Potres

Apel za sveobuhvatnu obnovu nakon potresa

Autor/izvor: DAZ/ ECOVAST 08/01/2021

Na inicijativu Hrvatske sekcije ECOVAST-a veliki broj udruženja, udruga, znanstvenih, muzejskih i drugih institucija uputili su apel Vladi Republike Hrvatske, nadležnim ministarstvima te regionalnoj i lokalnoj samoupravi na potresom pogođenim područjima u kojima se zalažu za sveobuhvatan, uključiv i znanstveno utemeljen pristup obnovi potresom pogođenih područja Sisačko-moslavačke županije.

U potresima 28. i 29. prosinca 2020. te 6. siječnja 2021. godine povijesne jezgre Gline, Petrinje i Siska, kao i brojne stambene, sakralne, školske i druge građevine u ruralnom prostoru pretrpjele su velika oštećenja. Ova situacija prepoznaje se kao prilika da se pokuša poboljšati kvaliteta života u malim gradovima i seoskim naseljima te kao početak razvoja strateških i održivih pristupa revitalizaciji kulturne baštine.
 
Prostor pogođen potresom uglavnom je ruralni i nerazvijeni prostor koji je i prije potresa vapio za promišljanjem sustavne preobrazbe te za demografskom i gospodarskom revitalizacijom. Modeli obnove kakve smo imali nakon Domovinskog rata ovdje su se jasno pokazali kao neučinkoviti. Složenost problema obnove područja Sisačko-moslavačke županije zahtijeva sustavan i interdisciplinaran pristup kako bi prostor osim obnove doživio i transformaciju u prostor održivih malih gradova, naselja i sela gdje će se kroz očitavanje povijesnih sadržaja i lokalnog identiteta stvoriti potencijal za kreiranje novih vrijednosti.
 
 
Apel u .pdf formatu preuzmite ovdje
 
 
Apel za sveobuhvatan, uključiv i znanstveno utemeljen pristup obnovi potresom pogođenih područja Sisačko-moslavačke županije
 
Na području koje je izravno pogođeno potresima od kraja prosinca 2020. godine nalazi se vrijedna kulturna baština koja uključuje pet zaštićenih gradskih kulturno-povijesnih cjelina (Sisak, Petrinja, Glina, Topusko, Hrvatska Kostajnica), jedanaest seoskih kulturno-povijesnih cjelina (Krapje, Čigoč, Kratečko, Mužilovćica, Drenov Bok, Letovanić, Stara Subocka, Suvoj, Bok Palanječki, Lonja, Sunja), više od 200 pojedinačno zaštićenih povijesnih građevina i lokaliteta, kao i kulturno-povijesne, umjetničke i etnografske zbirke upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Osim toga, na ovom se području nalazi veliki broj povijesnih i tradicijskih građevina lokalnog i regionalnog značaja koje nisu formalno zaštićene. Ova je kulturna baština važan čimbenik prostornog identiteta mikroregija Banovine/Banije, Pokuplja, Posavine, Turopolja, Pounja i Moslavine, kao i identiteta pojedinaca, obitelji i zajednica koje žive na ovom prostoru.
 
 
Prostor Sisačko-moslavačke županije je u kratkom vremenu od svega tridesetak godina drugi put pogođen katastrofom i značajnim gubitkom materijalne kulturne baštine. Ratna djelovanja tijekom Domovinskog rata (1991.-1995.) prouzročila su velike materijalne štete na kulturnoj baštini, a izazvala su i migracije stanovnika, napuštanje gradskih i seoskih naselja te gubitak privrednih djelatnosti od čega se ovaj prostor nije oporavio do danas. Pristupi poslijeratnom oporavku nisu bili odgovarajući te je izostala sanacija i revitalizacija vrijedne kulturne baštine te cjelovita regeneracija zajednica i prostora. Povijesne građevine u povijesnim gradskim jezgrama i ruralnim naseljima su prepuštene propadanju i urušavanju, a nedostatak ulaganja i razvojnih projekata na ovom području utjecao je na daljnja iseljavanja, pojavu velikog broja praznih i napuštenih građevina, napuštene infrastrukture, napuštenih poljoprivrednih površina, slabe gospodarske aktivnosti, brojnih ranjivih i marginaliziranih skupina, nezaposlenosti i siromaštva. Sisačko-moslavačka županija danas je jedno od najslabije razvijenih područja u Republici Hrvatskoj.
 
 
U potresima 28. i 29. prosinca 2020. te 6. siječnja 2021. godine povijesne jezgre Gline, Petrinje i Siska, kao i brojne stambene, sakralne, školske i druge građevine u ruralnom prostoru pretrpjele su velika oštećenja. Opseg i težina materijalnih oštećenja, ali i brojni socio-ekonomski, demografski, okolišni, psiho-socijalni i drugi spomenuti problemi ovog područja ukazuju kako je potrebno razvijati holistički pristup oporavku zajednica i naselja nakon katastrofe temeljen na multi- i interdisciplinarnom timskom radu. Takav rad treba rezultirati preporukama za rješavanje brojnih i slojevitih problema poput rješavanja stambenog pitanja, obnove gospodarske osnove, zadovoljenja potreba specifičnih socijalno ugroženih skupina, zaštite i očuvanja kulturne baštine, prorade/prevladavanja trauma i dr.
 
 
Svjesni smo brzine kojom je potrebno reagirati kako bi se stanovništvu na stradalim područjima što prije osigurali uvjeti za život i rad, ali i važnosti ispravnih i stručnih odluka. Ovu situaciju prepoznajemo kao priliku da se pokuša poboljšati kvaliteta života u malim gradovima i seoskim naseljima te kao početak razvoja strateških i održivih pristupa revitalizaciji kulturne baštine. Stoga preporučujemo:
 
-    Razviti održive i kulturno osjetljive pristupe i modele oporavku tj. one koji će uvažiti lokalne specifičnosti i način života stanovnika (uključujući ranjive i marginalizirane skupine) te odgovoriti na njihove potrebe. Predmetni prostor osim obnove treba i preobrazbu kako bi se osiguralo rješavanje demografskih, ekonomskih, gospodarskih, socijalnih, okolišnih i drugih problema i izazova ovog područja.
 
-    Osloniti se na multi- i interdisciplinarne pristupe te poticati kombinaciju pristupa odozgo i odozdo koji podrazumijevaju suradnju stručnjaka i stanovnika koji su uključeni u proces prikupljanja informacija i donošenja odluka.
 
-    Pri obnovi uvažavati kulturno-povijesne, geografske, arhitektonske, urbanističke i ambijentalne vrijednosti naslijeđenog izgrađenog i prirodnog okoliša.
 
-    Pri interventnim radovima koji se odnose na raščišćavanje nakon potresa posebnu pažnju posvetiti zahvatima na zaštićenim građevinama i u zaštićenim cjelinama. Ukoliko je potrebno rušenje nestabilnih zgrada posebnu pažnju potrebno je posvetiti snimanju postojećeg stanja te pravilnom uklanjanju i deponiranju elemenata koji se mogu sačuvati (očuvana plastika pročelja, znakovi, spomen ploče i sl.).
 
-    Svrha revitalizacije nekog prostora nije uvijek potpuna rekonstrukcija povijesnih oblika ili elemenata, nego nalaženje rješenja za očitavanje povijesnih sadržaja, znakova i simbola u strukturi i kulturnom krajoliku. Povijest mjesta, uz simbolični, emocionalni naboj, nosi i potencijal koji može i treba biti inspiracija za kreiranje novih vrijednosti.
 
-    Težiti oporavku koji će rezultirati održivim malim gradovima, pametnim urbano-ruralnim vezama i sustavom pametnih sela za 21. stoljeća. Mali gradovi su važni kao središta gospodarskih, servisnih i kulturnih djelatnosti čime osiguravaju opstanak ruralnih naselja tj. ruralnog prostora i cjelokupne regije. Povijesna naselja moraju zadržati svoj povijesni i lokalni identitet te stvoriti potencijal za kreiranje novih vrijednosti.
 
-    Održivost je moguće postići korištenjem, rekonstrukcijom, prenamjenom ili prilagodbom postojećih građevina uz zadovoljenje potrebnih standarda gradnje. Sisačko-moslavačka županija ima najveći broj i najveću stopu praznih i napuštenih građevina u Republici Hrvatskoj koji predstavljaju teret lokalnim samoupravama, ali i neiskorišteni resurs.
 
-    Održivost u obnovi moguće je postići i ponovnom uporabom i oporabom građevinskih materijala koji su ostali na potresom razorenim lokalitetima, recikliranjem materijala, te posebno korištenjem prirodnih materijala koji se nalaze u neposrednom/bliskom okruženju.
 
-    Brojne vrijedne građevine su prazne i napuštene te je potreban strateški pristup njihovom očuvanju kako bi se izbjeglo njihovo ubrzano propadanje zbog postojećih oštećenja na krovovima te popuštanja vezivnog materijala na kamenom ili ciglom zidanim temeljima i prizemljima. Dugoročno, potrebno je pronaći namjenu/prenamjenu postojećih zgrada u svrhu njihovog redovitog korištenja i  održavanja.
 
-    Olakšati, pojednostaviti i ubrzati  rješavanje  imovinsko-pravnih i vlasničkih odnosa pojedinih zgrada u svrhu brže i lakše obnove te privođenja namjeni, što bi dovelo i do redovitog održavanja.
 
-    Posebnu pozornost posvetiti očuvanju, rekonstrukciji i prilagodbi povijesne i tradicijske stambene i gospodarske arhitekture. Sisačko-moslavačka županija je područje sa značajnom koncentracijom vrijedne tradicijske arhitekture koja je prepuštena propadanju i uništavanju. Građena je od prirodnog materijala (drvo hrasta ili kestena) koji se, zahvaljujući elastičnim svojstvima, pokazuje otpornim na potrese.
 
-    Iznimno oprezno pristupiti izradi eventualnih tipskih projekata tj. projektirati arhitekturu koja je ukorijenjena u tradiciji, kulturi i mjestu, a istovremeno okolišno, ekonomski i kulturno održiva. Projekte za nove građevine potrebno je prilagoditi stvarnim potrebama stanovnika, uz uvažavanje povijesno-kulturnih, geografskih, arhitektonskih, urbanističkih i ambijentalnih vrijednosti naslijeđenog izgrađenog i prirodnog okoliša. Eventualni tipski projekti trebaju podrazumijevati suvremene interpretacije karakteristika tradicijske arhitekture i okućnice ovog područja, što uključuje drvo (hrast ili kesten) kao prirodni i na potrese otporni građevinski materijal.
 
-    Prilikom rekonstrukcija i prilagodbi postojećih građevina te pri izradi prijedloga novih građevina uzimati u obzir suvremene okolišne izazove i potencijalne buduće katastrofe, posebno potrese ali i druge izazove poput utjecaja klimatskih promjena.
 
-    U prostornom planiranju trebalo bi napraviti iskorake koji će se temeljiti na takvim planskim rješenjima koji osiguravaju održivost (gospodarsku, demografsku, okolišnu te održivost javne infrastrukture) i na tako definirana područja usmjeriti javna sredstva kako bi se postigao sveukupni oporavak ovog područja.
 
-    Prostornim planovima odrediti sigurne lokacije za novu gradnju, u početku za stambeno zbrinjavanje onih čije su kuće srušene s mogućnošću kasnije prenamjene za stanovanje ciljanih skupina (primjerice stanovi za mlade obitelji, posebno prilagođena naselja za stariju populaciju, osobe s invaliditetom i dr.).
 
-    Poticati nove sadržaje koji će kvalitetno i s poštovanjem uključivati naslijeđeni prirodni i izgrađeni okoliš u obrazovne, turističke i gospodarske projekte, te poticati zapošljavanje i podizati kvalitetu života.
 
Spremni smo doprinijeti stručnim znanjima te umrežiti domaće i inozemne stručnjake na planiranju i provedbi oporavka potresom pogođenih područja.
 
 
 
 
1.    Hrvatska sekcija ECOVAST-a (Europsko vijeće za sela i male gradove) - Nikša Božić, predsjednik
2.    Hrvatsko etnološko društvo - Prof. dr. sc. Marijana Belaj, predsjednica
3.    Hrvatska komora arhitekata - Rajka Bunjevac, predsjednica
4.    Udruga hrvatskih urbanista - Sandra Jakopec, predsjednica
5.    Društvo arhitekata Zagreba - Tihomil Matković, predsjednik
6.    Udruženje arhitekata pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Tihomil Matković, predsjednik
7.    Udruženje hrvatskih arhitekata - Maja Furlan Zimmerman, predsjednica
8.    Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti - Prof. dr. sc. Damir Agičić, predsjednik
9.    Društvo za hrvatsku povjesnicu - Prof. dr. sc. Željko Holjevac, predsjednik
10.    Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske - Prof. dr.sc. Zvonko Maković, predsjednik
11.    Hrvatsko geografsko društvo - Prof. dr. sc. Danijel Orešić, predsjednik
12.    Hrvatsko društvo likovnih umjetnika - Ivana Andabaka, ravnateljica
13.    Društvo „Terra banalis“ – udruga koja okuplja entuzijaste posvećene istraživanju, vrednovanju, obnovi i prezentaciji kulturne baštine prostora Banovine/Banije - Dr. sc. Ivana Horbec, predsjednica
14.    Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Prof. dr. sc. Bojan Baletić, dekan
15.    Katedra za teoriju i povijest arhitekture, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Prof. dr. sc. Karin Šerman, predstojnica
16.    Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Doc. dr. sc. Tibor Komar, pročelnik
17.    Odsjek za povijest umjetnost, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Prof. dr. sc. Miljenko Jurković, pročelnik
18.    Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Prof. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić, pročelnica
19.    Odsjek za anglistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Izv. prof. dr. sc. Renata Geld, pročelnica
20.    Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Prof. dr. sc. Mirko Bilandžić, pročelnik
21.    Odjel za etnologiju i antropologiju, Sveučilište u Zadru - Doc. dr. sc. Danijela Birt Katić, pročelnica
22.    Međimursko veleučilište u Čakovcu - Doc. dr. sc. Igor Klopotan, dekan
23.    Studij Održivi razvoj, Međimursko veleučilište u Čakovcu - Jasmina Ovčar, voditeljica
24.    Institut za etnologiju i folkloristiku - Dr. sc. Iva Niemčić, ravnateljica
25.    Institut za arheologiju - Dr. sc. Marko Dizdar, v. d. ravnatelja
26.    Arheološki muzej u Zagrebu - mr. sc. Sanjin Mihelić, ravnatelj
27.    Etnografski muzej Istre, Pazin - Dr. sc. Lidija Nikočević, ravnateljica
28.    Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb - Miroslav Gašparović, ravnatelj

Ostalo

Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2020. godini

14/01/2021
DAZ/UHA
UHA vas poziva na dostavu dokumentacije o projektima ostvarenim u razdoblju od 1.1.2020. do 31.12.2020. za Godišnju izložbu ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2020. godini i nominacije za godišnje nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata. Rok prijave je produžen do 27.01.2021.

Prostor središta Trešnjevke

23/12/2020
DAZ
Rezultati natječaja za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja PROSTORA SREDIŠTA TREŠNJEVKE. Javno predstavljanje radova i razgovor Os-a s natjecateljima u utorak, 5. siječnja 2021. godine, s početkom u 18:00h.

Stadion Maksimir [sportska Arhitektura Vladimira Turine]

21/12/2020
DAZ/MGZ
Organizator izložbe je Muzej grada Zagreba, a autorica je dr. sc. Hela Vukadin Doronjga. Izložbu možete pogledati od 24. prosinca 2020. do 28. ožujka 2021.

Arhitektica Zoja Dumengjić

18/12/2020
Znanstvena monografija posvećena je prvoj arhitektici afirmiranoj u Hrvatskoj objavljena je na temelju doktorskog istraživanja Zrinke Barišić Marenić „Arhitektica Zoja  Dumengjić – osobitost djela u kontekstu hrvatske moderne arhitekture“. Bogato ilustrirana i opsežna monografija paralelno prikazuje djela arhitektice u kontekstu ostvarenja suvremenika, te predstavlja prilog istraživanju korpusa hrvatske moderne arhitekture. Specifičan autorski prosede i izraz inspirativna su potka generacijama arhitekata i studenata.

Dječji vrtić Brezovica

15/12/2020
DAZ
Rezultati natječaja za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja ZGRADE DJEČJEG VRTIĆA U BREZOVICI.

Venecijanska arhitektura na području Istre i Kvarnera: Lik i djelo Attilia Maguola

09/12/2020
U petak, 11. prosinca od 14.00 do 19.00 sati putem Zoom platforme održat će se online konferencija i izložba Venecijanska arhitektura na području Istre i Kvarnera: Lik i djelo Attilia Maguola, na kojoj će biti predstavljeni rezultati istraživanja prve faze istoimenog projekta, u sklopu kojeg su se provodila znanstvena istraživanja i analize raspoloživih izvora kako bi se rekonstruirali lik i djelo arhitekta Maguola - najplodnijeg graditelja Lovrana.

Pripreme za prijemni - arhitektura 2021

01/12/2020
DAZ
Društvo arhitekata Zagreba provodi pripreme za prijemni ispit na arhitektonski i srodne fakultete za 2021. godinu. 

Starije






 



Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:


Partneri:


Medijski partneri:


Donatori: