Arhitektonsko naslijeđe

Fakultetsko dobro Maksimir

Autor/izvor: DA// Culturenet.hr 07/07/2017

Pozivamo vas na izložbu  'Fakultetsko dobro Maksimir', postavljenu povodom Međunarodnog dana arhiva u Državnom arhivu u Zagrebu, Opatička 27. Izložba ostaje otvorena do 26. siječnja 2018.

U sklopu teme „Arhivi i katastar u hrvatskim krajevima“ kojom Hrvatsko arhivističko društvo ove godine obilježava Međunarodni dan arhiva Državni arhiv u Zagrebu je priredio izložbu „Fakultetsko dobro Maksimir“. Izložba je otvorena 5. srpnja i može se razgledati svakim radnim danom do 26. siječnja 2018. godine u Opatičkoj ulici 29.

Fakultetsko dobro Maksimir danas čine sklop fakultetskih zgrada Agronomskog i Šumarskog fakulteta s pripadajućim zemljištima. Te su površine u cijelosti do 1921. godine bile u vlasništvu Zagrebačke nadbiskupije, kada kupoprodajom postaju vlasništvo države. Danas je Fakultetsko dobro dio parka Maksimir. Kao takvo sastavni je dio kulturno povijesne cjeline koja ima status zaštićenog kulturnog dobra. Park Maksimir ujedno je spomenik parkovne arhitekture. Dio toga Dobra prodan je 1923. godine gradu Zagrebu. Danas je to maksimirska šetnica i zoološki vrt. Manji dio Dobra ostao je tada u vlasništvu Zagrebačke nadbiskupije.

Ovom izložbom Državni arhiv u Zagreb je pokazao razvoj Fakultetskog dobra Maksimir od sredine 19. do druge polovice 20. stoljeća, jer je sredinom 19. stoljeća u Banskoj Hrvatskoj i Slavoniji provedena prva katastarska izmjera. Izložbom je obilježena 200-ta obljetnica donošenja Patenta o uvođenju stabilnog katastra, koji je austrijski car Franjo I. proglasio krajem 1817. godine. Time je započelo stvaranje modernog katastra. Nakon prve katastarske izmjere Zagreb je doživio snažan industrijski razvoj i znatan porast stanovništva. To je dovelo do druge katastarske izmjere (od 1909. do 1913. godine), koja je također prikazana kroz sačuvanu katastarsku dokumentaciju, koja se sastoji od grafičkog i knjižnog dijela operata. Treća katastarska izmjera provedena je na prijelazu iz 50-ih u 60-te godine 20. stoljeća. Dokumente te izmjere, kao i suvremene digitalne ortofoto snimke, za izložbu je ustupio Gradski ured za katastar i geodetske poslove. Uz katastarsku, zemljišnoknjižnu, kartografsku i građevinsku dokumentaciju priložene su brojne fotografije objekata i osoba, relevantnih čimbenika ovih događanja.

(Nad)biskupski majur predstavlja središnji dio (nad)biskupskog dobra u Maksimiru. Njegovi počeci sežu u kraj 18. stoljeća u doba biskupa Maksimilijana Vrhovca, a vrhunac razvoja doživljava sredinom 19. stoljeća u doba (nad)biskupa Jurja Haulika. Haulik je u cilju stvaranja uzornog gospodarskog dobra inicirao izgradnju brojnih gospodarskih objekata kao što su staje za krave i konje, sirana, peradarnik, pčelinjak, nastamba dudovih svilaca, pilana itd. Neki od ovih objekata u međuvremenu su nestali, ali većina još uvijek postoji. Intenzivna je izgradnja na majuru i početkom 20. stoljeća kada se adaptiraju postojeći ili grade novi objekti. Tada je sagrađen veći broj stanova za radnike, obrtnike i nadstojnika. Sagrađene su neke radionice i električna centrala, a adaptirane su kravska i volovska staja. Nakon što je država za potrebe Gospodarsko-šumarskog fakulteta kupila nadbiskupsko dobro, Fakultet je za svoje potrebe i potrebe svojih zavoda 20-ih godina 20. stoljeća izgradio nekoliko novih objekata – novu kravsku staju, selekcijsku stanicu, zgradu Zavoda za živinogojstvo i druge. Nastava se do tridesetih godina održavala u zgradama u centru grada, a kompletno preseljenje Fakulteta započinje nakon što je 1934. godine dovršen prvi fakultetski paviljon. Još dva paviljona izgrađena su u tom desetljeću, a kasnije i ostali.

Smatramo da cjelina nadbiskupskog majura predstavlja vrlo vrijedno graditeljsko naslijeđe. Iako postoji formalna zaštita u skladu sa zakonima o zaštiti prirode i kulturnih dobara stvarno stanje nekih objekata je vrlo loše, a od izvorne vegetacije je ostalo vrlo malo. Smatramo da bi svi nadležni trebali učiniti znatno više kako bi se obnovilo i za buduće naraštaje sačuvalo ovo vrijedno naslijeđe.

Autori izložbe: D. Validžić, M. Gulić.
 
 
Hambar - arhitektonski snimak  iz 1920. g (klikni za uvecani prikaz)
 
Munjara - projekt 1907., nacrti (klikni za uvecani prikaz)
 
Stan nadlugara i pčelinjak, arhitektonski-snimak, 1920. g  (klikni za uvecani prikaz)

Komentari

Morate biti logirani kako bi mogli komentirati.

Ostalo

Prikupljanje sredstava za izložbu i publikaciju "Zagreb u 99 varijacija"

18/08/2017
DAZ
Pozivamo vas da nam se pridružite i svojom podrškom omogućite realizaciju izložbe i publikacije "Zagreb u 99 varijacija" urbanista, arhitekta i umjetnika Ivana Čižmeka.  

In memoriam - Berislav Šerbetić

18/08/2017
UHA
U utorak, 15. kolovoza 2017. u osamdeset i drugoj godini života, preminuo je uvaženi kolega arhitekt Berislav Šerbetić.

NAGRADE I PRODUKCIJA 17. FESTIVALA VIZURA APERTA - VEZE

04/08/2017
DAZ
Ove godine Vizura aperta se održala na Draču, u Putnikovićima i Žuljanji, a produkcija novih radova najbrojnija je bila u Janjini, čiji je položaj u unutrašnjosti poluotoka sačuvao duh mjesta i ambijentalnu cjelinu.

Javni prostor je javni interes

27/07/2017
DAZ
Reakcija Društva arhitekata Zagreba na projekt uređenja parka na Savici i natpise u medijima o najavljenom uređenju poteza od Branimirove tržnice preko Trga žrtava fašizma do Trga burze.

Projektni natječaj za izradu idejnog urbanističko- arhitektonskog rješenja OSNOVNE ŠKOLE PODBREŽJE

26/07/2017
DAZ
Raspisan je projektni natječaj  za izradu idejnog urbanističko- arhitektonskog rješenja OSNOVNE ŠKOLE PODBREŽJE.

AkupunkToura grada na Špancirfestu 2017.

25/07/2017
DAZ/ spanirfest.com
Na poziv organizatora Špancirfesta i Grada Varaždina, Akupunktura grada će po treći put održati interdisciplinarnu radionicu od 23. do 26. kolovoza 2017. s temom povijesnog centra grada Varaždina te prostornih manifestacija bitnih i zanimljivih mjesta u tom dijelu grada.

Split - ljetna BIM ALLPLAN i SCIA škola 2017.

25/07/2017
DAZ
Ljetna škola BIM ALLPLAN i SCIA održava se u Splitu od 4. do 8. rujna 2017.