Promocija

Život umjetnosti - Od teritorija do specifičnog mjesta

Autor/izvor: DAZ / izkultur.hr 19/10/2015

Tekst (T4): Neil Brenner, “Doba urbanizacije”
Mapa (M4): Urban Theory Lab (Harvard GSD), “Operativni krajolici”
Foto: Paolo Mofardin

Promocija časopisa bit će održana kroz razgovor o časopisu i temi broja, u kojem sudjeluju urednik broja Nikola Bojić, zatim autori mapa, Ana Dana Beroš i Idis Turato te izvršna urednica ŽU-a, Sanja Horvatinčić. Razgovor će biti usmjeren na različite modalitete produkcije prostora i njihove refleksije na aktualna zbivanja. Koncept 96. broja Života umjetnosti prostorni je eksperiment u tradicionalnom mediju knjige. Unutar časopisa mape (M) i tekstovi (T) su kodirani te povezani u deset teritorijalnih slojeva koji iskustvo čitanja prevode u specifičnu prostornu praksu.

Lokacija održavanja razgovora je Kabinet za fiziku i kemiju (I kat / soba 204) na Pučkom otvorenom učilištu.
Tijekom promocije posjetitelji će imati priliku razgledati izložbu 11 mapa koje potpisuje 16 domaćih i međunarodnih autora objavljenih u ovom broju ŽU-a.

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sandra Križić Roban
IZVRŠNA UREDNICA: Sanja Horvatinčić
UREDNIK BROJA: Nikola Bojić
UREDNIŠTVO: Marija Borovičkić, Liesbeth Decan, Leonida Kovač, Suzana Marjanić, Jelena Pašić, Irena Šimić, Vanja Žanko

Autori tekstova: Aleksandar Bede, Mevre Bedir, Neil Brenner, Dubravka Đurić, Igor Ekštajn, Darko Fritz, Sanja Horvatinčić, Sonja Leboš, Ivica Mitrović, Marcus Owens, Miško Šuvaković, Felipe Vera
Autori mapa: Caitlin Berrigan, Ana Dana Beroš, Nikola Bojić, Damir Bralić, Branka Cvjetičanin, Damir Gamulin, Ida Križaj, Paolo Patelli, Sabine Réthoré, Tobias Revell, Antun Sevšek, Santiago Sierra, Artur Šilić, Idis Turato, Urban Theory Lab, Giuditta Vendrame
SURADNICI: Billić Müller Dizajn, Nikola Gjurek

„Filozof Michel Foucault ističe da je bit moći koja se sažima u procesu vladanja uvijek fokusirana na čovjeka, ali ne na pojedinca nego na razumijevanje i vještinu manipulacije odnosima između pojedinaca i njihovih okruženja. Pojam okruženja Foucault prepoznaje u fenomenima poput bogatstva, resursa, teritorija i svih njegovih kvaliteta, kao što su klima, navodnjavanje, fertilnost, ali i navike, načini mišljenja i ponašanja koji se uz njega vežu. Možemo reći da ‘sudbina’ specifičnog mjesta stoga proizlazi iz slojeva teritorija, njihova ispreplitanja i dinamičke razmjene u datom trenutku. Oslonjen na ovakvo promišljanje teritorija, koncept 96. broja Života umjetnosti temelji se na taktičkom povezivanju mapa i tekstova u deset tematskih parova koji se mogu promatrati kao zasebni tekstualno-kartografski slojevi časopisa: geopolitički [T1:M1], memorijalni [T2:M2], poetični [T3:M3], planetarni [T4:M4], ekološki [T5:M5], migracijski [T6:M6], legalni [T7:M7], infrastrukturni [T8:M8], tehnološki [T9:M9], javni [T10:M10].

(…)
Taktičkim umrežavanjem specifičnih mjesta kojima se tekstovi i mape bave, časopis se razmata u slojeviti transnacionalni i transhistorijski teritorij temeljen na logici promišljanja jednog prostora kroz logiku drugog. Perpetuirani pokret koji se pritom ostvaruje briše jasne granice, one geografske i one epistemološke, izjednačujući procese mapiranja i čitanja.

Ako je mapa prostorna fiksacija određene ideologije, operacija remapiranja kontinuirano sudara različite ideološke pretpostavke. Na taj se način časopis svjesno odmiče od isključivog interesa za reprezentativni predmet koji definira većinu dominantnih povijesnih narativa i projekcija budućnosti. Umjesto na predmet, fokus je preusmjeren na veze i razmjene između samih predmeta sabranih u deset tematskih slojeva časopisa. Ovi su slojevi međusobno neodvojivi, tvore teritorijalno tkivo stvarnosti iz kojeg proizlaze bolno vidljivi fenomeni poput beživotnih tijela imigranata na površini Mediterana, kuća na Viru učvršćenih zakonskim apsurdima ili pak antifašističkih spomenika zaraslih u divlji krajolik kolektivnog zaborava i političke nekulture.
Pokret od reprezentativnog mjesta u (medijskom, akademskom ili urbanom) prostoru do teritorija i natrag, nije isključivo determiniran sadržajem ovog broja. On postaje svojevrstan teorijsko-metodološki pomak koji istodobno dekonstruira dominantne i repozicionira podređene povijesne narative, otvarajući prostor alternativnim scenarijima budućnostima.

Nikola Bojić (iz uvodnika)

Život umjetnosti je časopis za suvremena likovna zbivanja, posvećen raznovrsnim vidovima suvremene umjetničke prakse u Hrvatskoj, regiji i šire, s tradicijom kontinuiranog izlaženja od 1966. godine. Objavljuje ga Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu dvaput godišnje kao dvojezično izdanje. Život umjetnosti financijski podupiru Ministarstvo kulture RH, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Zagreb i Erste Stiftung, Austrija.

Više o časopisu život umjetnosti zivotumjetnosti.ipu.hr
Via: www.vizkultura.hr