ARTUR

ARTUR – Turistički prostor: Grad i regija

Autor/izvor: DAZ 05/12/2013

Dubrovačka radionica Artur bavila se pitanjem definiranja koncepta identiteta regije uvažavajući značaj razvoja turizma na temelju cjelovitog potencijala grada i regije kroz podizanje svijesti o gospodarskom  i kulturnom potencijalu koji proizlazi iz specifičnog prirodnog okruženja, kulture i tradicije. ARTUR u kontekstu  tranzicije i pratećih pojava poput nezgrapnosti masovnog turizma, pronalazi ravnotežu u  poticanju ekonomskih, socijalnih, kulturnih i ekoloških  projekata  koje polaze od lokalnih kulturno-geografskih specifičnosti s ciljem razvoja čitave regije, poput sveučilišnog turizma, koji ima pozitivan učinak na razvoj cjelogodišnjeg turizma, te se uklapa u povijesnu i kulturnu sliku grada. Tema radionice Identitet: Grad i regija promišljala je osnove  turizam, baština, prometna povezanost i arhitektura kao osnovne teme stručnih izlaganja i radionice koje su proizašle iz  kulturnog i geografskog  identiteta  kao potencijala za održivi  razvoj grada i regije. U želji  za uspostavljanjem  idealne slike grada za građane i turiste, Artur  je otvorio niz pitanja s namjerom uspostavljanja  ravnoteže između Grada i regije u gospodarskom, turističkom, socijalnom, demografskom i kulturnom smislu, te su se u radionici razvile slijedeće teme: Kulturna baština - graditeljska i prirodna - osnovni resurs za razvoj regije, planiranje i mogućnosti održivog prostornog razvoja u uvjetima visoke razine zaštite kulturne baštine, uloga visokog obrazovanja u turističkom razvoju grada Dubrovnika.

 Ciljevi radionice su bili podići svijest o važnosti baštine i javnih prostora u planiranju razvoja grada i regije kao jedinstvene kulturne i turističke destinacije, potaknuti participaciju zajednice u artikuliranju  potreba grada i regije, te je osnažiti otvaranjem prostora za rad visoko obrazovanih kadrova  u cjelogodišnjim djelatnostima. 

Mr.sc. Marija Kojaković, dip. ing. arh  predsjednica Društva arhitekata Dubrovnika  istaknula je  „da je  turizam postigao veliki kvantitativni rezultat,  ali da je za to platio živi grad –  te da je zanemarena  i izgubljena ravnoteža ključnog trokuta:  baština – živi grad – turizam. Suživot turizma, baštine  i brige konzervatora i građana čini dogovor – participativni program, ako nema tog dogovora  već se donose autonomne odluke , spomenička baština i građani su ugroženi, a kvaliteta turističkog proizvoda pada, a time  i ekonomski učinak kao i  za Grad i državu važne gospodarske djelatnosti. Životni put destinacije je da raste do maksimuma, no u tom času treba reći ne i poduzeti dogovorne mjere za očuvanje identiteta i branda  dogovorno u svim nivoima planiranja i osvježiti ponudu novim atrakcijama.“ Prezentaciju je potkrijepila s dva vrijedna projekta obnove: Obnova Sokol grada u Konavlima i  zidina u Stonu s  izvrsno projektiranim vanjskim ozvučenjem i rasvjetom,  koje su ove godine imale 40.000 posjetilaca.

Vitalno pitanje u ovom času i za Grad i za regiju, istaknula je Kojaković,  je kako nekretninski projekti utječu na turizam kao gospodarsku granu i život građana, što znače za budućnost grada i regije veliki amputirani prostori nekretninskih projekata,  te ulogu razvoja cjelogodišnjih djelatnosti komplementarnih turizmu - visokog obrazovanja i znanstveno istraživačkih djelatnosti u gradu i regiji. Predsjednica Društva arhitekata Dubrovnika zaključuje da će stvaranje ravnoteže u upravljanju gradom i regijom, baštinom i  turizmom kao gospodarskom granom voditi i kvalitetnom urbanizmu i arhitekturi. 

