Konferencija 2020

Arhitektura i naslijeđe: Budućnost graditeljskog naslijeđa Zagreba

Autor/izvor: DAZ 11/11/2020

2. Dan konferencije "Budućnost Zagreba nakon potresa - arhitektonski pogled", srijeda 11.11.2020., rezerviran je za program Arhitektura i naslijeđe s temom "Graditeljska baština i potres". 

Današnju temu, Arhitektura i naslijeđe – budućnost graditeljskog naslijeđa Zagreba, možete pratiti već od 14:40 sati i to na slijedeći način:
 
  1. Svi koji žele ostvariti SSU bodove/sate te predstavnici pokrovitelja, partnera, sponzora i predavači uključuju se u  konferenciju putem ZOOM platforme – link za registraciju:

https://us02web.zoom.us/webinar/register/WN_14_V53kEQ9iG5u06hVtN2g

Vrijeme: Nov 11, 2020 02:30 PM Sarajevo, Skopje, Zagreb
Tema: DAZ konferencija - dan 2
Webinar ID 830 5939 6170

Webinar Passcode nasljede

 

  1. Svi ostali mogu se uključiti u praćenje 2. konferencijskog dana putem LIVESTREAM platforme na

youtube.com/DAZhr

youtube.com/domnakvadrat

 

Napomena:

  • Gore navedeni linkovi vrijede za 2. dan konferencije; za svaki slijedeći konferencijski dan, DAZ kao organizator dostavlja prijavljenim sudionicima konferencije nove linkove specifične za taj dan konferencije – preporuka: PRATITE DNEVNO PROGRAM I NOVE LINKOVE NA www.d-a-z.hr
  • Za praćenje konferencije online neophodna je stabilna internet veza te već unaprijed pokrenuta ZOOM aplikacija (za opciju A)
 
Očekuju Vas zanimljive i važne teme, te stručni govornici: ARHITEKTURA I NASLIJEĐE – PROGRAM 11.11.2020.
 
  • Doc.dr.sc. Dražen Arbutina dipl.ing.arh. prof. v. šk., Pomoćnik pročelnika Graditeljskog odjela, Tehničko veleučilište u Zagrebu, Predsjednik ICOMOS-a
  • Tihomil Matković, dia, predsjednik Društva arhitekata Zagreba            
  • Dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica, Ministarstvo kulture i medija RH   
  • Davor Trupković, dia, pomoćnik ministrice u Ministarstvu kulture i medija  
  • Marijana Sironić, dia, Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode              
  • Prof. dr. sc. Marko Špikić, Filozofski fakultet, ICOMOS Hrvatska
  • Dr. sc. Katarina Horvat-Levaj, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti
  • Doc.dr.sc. Dražen Arbutina dipl.ing.arh. prof. v. šk., Pomoćnik pročelnika Graditeljskog odjela, Tehničko veleučilište u Zagrebu, Predsjednik ICOMOS-a
  • Pierpaolo Turri, Rofix&FibreNet, Export Sales Manager, Italy – RÖFIX Hrvatska 
  • Aleksandar Terer, direktor, Profine Croatia doo
  • Nikola Majhen, struč.spec.ing.aedif., tehnički savjetnik RÖFIX Hrvatska
  • Giulio Morandini, Product manager structural strengthening, Mapei SpA            
 
Organizacijski odbor DAZ online konferencije 2020
 
 
Baština je pojam koji u sebi imanentno sadrži set karakteristika koje primamo iz prošlosti i koje često ne poistovjećujemo s praktičnim problemima u svakodnevnom životu, te ona najčešće predstavlja nešto sa deklarativnim vrijednostima za koje najveći broj ljudi tek predmnijeva da postoje, mada oni s njima nisu upoznati.  Tako baština, upravo zbog nevidljivog, no tako sveprisutnog i za mnoge imaginarnog seta vrijednosti biva štićenik različitih institucija. 
 
U kontekstu baštine njena je graditeljska komponenta poseban slučaj, jer ima izrazite funkcionalne karakteristike i uporabnu vrijednost koju je moguće percipirati u svakodnevnom životu. Ona je materijalizirana kroz kuće u kojima mnogi ljudi stanjuju, zgrade u kojima se školuju ili rade, kao i one u kojima se zabavljaju ili traže utjehu, sve su one direktno vezane uz sve aspekte našeg svakodnevnog života, jednako banalne kao i one sofisticirane ili transcendentne. 
 
No, jer graditeljska baština ima uporabne vrijednosti i funkciju u našem životu, njene vrijednosti kao baštine često poprimaju tek sekundarno značenje u ubrzanim svakodnevnim životima, a pojam baštine u nama definira tek odnos prema artefaktima koji čuvamo zbog vrijednosti koje su prepoznali neki drugi ljudi. Tako niti graditeljska baština nema kod velike većine ljudi od njih prepoznate vrijednosti, koje značajno utječu i na odnos prema svakodnevnom životu, već graditeljska baština predstavlja samo konkretniju i volumenom značajniju manifestaciju artefakata kojima su „neki drugi“ definirali vrijednosti i nametnuli restrikcije i probleme u korištenju, održavanju i prilagodbi svakodnevnom životu. 
 
A kad se u svakodnevnom životu dogodi neka nesreća tada većina reagira impulzivno i pokušava popraviti svakodnevne i nužne elemente života brzo i tehnički i ekonomski što je moguće racionalnije i prema njihovim shvaćanjima efikasnije, te transcendentne naslijeđene vrijednosti tu ne igraju veliki značaj osim kao smetnja u realizaciji tih impulsnih, mada ljudski razumljivih, zadaća.  Tada pojam i značenje baštine imaju tek sekundarno značenje i ne predstavljaju prioritet djelovanja u društvu.
 
U slučaju potresa u Zagrebu najrazorniji njegov učinak bio je upravo na području gdje baština predstavlja dominatu u karakterizaciji njegove gradbene strukture, te je tu ne samo poremećen svakodnevni balans različitih aktivnosti, već je u značajnoj mjeri i za značajan broj ljudi onemogućen u potpunosti normalan život. Tada su postavljeni novi prioriteti, i potrebe za otklanjanje posljedica potresa i ostvarenje normalizacije bivaju osnova inicijalnih i mnogih narednih aktivnosti.
 
No baština je i dalje tu, a njene vrijednosti su i dalje prisutne, te sve posljedice brze i ubrzane normalizacije upravo na baštinu mogu biti iznimne u mjeri koja znači njenu devastaciju u mjeri koju čak niti potres nije nužno prouzročio.
 
Upravo zbog toga cilj je budućih aktivnosti Društva arhitekata Zagreba da, s jedne strane za sve osvijesti vrijednosti baštine, ne samo kao transcendentnih pojmova koji lebde iznad našeg grada, već konkretnih vrijednosti koje definiraju kvalitetu života za svakog čovjeka, te potencijala razvoja cijelog društva. S druge strane cilj je i analizirati i definirati mogućnosti obnove i aktivnosti na baštini kako  nakon katastrofalnog događaja proces obnove ne bi bio vođen  stihijski i bez razumijevanja za te vrijednosti i posebnosti baštine, te značaja koji ima u definiciji našeg identiteta i time svakodnevnog života, tj. kako bi proces obnove pomogao da baština bude vrijednost koja služi upravo suvremenom životu, kako kroz prilagodbu tog života vrijednostima koje smatramo pozitivnim, tako i kroz prilagodbu baštine na ubrzanu transformaciju života. 
 
Konferencija – 2. dan će se održati 11.11.2020. godine u virtualnom okruženju uz mogućnost izlaganja u prostorima Društva arhitekata Zagreba, Trg bana Josipa Jelačića 3/I. Konferencija će biti prenošena uživo putem interneta, besplatna je za sve zainteresirane strane, a svim sudionicima biti će omogućena neposredna komunikacija kroz pitanja postavljena prije konferencije ili tijekom izlaganja. 
 
Program i prijava:
 
Kompletan program konferencije za sve dane pronađite ovdje.
 
Organizator konferencije: Društvo arhitekata Zagreba                                        
Programski voditelj 2. dan: Dražen Arbutina, arhitekt i predsjednik ICOMOSa, nastavnik na Tehničkom Veleučilištu u Zagrebu
 

 

Bodovi/sati u sustavu Stalnog stručnog usavršavanja:

Srijeda, 11.11. / ARHITEKTURA I NASLJEĐE

Područje C - 1,5 sat; Područje D - 1 sat.

Ostalo

Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2020. godini

14/01/2021
DAZ/UHA
UHA vas poziva na dostavu dokumentacije o projektima ostvarenim u razdoblju od 1.1.2020. do 31.12.2020. za Godišnju izložbu ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2020. godini i nominacije za godišnje nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata. Rok prijave je produžen do 27.01.2021.

Apel za sveobuhvatnu obnovu nakon potresa

08/01/2021
DAZ/ ECOVAST
Hrvatska sekcija ECOVAST-a i mnoge druge institucije uputile su apel Vladi Republike Hrvatske, ministarstvima te samoupravi na potresom pogođenim područjima za sveobuhvatan, uključiv i znanstveno utemeljen pristup obnovi potresom pogođenih područja

Prostor središta Trešnjevke

23/12/2020
DAZ
Rezultati natječaja za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja PROSTORA SREDIŠTA TREŠNJEVKE. Javno predstavljanje radova i razgovor Os-a s natjecateljima u utorak, 5. siječnja 2021. godine, s početkom u 18:00h.

Stadion Maksimir [sportska Arhitektura Vladimira Turine]

21/12/2020
DAZ/MGZ
Organizator izložbe je Muzej grada Zagreba, a autorica je dr. sc. Hela Vukadin Doronjga. Izložbu možete pogledati od 24. prosinca 2020. do 28. ožujka 2021.

Arhitektica Zoja Dumengjić

18/12/2020
Znanstvena monografija posvećena je prvoj arhitektici afirmiranoj u Hrvatskoj objavljena je na temelju doktorskog istraživanja Zrinke Barišić Marenić „Arhitektica Zoja  Dumengjić – osobitost djela u kontekstu hrvatske moderne arhitekture“. Bogato ilustrirana i opsežna monografija paralelno prikazuje djela arhitektice u kontekstu ostvarenja suvremenika, te predstavlja prilog istraživanju korpusa hrvatske moderne arhitekture. Specifičan autorski prosede i izraz inspirativna su potka generacijama arhitekata i studenata.

Dječji vrtić Brezovica

15/12/2020
DAZ
Rezultati natječaja za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja ZGRADE DJEČJEG VRTIĆA U BREZOVICI.

Venecijanska arhitektura na području Istre i Kvarnera: Lik i djelo Attilia Maguola

09/12/2020
U petak, 11. prosinca od 14.00 do 19.00 sati putem Zoom platforme održat će se online konferencija i izložba Venecijanska arhitektura na području Istre i Kvarnera: Lik i djelo Attilia Maguola, na kojoj će biti predstavljeni rezultati istraživanja prve faze istoimenog projekta, u sklopu kojeg su se provodila znanstvena istraživanja i analize raspoloživih izvora kako bi se rekonstruirali lik i djelo arhitekta Maguola - najplodnijeg graditelja Lovrana.

Pripreme za prijemni - arhitektura 2021

01/12/2020
DAZ
Društvo arhitekata Zagreba provodi pripreme za prijemni ispit na arhitektonski i srodne fakultete za 2021. godinu. 






 



Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:


Partneri:


Medijski partneri:


Donatori: