08. travnja 2017. obilježava se 100-ta obljetnica rođenja Vjenceslava Richtera, predvodnika hrvatske arhitektonske, likovne i misaone avangarde, kipara i slikara, teoretičara, jednog od suosnivača umjetničke grupe EXAT51 (1951. g.) i suosnivača Novih Tendencija (1962. g.), Studija za industrijsko oblikovanje (SIO, 1956. g.) i Centra za industrijsko oblikovanje (CIO, 1963. g.). Studij arhitekture završio je 1949. godine na Tehničkome fakultetu u Zagrebu, a kao mladi arhitekt nije se toliko zanimao pragmatičnim, koliko idejnim i konceptualnim svojstvima arhitekture i urbanizma. Egzatovsko razdoblje svakako je najvažniji dio Richterove biografije. Iako nije sudjelovao na povijesnoj izložbi EXAT-a, pošto se u to vrijeme još nije bavio likovnom umjetnošću, svoj doprinos skupini dao je u formiranju ideološke platforme, zalažući se za „sintezu svih umjetnosti“ te braneći apstraktno slikarstvo i prava na slobodu umjetničkog izražavanja. Na arhitektonskom planu Richter se opredijelio za eksperimentalni pristup, što mu je omogućilo da se otisne u područja nepoznatog i neistraženog. U njegove najpoznatije izvedene projekte spada izložbeni paviljon na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu (1958. g.).

 

Izložbeni paviljon, Expo 58, Bruxelles, 1958. g.

 

U teorijskim radovima ističe se publikacija "Sinturbanizam" (1964. g.), u kojoj je sažeo svoja vizionarska i utopijska viđenja arhitekture. Kao teoretičar, ideolog i intelektualac borio se protiv pasivnosti arhitektonskog poziva i zalagao se za aktivniju ulogu arhitekata u društvu, a njegove napredne ideje nisu bile toliko prepoznate i podržane od strane kolega po cehu, koliko od strane likovnih kritičara i povjesničara umjetnosti.

 

Sinturbanizam: Zigurat, 1964. g.

 

Uključivši se u međunarodni pokret Nove tendencije (1963. g.) Richter se okreće umjetničkom stvaralaštvu, gdje kao slikar i kipar stvara djela oslanjajući se uglavnom na svoje arhitektsko obrazovanje. Tako nastaje niz strukturalnih plastičkih djela, eksperimentalnih modela, objedinjenih pod zajedničkim nazivom „sistemska plastika“. Djela iz Richterova umjetničkog opusa izlagana su na brojnim međunarodnim izložbama, a danas su dio raznih muzejskih kolekcija. Vjenceslav Richter bio je jedinstvena pojava u hrvatskoj arhitektonskoj i umjetničkoj sredini.

 

SIS 4 (Sistemsko slikarstvo), 135 x 135 cm, ulje/ platno, 1975. g.

 

Stepenasta prostorna skulptura (Prostorna grafika), aluminij pleksi-staklo, 59 x 60 x 60 cm, 1968. g. 

 

 

MSU poziva obilježavanje 100. obljetnice rođenja arhitekta vjenceslava Richtera

 

Zbirka Richter, Vrhovec 38

petak, 7. 4. 2017, 12-18 sati

 

Uoči dana kada se prije stotinu godina se prije stotinu godina rodio Vjenceslav Richter (8. 4. 1917- 2. 12. 2002), pozivamo vas da besplatno razgledate izložbu Iz arhiva arhitekta: Moj misaoni prostor koja se temelji na neobjavljenoj knjizi Vjenceslava Richtera Moj misaoni prostor – nacrt programa sistemske knjige iz 1998. godine. U tom rukopisu autor prikazuje ključna područja svoga stvaralaštva opisujući istraživačke procese, metode rada i okolnosti u kojima su pojedini umjetnički radovi i arhitektonski projekti realizirani. Unutar širokog područja Richterovih istraživanja, izložba ističe stvaralački proces u kojem sistem i program čine osnovu njegova promišljanja, obrazlažući ga u glavnom poglavlju knjige pod nazivom „Likovni sistemi“, u kojem objedinjuje umjetničke cikluse, te arhitektonske i urbanističke projekte.

 

Ujedno: razgledajte arhitektov stan! Uz stručno vodstvo, otvorit ćemo vrata privatnog stana Vjenceslava Richtera tako da će posjetitelji od 12-18 sati razgledati jedinstven stambeni prostor koji odražava kulturu življenja šezdesetih i sedamdesetih godina 20. st.