Mr.sc. Marina Oreb, dipl.ing.arh  polazeći od užeg područja Dubrovnika kojeg opisuje riječima:  Dubrovnik je neizdrživ i divan. Neizdrživo divan. - otkriva preopterećenje destinacije Grad i ideju o razvoju čitave dubrovačko – neretvanske regije s otocima i primorjem koja  polazi od kulturne  i prirodne baštine  kao potencijala za regionalni razvoj.  Oreb ističe da je potrebno pronaći mjeru korištenja znamenitosti svjetske baštine - Dubrovnika s Lokrumom kako bi se rasteretio sam centar Grada, potrebno je ispričati priču o Gradu i Dubrovačkoj Republici, reinterpretirati izvorni život Dubrovnika i svih pojavnih oblika života na području nekadašnje Dubrovačke Republike od Konavala preko Župe i Primorja, Elafita i Mljeta do Pelješca, Korčule i Lastova. Ponovno identificirati ladanjski život Dubrovnika - ljetnikovci Gruža, Lapada, Župe, Rijeke dubrovačke i Elafita, uvrstiti u ponudu mlinice Konavala i solane Pelješca, dovesti u vezu s Dubrovnikom Ston, Cavtat i Korčulu, kao i još uvijek sačuvana tradicijska naselja Dubrovačke republike od Konavala do Pelješca. Oreb je  predstavila projekt Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije, koji  potiče međunarodnu suradnju, u okviru prekograničnog projekta “Baština- pokretač razvoja”, te koji se sprovodi kroz  IPA program  suradnje Hrvatska  - Crna Gora.  Projekt se bazira na poticanju i međuinstitucionalne suradnje  stručnjaka na lokalnoj razini koji promišljaju prirodnu i kulturnu baštinu kao cjelinu, što evocira ranije urbanističke planove unutar kojih je nastao i projekt Babinog kuka u kojem je održana radionica Artur.

Prostorno planiranje svoje korijene na ovim prostorima ima u Statutu Grada Dubrovnika, a kao početak suvremenog razdoblja smatra se izrada Regionalnoga prostornog plana Južnog Jadrana s kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća i kada je nastao i  Generalni urbanistički plan Dubrovnika i Babinog kuka pod vodstvom Nevena Kovačevića. Riječ je o prostornom i urbanističkom  planu  izrađenom  pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda u razdoblju krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Grupe planova, pod zajedničkim nazivom Projekt Južni Jadran izradio je Urbanistički institut SR Hrvatske u suradnji s planerskim institucijama republika Crne Gore, Bosne i Hercegovine i sa stranim partnerskim tvrtkama odabranim od Ujedinjenih naroda.  Dr.sc. Ivo Kunst  iz Instituta za turizam, koji je ranije sudjelovao u raspravama o projektu Golfa na Srđu,  ocijenio da se projekt "Golfa" u velikoj mjeri oglušuje na velik broj  županijskih prostorno-planskih odrednica. Na radionici Artur Kunst je govorio o važnosti razumijevanja razvoja prometa kao elementa koji utječe na razvoj destinacije, također koji uzrokuje preopterećenje destinacije i turističke čvorove koje prijete Dubrovniku.

Na radionici je sudjelovalo četrdesetak stručnjaka, arhitekata i turističkih djelatnika, te građana koji zajednički promišljali pitanja radionice  raspravljalo se kako je zabilježila komentatorica radionice Ana Mrđa o:

• ulozi/značaju kulturne i prirodne baštine u formiranju identiteta destinacije, kao i posljedicama koje turizam ostavlja na naslijeđe, a mogu biti afirmativne (unaprjeđenje, očuvanje, prezentacija, prepoznatljivost...) ali i negativne (devastacija prekapacitiranjem)
• dugoročnoj planskoj strategiji temeljenoj na porastu turističke kvalitete, a ne kvantitete - razvoju grada primarno za građane kako bi sačuvao svoju prepoznatljivost, atraktivnost i turističko gostoprimstvo (zadovoljni građani = zadovoljni turisti)
• potrebi/nužnosti interdisciplinarnog plana/strategije održivog razvoja destinacije temeljenog na sustavnom prepoznavanju, vrednovanju i zaštiti baštine kao primarnog turističkog resursa
• problematici nepostojanja koherentnog transparentnog i participativnog plana upravljanja  gradom koji za posljedicu ima manipulativnu problematiku nekretninskog biznisa
• afirmaciji arhitektonske/urbanističke struke u turističkom planiranju, programiranju i optimalizaciji turističkog prostora

Davorka Perić

fotografija naslovnice: Damir Sekulić

Potpora:

Partneri:

Sponzori:
 

Medijski pokrovitelj: