslovnih subjekata iz Republike Hrvatske u državama Europske unije. Naime, navedeno je omogućeno samo pravnim subjektima (tvrtkama, podružnicama), dok fizičke osobe - obrtnici navedeno pravo ne mogu ostvariti, jer za njih još uvijek nije donesen podzakonski akt i određeno nadležno regulatorno tijelo koje bi trebalo izdavati potvrde o stečenoj naobrazbi (tzv. EU potvrdu), koja bi im omogućila da privremeno i povremeno pružaju svoje obrtničke usluge unutar drugih država članica Europske unije.

Uvjeti za obavljanje djelatnosti stečenih u državi od kuda dolazi pružatelj usluge

Dokaz o odgovarajućoj stručnoj kvalifikaciji izdaju nadležna tijela države ugovornice EEP-a, te moraju potvrđivati minimalno onu razinu stručne kvalifikacije koja neposredno prethodi razini kvalifikacije koja se zahtijeva u Republici Hrvatskoj.

Nadležno tijelo mora dopustiti pristup profesiji kandidatu koji je:

a) stekao stručnu kvalifikaciju u državi ugovornici EEP-a i posjeduje potvrdu o kompetencijama ili dokaz o formalnoj osposobljenosti koji traži država ugovornica EEP-a za obavljanje regulirane profesije,

b) obavljao tu profesiju u punom radnom vremenu najmanje dvije godine u zadnjih deset godina u državi ugovornici EEP-a u kojoj ta profesija nije regulirana, pod uvjetom da kandidat posjeduje jednu ili više potvrda o kompetencijama ili dokaza o formalnoj osposobljenosti.

Kod obrtničke, trgovačke i industrijske djelatnosti dolazi do automatskog priznavanja stečene stručne kvalifikacije na temelju profesionalnog iskustva. Međutim, ako za to nisu ispunjeni uvjeti, primjenjuje se opći sustav priznavanja.

Također je važno napomenuti da se kod reguliranih profesija za njihovo obavljanje traži (pravno, upravno ili regulatorno) kao uvjet posjedovanje profesionalne kvalifikacije, koja se dokazuje diplomom, potvrdom i sl. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 124/09, 45/11) stručne kvalifikacije dijeli na pet razina (članak 11.).

Informacije o reguliranim profesijama

Informaciju o tome je li neka djelatnost regulirana u nekoj državi članici može se provjeriti na: http://ec.europa.eu/internal-market/qualifications/regprof/index.cfm?fuseaction=home.home, dok su podaci o kontakt točci u Republici Hrvatskoj dostupni na sljedećoj poveznici: http://ec.europa.eu/internal_market/qualifications/contact/index_en.htm

Zakon o uslugama primjenjuje se na usluge poslovnog savjetovanja, turizam, ugostiteljstvo i smještaj, posredovanje u prometu nekretnina, prodaju i distribuciju, graditeljstvo, izdavaštvo i medije, edukaciju i većinu profesionalnih usluga, odvjetništvo i nove usluge.

Odredbom članka 16. Zakona o uslugama propisane su iznimke od slobode pružanja usluga u Republici Hrvatskoj na način da ne primjenjuje na financijski sektor, promet i elektroničke komunikacije, zdravstvenu skrb, socijalnu skrb, posredovanje za privremeno zapošljavanje, privatnu zaštitu, audiovizualne medije, igre na sreću i javne bilježnike.

Odobrenje za obavljanje uslužnih djelatnosti u SR Njemačkoj

Prvi korak kod prekograničnog pružanja usluga u SR Njemačkoj sastoji se u podnošenju prijave o pružanju prekograničnih usluga sukladno Direktivi 2005/36/EC o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija pri nadležnoj Obrtničkoj komori prema mjestu pružanja usluga.

Državljanima Europske unije i Švicarske Konfederacije dozvoljeno je prekogranično pružanje usluga ako su u matičnoj državi ovlašteni obavljati djelatnosti koje su usporedive s obrtničkim djelatnostima.

Uz prijavu za prekogranično pružanje usluga prilaže se: - dokaz o državljanstvu, - izvadak iz Obrtnog registra (OR), - potvrda o stečenoj izobrazbi, - potvrda nacionalne službe u zemlji porijekla, (takozvana EU-potvrda), - popunjen zahtjev.

Ovjereni službeni izvadak iz Obrtnog registra izdaju nadležna registarska tijela - Uredi državne uprave u županijama i njihove ispostave te Ured Grada Zagreba (http://www.portor.hr/gdje.htm), s time da se kao dokaz o državljanstvu koristi jedan od sljedećih dokumenata: osobna iskaznica, putovnica, vojna iskaznica ili domovnica sukladno Zakonu o hrvatskom državljanstvu.

Kod postupka prvog pružanja usluga u drugoj državi članici Europske unije razlikujemo:

a) Slobodne/neregulirane djelatnosti u Saveznoj Republici Njemačkoj za koje nema obveze prijavljivanja pružanja usluga (neregulirane djelatnosti: Privitak B1/B2)

b) Regulirane djelatnosti u Saveznoj Republici Njemačkoj, gdje je za navedena zanimanja potrebno obvezno ishoditi dozvolu (regulirane djelatnosti: Privitak A -http://www.gesetze-im-internet.de/hwo/anlage_a_198.html)

Kod obavljanja reguliranih profesija potrebna je pisana prijava kod prvog pružanja usluga pri nadležnoj Obrtničkoj komori prema mjestu prvotnog pružanja usluga u Saveznoj Republici Njemačkoj.

Naime, nadležna Obrtnička komora izdaje, nakon zaprimanja prijave o pružanju usluge, potvrdu o podnesenoj prijavi pružanja usluge koja vrijedi 12 mjeseci u cijeloj SR Njemačkoj, s time da je nakon prestanka njezinog važenja potrebno ponoviti prijavu. Navedeni prilozi trebaju biti prevedeni od strane ovlaštenog sudskog tumača na njemački jezik.

Ako zemlja porijekla za obavljanje određene djelatnosti ne zahtjeva određenu kvalifikaciju ili izobrazbu, tada se ta djelatnost može prekogranično pružati, uz uvjet da je obavljana najmanje dvije godine u zemlji porijekla. Međutim, kod zdravstvenih zanimanja prema privitku A Zakona o obrtu broj 33 do 37 (optičar, akustičar za slušne aparate, ortopedski tehničar, ortopedski cipelar, zubni tehničar) i kod dimnjačarskih usluga, nadležna obrtnička komora može provesti ispitivanje stručnosti. Dodatne informacije o prekograničnom pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi putem jedinstvene kontaktne točke dostupne su na adresi:http://www.ixpos.de/IXPOS/Navigation/EN/Your-business-in-germany/Eu-service-market/points-of-single-contact.html

Odobrenje za obavljanje uslužnih djelatnosti u Republici Austriji

Prva prijava obavljanja prekograničnog pružanja usluga (Dienstleistungsanzeige) podnosi se Saveznom ministarstvu za rad, obitelj i mladež Republike Austrije na propisanom obrascu, s time da on ujedno sadrži popis svih djelatnosti koje se mogu obavljati na privremenoj i povremenoj osnovi. Naime, prijava prekograničnog pružanja usluga vrijedi 12 mjeseci, s time da ju je potrebno obnoviti svake kalendarske godine putem propisanog obrasca. Također je potrebno upozoriti da prekogranično pružanje usluga ne smije prekoračiti vremenski period od 90 radnih dana unutar jedne kalendarske godine. Međutim, ako bi došlo do prekoračenja navedenog vremenskog perioda, samozaposlene osobe dužne su prijaviti porez na dohodak ili dobit u državi gdje pružaju usluge, odnosno postaju porezni obveznici države u kojoj pružanju navedene usluge.

Ako je obavljanje određene struke regulirano u Republici Hrvatskoj, potrebno je dokazati da pružatelj prekogranične usluge ispunjava sve propisane uvjete za njezino obavljanje u Republici Hrvatskoj. Ako profesija nije regulirana u Republici Hrvatskoj, potrebno je priložiti dokument kojim se dokazuje obavljanje navedene profesije najmanje dvije godine u zadnjih deset godina u državi iz koje pružatelj usluga dolazi.

Potrebno je na propisanom obrascu ponijeti zahtjev Saveznom ministarstvu za rad, obitelj i mladež Republike Austrije radi provedbe postupka priznavanja strukovne kvalifikacije stečene u drugoj državi članice Europske unije radi dokazivanja da je ona jednaka potvrdi o naukovanju Republike Austrije sukladno Zakonu o stručnom osposobljavanju (BAG), s time da Savezno ministarstvo za rad, obitelj i mladež Republike Austrije ujedno predstavlja i nacionalnu kontaktnu točku za prekogranično pružanje usluga sukladno Direktivi o uslugama 2006/123/EZ.

Dodatne informacije o prekograničnom pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Austriji putem jedinstvene kontaktne točke dostupne su na adresi: http://www.eap.gv.at/index_en.html

Unatoč tome što je ulazak Republike Hrvatske u punopravno članstvo EU izazvao značajnije promjene kako glede samog poslovanja poslovnih subjekata te će trebati izvjesno vrijeme da se prilagodimo novim zahtjevnijim uvjetima poslovanja na jedinstvenom europskom tržištu, prevladava mišljenje da je potrebno znatno brže i efikasnije rješavati svakodnevne administrativne barijere koje onemogućavaju poslovanje hrvatskih poslovnih subjekata kako na tržištu Europske unije, tako i tržištima trećih zemalja.

Alan Vajda, mag. iur.

Preuzeto s: iusinfo.hr