12/11/2007

U organizaciji Društva arhitekata Zagreba 15.10.2007 po završetku izložbe «DONJOGRADSKI BLOKOVI - KATEGORIZACIJA I MJERE ZAŠTITE» održana je stručna rasprava o očuvanju identiteta donjogradskih blokova, njihovoj valorizaciji, mjerama zaštite te neophodnim podlogama za buduće intervencije.

Raspravi su se odazvali redovni sveučilišni profesor Vladimir Bedenko, predstojnik Katedre za teoriju i povijest arhitekture Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, mr.sc. Alan Braun, dipl.ing.arh., asistent na istoj katedri, arhitekt Boško Budisavljević, redovni sveučilišni profesor na katedri za arhitektonsko projektiranje Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu arhitekt Dražen Juračić, pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode arhitektica Doris Kažimir, akademik Branko Kincl, redovni sveučilišni profesor na katedri za arhitektonsko projektiranje Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ravnateljica Hrvatskog muzeja arhitekture arhitektica Dubravka Kisić, arhitekt Aleksander Laslo iz Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, arhitekt Goran Rako, voditelj Stručnog savjeta UHA-e i arhitekt Mladen Škreblin.

Moderator rasprave u ime Izvršnog odbora društva arhitekata Zagreba bio je Nenad Kondža.

Prije početka rasprave, nakon objekcije arhitekta Aleksandera Lasla o samom pozivu, to jest njegovoj lošoj pripremljenosti na više razina, pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode arhitektica Doris Kažimir detaljno je predstavila prikazanu izložbu naglasivši kako je na izložbi pokazano 17 od ukupno 169 blokova koliko ih Donji grad ima, te razjasnila sustav valorizacije.

Nakon uvoda kolegice Doris Kažimir profesor Vladinir Bedenko, naglasio je važnost arhitektonskih snimaka zgrada, kojih praktično nema, te neophodnost započinjanja arhitektonskog snimanja i Gornjeg i Donjeg grada.

Arhitekt Mladen Škreblin istaknuo je kako je danas ugrožen sam potencijal, pa i smisao bloka koji leži u njegovoj unutrašnjosti neovisno o dosadašnjoj preiskorištenosti te unutrašnjosti. Uzevši za primjer događanja oko bloka uz Cvjetni trg naglasio je kako smatra neodrživom izradu DPU-a bez ankete stanara bloka, što je standard u uređenim društvima, kao i ignoriranje mišljenja 50.000 tisuća ljudi koji su se anketom izjasnili protiv uređenja bloka uz Cvjetni trg prema prezentiranom programu. Smatra neprihvatljivim pristajanje Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode na izgradnju javnih garaža u 17 blokova. Ističe i neophodnost dokumentiranja bloka na svim razinama koja je morala biti odavno izvršena.

Profesor Dražen Juračić smisao bloka vidi u njegovoj ekspoziciji prema vani ne osporavajući potencijal njegove unutrašnjosti. Za problem prometa predlaže komparaciju dobrih i loših primjera kao poticaj raspravi.

Mr.sc. arhitektica Dubravka Kisić neophodnost osvještavanja vrijednosti bloka na svim razinama, kulturno povijesnoj, socijalnoj, itd kroz cjelovitu valorizaciju blokova sa svih gledišta smatra obvezom stručnih službi, a ne investitora prije rekonstrukcije ili eksploatacije prostora bloka.

Akademik Branko Kincl govorio je o neophodnosti izrade sustava kojeg zovemo Building information model (BIM) koji dokumentira zgrade sa svih gledišta, povijesnog, umjetničkog, konzervatorskog koja su donekle obrađena, ali u potpunosti nedostaje dokumentacija u arhitektonsko graditeljskom smislu, ekonomskom, sociološkom, itd, za što smatra da se ne smije opravdavati nedostatkom sredstava jer ako su donjogradski blokovi značajno kulturno dobro onda za to kulturno dobro treba osigurati sredstva da bi se objektivizirala situaciju po svakom bloku.

