ARTUR

ARTUR – Turistički prostor: Grad i regija

Autor/izvor: DAZ 05/12/2013

Ovogodišnja tema ARTURA – Turistički prostor: Grad i regija – bavi se propitivanjem i istraživanjem odnosa turističkih gradova i njihovih regija. Odnos grada i regije detaljnije se proučava kroz tri specifične interaktivne i multidisciplinarne radionice. Nakon prve, održane u listopadu u Zadru, gdje se promišljao utjecaj javnih prostora na turizam, donosimo teme i pitanja druge radionice u  Dubrovniku – Identitet Grad - regija , te najavljujemo radionicu u Puli – Gradski projekti kao potencijali turističkog razvoja grada i regije koja će se održati u prosincu 2013.

Dubrovačka radionica Artur bavila se pitanjem definiranja koncepta identiteta regije uvažavajući značaj razvoja turizma na temelju cjelovitog potencijala grada i regije kroz podizanje svijesti o gospodarskom  i kulturnom potencijalu koji proizlazi iz specifičnog prirodnog okruženja, kulture i tradicije. ARTUR u kontekstu  tranzicije i pratećih pojava poput nezgrapnosti masovnog turizma, pronalazi ravnotežu u  poticanju ekonomskih, socijalnih, kulturnih i ekoloških  projekata  koje polaze od lokalnih kulturno-geografskih specifičnosti s ciljem razvoja čitave regije, poput sveučilišnog turizma, koji ima pozitivan učinak na razvoj cjelogodišnjeg turizma, te se uklapa u povijesnu i kulturnu sliku grada. Tema radionice Identitet: Grad i regija promišljala je osnove  turizam, baština, prometna povezanost i arhitektura kao osnovne teme stručnih izlaganja i radionice koje su proizašle iz  kulturnog i geografskog  identiteta  kao potencijala za održivi  razvoj grada i regije. U želji  za uspostavljanjem  idealne slike grada za građane i turiste, Artur  je otvorio niz pitanja s namjerom uspostavljanja  ravnoteže između Grada i regije u gospodarskom, turističkom, socijalnom, demografskom i kulturnom smislu, te su se u radionici razvile slijedeće teme: Kulturna baština - graditeljska i prirodna - osnovni resurs za razvoj regije, planiranje i mogućnosti održivog prostornog razvoja u uvjetima visoke razine zaštite kulturne baštine, uloga visokog obrazovanja u turističkom razvoju grada Dubrovnika.

 Ciljevi radionice su bili podići svijest o važnosti baštine i javnih prostora u planiranju razvoja grada i regije kao jedinstvene kulturne i turističke destinacije, potaknuti participaciju zajednice u artikuliranju  potreba grada i regije, te je osnažiti otvaranjem prostora za rad visoko obrazovanih kadrova  u cjelogodišnjim djelatnostima. 

Mr.sc. Marija Kojaković, dip. ing. arh  predsjednica Društva arhitekata Dubrovnika  istaknula je  „da je  turizam postigao veliki kvantitativni rezultat,  ali da je za to platio živi grad –  te da je zanemarena  i izgubljena ravnoteža ključnog trokuta:  baština – živi grad – turizam. Suživot turizma, baštine  i brige konzervatora i građana čini dogovor – participativni program, ako nema tog dogovora  već se donose autonomne odluke , spomenička baština i građani su ugroženi, a kvaliteta turističkog proizvoda pada, a time  i ekonomski učinak kao i  za Grad i državu važne gospodarske djelatnosti. Životni put destinacije je da raste do maksimuma, no u tom času treba reći ne i poduzeti dogovorne mjere za očuvanje identiteta i branda  dogovorno u svim nivoima planiranja i osvježiti ponudu novim atrakcijama.“ Prezentaciju je potkrijepila s dva vrijedna projekta obnove: Obnova Sokol grada u Konavlima i  zidina u Stonu s  izvrsno projektiranim vanjskim ozvučenjem i rasvjetom,  koje su ove godine imale 40.000 posjetilaca.

Vitalno pitanje u ovom času i za Grad i za regiju, istaknula je Kojaković,  je kako nekretninski projekti utječu na turizam kao gospodarsku granu i život građana, što znače za budućnost grada i regije veliki amputirani prostori nekretninskih projekata,  te ulogu razvoja cjelogodišnjih djelatnosti komplementarnih turizmu - visokog obrazovanja i znanstveno istraživačkih djelatnosti u gradu i regiji. Predsjednica Društva arhitekata Dubrovnika zaključuje da će stvaranje ravnoteže u upravljanju gradom i regijom, baštinom i  turizmom kao gospodarskom granom voditi i kvalitetnom urbanizmu i arhitekturi. 

Mr.sc. Marina Oreb, dipl.ing.arh  polazeći od užeg područja Dubrovnika kojeg opisuje riječima:  Dubrovnik je neizdrživ i divan. Neizdrživo divan. - otkriva preopterećenje destinacije Grad i ideju o razvoju čitave dubrovačko – neretvanske regije s otocima i primorjem koja  polazi od kulturne  i prirodne baštine  kao potencijala za regionalni razvoj.  Oreb ističe da je potrebno pronaći mjeru korištenja znamenitosti svjetske baštine - Dubrovnika s Lokrumom kako bi se rasteretio sam centar Grada, potrebno je ispričati priču o Gradu i Dubrovačkoj Republici, reinterpretirati izvorni život Dubrovnika i svih pojavnih oblika života na području nekadašnje Dubrovačke Republike od Konavala preko Župe i Primorja, Elafita i Mljeta do Pelješca, Korčule i Lastova. Ponovno identificirati ladanjski život Dubrovnika - ljetnikovci Gruža, Lapada, Župe, Rijeke dubrovačke i Elafita, uvrstiti u ponudu mlinice Konavala i solane Pelješca, dovesti u vezu s Dubrovnikom Ston, Cavtat i Korčulu, kao i još uvijek sačuvana tradicijska naselja Dubrovačke republike od Konavala do Pelješca. Oreb je  predstavila projekt Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije, koji  potiče međunarodnu suradnju, u okviru prekograničnog projekta “Baština- pokretač razvoja”, te koji se sprovodi kroz  IPA program  suradnje Hrvatska  - Crna Gora.  Projekt se bazira na poticanju i međuinstitucionalne suradnje  stručnjaka na lokalnoj razini koji promišljaju prirodnu i kulturnu baštinu kao cjelinu, što evocira ranije urbanističke planove unutar kojih je nastao i projekt Babinog kuka u kojem je održana radionica Artur.

Prostorno planiranje svoje korijene na ovim prostorima ima u Statutu Grada Dubrovnika, a kao početak suvremenog razdoblja smatra se izrada Regionalnoga prostornog plana Južnog Jadrana s kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća i kada je nastao i  Generalni urbanistički plan Dubrovnika i Babinog kuka pod vodstvom Nevena Kovačevića. Riječ je o prostornom i urbanističkom  planu  izrađenom  pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda u razdoblju krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Grupe planova, pod zajedničkim nazivom Projekt Južni Jadran izradio je Urbanistički institut SR Hrvatske u suradnji s planerskim institucijama republika Crne Gore, Bosne i Hercegovine i sa stranim partnerskim tvrtkama odabranim od Ujedinjenih naroda.  Dr.sc. Ivo Kunst  iz Instituta za turizam, koji je ranije sudjelovao u raspravama o projektu Golfa na Srđu,  ocijenio da se projekt "Golfa" u velikoj mjeri oglušuje na velik broj  županijskih prostorno-planskih odrednica. Na radionici Artur Kunst je govorio o važnosti razumijevanja razvoja prometa kao elementa koji utječe na razvoj destinacije, također koji uzrokuje preopterećenje destinacije i turističke čvorove koje prijete Dubrovniku.

Na radionici je sudjelovalo četrdesetak stručnjaka, arhitekata i turističkih djelatnika, te građana koji zajednički promišljali pitanja radionice  raspravljalo se kako je zabilježila komentatorica radionice Ana Mrđa o:

  • ulozi/značaju kulturne i prirodne baštine u formiranju identiteta destinacije, kao i posljedicama koje turizam ostavlja na naslijeđe, a mogu biti afirmativne (unaprjeđenje, očuvanje, prezentacija, prepoznatljivost...) ali i negativne (devastacija prekapacitiranjem)
  • dugoročnoj planskoj strategiji temeljenoj na porastu turističke kvalitete, a ne kvantitete - razvoju grada primarno za građane kako bi sačuvao svoju prepoznatljivost, atraktivnost i turističko gostoprimstvo (zadovoljni građani = zadovoljni turisti)
  • potrebi/nužnosti interdisciplinarnog plana/strategije održivog razvoja destinacije temeljenog na sustavnom prepoznavanju, vrednovanju i zaštiti baštine kao primarnog turističkog resursa
  • problematici nepostojanja koherentnog transparentnog i participativnog plana upravljanja  gradom koji za posljedicu ima manipulativnu problematiku nekretninskog biznisa
  • afirmaciji arhitektonske/urbanističke struke u turističkom planiranju, programiranju i optimalizaciji turističkog prostora

Davorka Perić

fotografija naslovnice: Damir Sekulić

 

 

Potpora:

Partneri:

                                          

Sponzori:
 

          

 

Medijski pokrovitelj:

Ostalo

Napustio nas je Dalibor Muraj

06/08/2020
DAZ
S tugom javljamo da nas je napustio dipl.ing.arh. Dalibor Muraj.

Krešimir Rogina - DANAS RIJEČ GOVORI VIŠE OD TISUĆU SLIKA prostorno zvučna instalacija

04/08/2020
DAZ
Najnoviji rad Krešimira Rogine izložen u MSU nastavlja se na njegova istraživanja i promišljanja o arhitekturi u suvremenom okruženju, objavljena u knjizi R/IN Architectural Enchiridion in the Age of Virality 2018. godine.

Dječji vrtić Brezovica

03/08/2020
DAZ
GRAD ZAGREB raspisuje, a DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA (DAZ) provodi Natječaj za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističko rješenja ZGRADE DJEČJEG VRTIĆA U BREZOVICI.

22. Salon arhitekture Novi Sad

31/07/2020
DAZ
Društvo arhitekata Novog Sada otvorilo je poziv za slanje radova na 22. Salon arhitekture Novi Sad, koji će se održati od 10. do 17. listopada 2020. godine.

Poslovna zgrada Hrvatske Lutrije

30/07/2020
DAZ
HRVATSKA LUTRIJA raspisuje, a DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA (DAZ) provodi Natječaj za Uslugu izrade idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja i projektne dokumentacije poslovne zgrade Hrvatske Lutrije uz Aveniju Dubrovnik u Zagrebu.

Zakon o obnovi - ključne teze za dopunu

28/07/2020
DAZ
Donosimo našu analizu i ključne teze za dodatno poboljšanje Prijedloga zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije koji je upravo na raspravi u Hrvatskom Saboru.

Prijave za upis u 7. generaciju DZSAiU

22/07/2020
DAZ
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu raspisuje natječaj za upis u Poslijediplomski doktorski znanstveni studij Arhitektura i urbanizam, za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti iz područja tehničkih znanosti, znanstveno polje arhitektura i urbanizam u akademskoj godini 2020./2021.

U DAZ-u održana press konferencija o modelu zakonodavnog okvira obnove Zagreba

22/07/2020
DAZ
Nakon što su sudjelovale u e-savjetovanju i dale komentare na Prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, stručne arhitektonske udruge i institucije održale su press konferenciju na kojoj su iznijele predloženi model zakonodavnog okvira obnove Zagreba koji za cilj ima kvalitetnu stručnu i socijalno uravnoteženu obnovu s jasnim izvorima financiranja.








Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:


Partneri:


Medijski partneri:


Donatori: