urbanizam.zg

Javna tribina Vizija za Zagreb

Autor/izvor: DAZ 16/05/2017

Na linku poslušajte razgovor u sklopu programa urbanizam.zg, VIzija za Zagreb održan 09. 05. 2017. u Društvu arhitekata Zagreba koji je uputio poziv svim kandidatima da predstave njihove vizije za prostorni i arhitektonski aspekt grada. Na tribinu su se odazvali  Anka Mrak Taritaš, Sandra Švaljek i Tomislav Tomašević.  

Društvo arhitekta Zagreba u nastojanju da istakne i očuva vrijednosti gradskog prostora kontinuirano organizira program urbanizam.zg. U susret izborima za Gradonačelnika/Gradonačelnicu uputilo je službeni poziv svim kandidatima da predstave njihove vizije za prostorni i arhitektonski aspekt grada. Na tribinu su se odazvali  Anka Mrak Taritaš, Sandra Švaljek i Tomislav Tomašević.  

U sklopu programa urbanizam.zg, 09. 05. 2017. u 17 sati u Društvu arhitekata Zagreba održana je tribina “Vizija za Zagreb” koja se sastoji iz uvodnog dijela u kojem kandidati predstavljaju svoju Viziju grada i razgovora kandidata s moderatorom tribine Sašom Šimpragom.
Ključna pitanja temeljena su na zaključcima tribine „Arhitekti za Zagreb“, održane u prosincu 2016. godine kada su se sve četiri relevantne arhitektonske institucije u arhitekturi (Društvo arhitekata Zagreba, Udruženje hrvatskih arhitekata, Hrvatska komora arhitekata i Arhitektonski fakultet) usuglasile oko ključnih problematika u daljnjem razvoju i politici upravljanja gradom.

U nastavku pročitajte pitanja upućena gostima, a njihove odgovore u integralnoj verziji objavit ćemo uskoro.

1.Kako postići da GUP prati strategiju razvoja grada, umjesto njegovog proizvoljnog mijenjanja, u ovisnosti o partikularnim investicijskim interesima? Hoćete li pristupiti izmjenama GUP-a i što će pritom biti ključno? (zeleni pojas uz Mandlovu ulicu koji je poništen promjenom u mješovitu, a koji ima potencijal povezati kroz rekreacijske i parkovne sadržaje Maksimirsku i kampus Borongaj, slučaj Vukovarske ulice i Jadran filma...)

2. Ukidanje cjelovitosti „Gradskih projekata“ u GUP-u (Gredelj, Klaonica, Velesajam) i omogućavanje njihve pojedinačne realizacije bez sagledavanja cjeline i infrastrukture – kako ćete se odnositi prema tome? GUP-om se također omogućuje nabavljanje projekata za javne zgrade poput škola i vrtića bez arhitektonsko urbanističkog natječaj, zašto je to tako i da li ćete to promjeniti?  

3. Koja realizacija u prostoru će biti vaš prioritet i zašto? I u kojim rokovima su izvedivi i koji su pritom izazovi?

4. U Zagrebu je postala praksa da se javni prostori uređuju bez javnih arhitektonsko urbanističkih natječaja, a javni natječaji, onda kad ih ima, vrlo često ne budu izvedeni. Kako komentirate takvu praksu koja s jedne strane košta, a s druge pokazuje izostanak planiranja i zapravo ne vodi ničemu? Dodatni je problem i kada natječaj bude proveden, a kasnije se izvede nešto sasvim drugo (primjeri toga su Kvaternikov trg (kao djelomično ispoštovan projekt) i Britanski trg. Hoćete li za oblikovanje svih važnijih točaka u javnom prostoru provoditi natječaje i planirati njihovu realizaciju?