Arhitekt Boško Budisavljević smisao rasprave vidi u raspravi o budućnosti blokova te je iznio niz kriterija za opstanak i uređenje blokova :
- svaki donjogradski blok treba imati svoj detaljni urbanistički plan, te blok mora biti najmanja jedinica koja ima detaljni urbanistički plan.
- Uspostava jasnog koeficijent izgradnje u bloku odnosno koeficijenta izgradnje čitavog bloka je osnovni parametar uređenja. Koeficijent izgradnje može definirati i realizacija mogućeg broja parkirališnih mjesta
- pristup vozilima bloku (osim interventnih vozila) može se omogućiti samo s javne prometne površine
- odrediti postotak zelenih površina obzirom na izgrađenost koji mora biti maksimalno moguć
- svi vlasnici nekretnina i vlasnici parcela moraju biti uključeni u proces izrade i donošenja plana čega kod izrade DPU-a za Cvjetni trg nije bilo.
- Izradu DPU-a mora financirati i voditi grad

Profesor Juračić slažio se s kolegom Budisavljevićem o neophodnoj vlasničkoj participaciji koja ne smije biti samo na razini ankete i želja već i na razini financijske odgovornosti.

U raspravu se uključila i publika pa je doktorica ekonomskih znanosti Saša Poljanec Borić iz Instituta Ivo Pilar naglasila kako ne može razumjeti da se 2007. godine razgovara o problemu institucionalnog financiranja zaštite donjogradske jezgre u uvjetima u kojima je Zagreb ekonomski lider Hrvatske kao ni to da se problem uređenja donjogradskih blokova može aktivirati na način da se prvo napravi presedanski projekt na lokaciji Cvjetni trg makar je jasno da taj Cvjetni trg generira ogromnu lokacijsku rentu koja ovim projektom zapravo inaugurira jednu metodu nepripadnog prisvajanja te lokacijske rente. Smatra da mora postojati vrijednosni prioritet pri definiranju sustava uređenja grada kojeg postavljaju institucije te koje ne smiju isključiti iz demokratske procedure privatne vlasnike koji čine stup građanskog prava te da se grad ne rješava kroz presedanski projekt koji na nedemokratski način afirmira ekskluzivnost jednog prostora.

Arhitekt Neven Kovačević elaborirao je neophodnost cjelovitog urbanističkog rješenja grada baz kojeg nije moguće planiranje svih blokova a kamo li pojedinačnog bloka kao što je bio slučaj s Cvjetnim trgom.

Arhitekt Goran Rako upitao je ukoliko je stup građanskog prava privatni vlasnik što je upitno u ispitivanju uređenja bloka na privatnom vlasništvu kroz ankete, pa tako i kroz arhitektonski natječaj prezentiran javnosti koje provode privatni poduzetnici. Smatra idealnim parkovno uređenje blokova, ali je činjenica da je isto iluzorno na privatnim parcelama. Neminovne promjene grada ne smiju biti nekontrolirane.

Arhitekt Vinko Uhlik smatra inicijativu investitora poželjnom ali uz prethodno definirane parametre koje moraju postaviti gradske službe kroz gradske urbanističke sustave za koje smatra kako ih više nema. Investitori ne bi smjeli definirati grad već graditi na odrednicama koje postavljaju urbanisti.

Arhitekt Niko Gamulin iz Gradskog zavoda za uređenje grada i zaštitu čovjekova okoliša diskutirao je o neprimjerenosti načina izrade i provedbe javne rasprave o donošenju DPU-a za uređenje bloka uz Cvjetni trg kojeg definira neprihvatljivim prvenstveno kroz koeficijente izgrađenosti. Smatra kako je Zavod u cijelosti isključen iz rasprave makar je Zavod provodi.

Akademik Branko Kincl konstatirao je kako parametri izgrađenosti ne mogu biti isti za sve blokove već ovise o njihovoj tipologiji. Donjogradske blokove vidi kroz četiri osnovna tipa za koje je izrađen niz planova i projekata koji uz GUP sigurno mogu biti baza daljnjem razvoju grada. Grad mora biti čvrsti partner privatnim investitorima i mora štititi javne prostore koji su vlasništvo svih građana.

Arhitekt Goran Rako nadovezuije se i naglašava kako Grad nije samo partner već kroz svoje institucije odobrava i donosi planove, te mora biti kočnica prevelikim apetitima poduzetnika.

Diskusiju je zaključio arhitekt Uhlik naglasivši : “grad je zajednički dom. Moj dnevni boravak, veći, ljepši, zanimljiviji nego li onaj koji imam doma. Preradovićev trg, koji put Zrinjevac, Maksimir. Ne pitati 700 tisuća ljudi kakav Zagreb želimo i kakav Zagreb može biti nego krenuti odmah u realizaciju na jedan određeni način koji uopće nismo diskutirali nije dobro. To nije dobrosusjedski i nije stručno.”


Sastavio

Nenad Kondža