5. Hoćete li i na koji način omogućiti građansku participaciju kod javnih natječaja, odnosno primarno kod onih koji se tiču oblikovanja javnih prostora? Primjerice s uključivanjem javnosti kod definiranja natječajnih programa ili čak u nekim segmentima žiriranja. Za primjer mogu izdvojiti zgradu opere u Oslu čija su rješenja prije finalnog odabira od strane stručnog žirija prošla komentare javnosti s ciljem poboljšanja, korekcija i implementacije najboljeg rješenja za grad. 

6. Recentna su nastojanja da se provedba javnih arhitektonsko-urbanističkih natječaja oduzme strukovnim društvima i da sve preuzmu institucije gradova, što je i slučaj u  Gradu Zagrebu. Koji je vaš stav o tome tko treba provoditi natječaje?

7. Donjogradska pješačka zona, središte Zagreba izložena je prekomjernoj komercijalizaciji tj. neprimjerenom iznajmljivanju javnih prostora. Uređeni sustav prepostavlja poticanje raznolikih sadržaja, pa i komercijalnih, ali je ključno pitanje mjere i poštivanja prostornih odnosa. Hoćete li pristupiti promjeni organizacije i načina upravljanja središnjom pješačkom zonom? Gdje treba širiti donjogradsku pješačku zonu i u kojim rokovima je to izvedivo? Primjerice Masarykova - u kojoj 95 posto stanovnika po anketi Sindikata biciklista podržava da postane pješačka ulica - to može postati praktički odmah.

8. Društvo arhitekata Zagreba podržalo je građansku inicijativu da Kajzerica dobije javni park, kao što je I podržalo inicijativu da se park na Savici uređuje uz inforiranje I participaciju građana, te arhitektonsko – urbanistički natječaj. Kako ćete pristupiti takvim i sličnim situacijama? Koje sve interese treba tu zadovoljiti i na koji način? (Kajzerici je kvartu koji doslovno nema nijedan javni park, ali ima središnju livadu koja je idealna za park. Radi se o prostoru koji je u GUP-u upisan kao društvena namjena budući da je bio namijenjen za izgradnju škole, koja je, međutim, izgrađena na drugoj lokaciji. Time je otvorena mogućnost formiranja javnog parka koji kvartu nedostaje. Lokacija je i idealno smještena u središtu najgušće naseljenog dijela Kajzerice. Građanska inicijativa Park za Kajzericu traži da se taj prostor koji je većinom u gradskom i državnom vlasništvu prenamijeni i pretvori u park I to temeljem rješenja s odabranog na javnom natječaju. Za realizaciju potrebno je otkupiti neke preostale privatne parcele. Neka druga lokacija u kvartu za park ne postoji s obzirom na postojeću i planiranu izgradnju. Inicijativu Park za Kajzericu koju supotpisuje nekoliko stotina stručnjaka, strukovnih udruženja, javnih osoba i građana. Hoćete li podržali inicijativu da se na prostoru postojeće livade u Bencekovićevoj, u punom obuhvatu,   formira javni park za Kajzericu?)

9. Područje Zagreba između Medvednice i Save premreženo je potocima od kojih mnogi u otvorenim trasama čine zelene koridore s pješačkim stazama. Umjesto šireg sagledavanja problema, koje bi uključilo ambijentalne, boravišne, ekološke, simboličke i druge karakteristike vodotokova, sve te trase rješavane su isključivo kao vodotehnički problem, odnosno nijedan koridor nije oblikovan na način da nudi osobito atraktivan javni prostor: šetnice nemaju ni najosnovniju komunalnu opremu poput klupa, signalizaciju, punktove s pitkom vodom, javnu rasvjetu itd.

Aktualna je namjera da se jedan dio otvorene trase potoka Črnomerca, u Zaprešićkoj ulici, poništi za potrebe izgradnje ulice. Hoćete li se založiti za zeleni koridor i uređeno javno šetališre od Medvednice do Save uz potok Črnomerec? I kako općenito gledate na otvorene tokove gradskih potoka kroz neka konkretna rješenja? Npr. javni natječaj za cijeli tok i etapno uređenje dionica. 

MODERATOR:

SAŠA ŠIMPRAGA
Saša Šimpraga je analitičar prostora, publicist i aktivist. Osnivač je i voditelj platforme 1POSTOZAGRAD koja se volonterski bavi poboljšanjima Zagreba i javnim dobrima.

doc.dr.sc.RENE LISAC, dipl.ing.arh.
Rene Lisac, predsjednik Društva arhitekata Zagreba, docent na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.
Autor projekta Akupunktura grada (s Kristinom Carevom). Autor programa Vizija za Zagreb.

Ostalo

Iskustva Zavoda za obnovu Dubrovnika mogu biti "copy-paste" za Zagreb

04/04/2020
DAZ, Dubrovački vjesnik
Prenosimo članak iz Dubrovačkog vjesnika koji potpisuje Bruno Lucić, a razgovarao je sa sadašnjom ravnateljicom i bivšim ravnateljem Zavoda za obnovu Dubrovnika nakon potresa 1979. godine

Otvoreno pismo predsjedniku Vlade

03/04/2020
DAZ
Stručne udruge i institucije, ponovo pozivaju na sveobuhvatne aktivnosti u cilju što kvalitetnijeg prevladavanja situacije prouzročene snažnim potresima u Zagrebu

Otvoreni poziv za uključivanjem u stručnu raspravu o mogućim modelima obnove

01/04/2020
DAZ
Cilj rasprave je temeljem postojećih iskustava (domaćih i stranih) pokrenuti razmišljanje o nekim novim konceptima obnove prostora, a napose graditeljske baštine, s vizijom da zaključci postanu baza za unapređenje stanja u područjima koja su najviše stradala od potresa kao i poticaj za stvaranje modela sanacije prostora devastiranih kroz sve vrste elementarnih i drugih nepogoda (uključujući i neplansku gradnju).

Hitno pokrenuti Koordinaciju za sanaciju posljedica potresa

30/03/2020
DAZ
Visokostručna interdisciplinarna Koordinacija, koja će upravljati sanacijom nakon potresa, jedina može iznaći rješenja mnogobrojnih problema te osigurati izdizanje s razine zadovoljavanja različitih partikularnih interesa, na razinu javnog interesa. Dodatak: neprihvatljivi prijedlog Zakona

Želimo stručna i provediva rješenja za obnovu Zagreba nakon potresa

27/03/2020
DAZ
"Novi zakon [o sanaciji potresa u Zagrebu] treba derogirati odredbe postojećih zakona da se skrate procedure, jer će u protivnom ovi procesi trajati 10 godina".
Državni tajnik Željko Uhlir tim je riječima tumačio ključne teze planiranog Zakona o sanaciji posljedica potresa u Zagrebu i okolici, čime je potvrdio sve ono na što je struka upozoravala više godina

Inicijativa arhitekata za uspostavom Koordinacijskog tijela za obnovu Zagreba nakon potresa

26/03/2020
DAZ
DAZ, AF, HKA, UHA, UHU i DPUH poslali su Vladi i Gradu Zagrebu inicijativu za uspostavu Koordinacijskog tijela koje treba definirati sve strateške postupke, zakonodavne okvire i provedbene mjere kako bi se ova kriza izgrađenog prostora Zagreba prevladala na kvalitetan način.

ŠTO NAKON POTRESA?

26/03/2020
DAZ
Izjava Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske o šteti koju je potres nanio povijesnom središtu Zagreba i nužnostima obnove.

Strategija seizmičke zaštite kulturnih dobara

26/03/2020
DAZ
Potres u Zagrebu u znatnoj mjeri oštetio je kulturnu baštinu. Donosimo znanstveni rad na temu seizmičke zaštite kulturne baštine u Švicarskoj.








Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:


Partneri:


Medijski partneri:


Donatori: