urbanizam.zg

Javna tribina Vizija za Zagreb

Autor/izvor: DAZ 16/05/2017

Na linku poslušajte razgovor u sklopu programa urbanizam.zg, VIzija za Zagreb održan 09. 05. 2017. u Društvu arhitekata Zagreba koji je uputio poziv svim kandidatima da predstave njihove vizije za prostorni i arhitektonski aspekt grada. Na tribinu su se odazvali  Anka Mrak Taritaš, Sandra Švaljek i Tomislav Tomašević.  

Društvo arhitekta Zagreba u nastojanju da istakne i očuva vrijednosti gradskog prostora kontinuirano organizira program urbanizam.zg. U susret izborima za Gradonačelnika/Gradonačelnicu uputilo je službeni poziv svim kandidatima da predstave njihove vizije za prostorni i arhitektonski aspekt grada. Na tribinu su se odazvali  Anka Mrak Taritaš, Sandra Švaljek i Tomislav Tomašević.  

U sklopu programa urbanizam.zg, 09. 05. 2017. u 17 sati u Društvu arhitekata Zagreba održana je tribina “Vizija za Zagreb” koja se sastoji iz uvodnog dijela u kojem kandidati predstavljaju svoju Viziju grada i razgovora kandidata s moderatorom tribine Sašom Šimpragom.
Ključna pitanja temeljena su na zaključcima tribine „Arhitekti za Zagreb“, održane u prosincu 2016. godine kada su se sve četiri relevantne arhitektonske institucije u arhitekturi (Društvo arhitekata Zagreba, Udruženje hrvatskih arhitekata, Hrvatska komora arhitekata i Arhitektonski fakultet) usuglasile oko ključnih problematika u daljnjem razvoju i politici upravljanja gradom.

U nastavku pročitajte pitanja upućena gostima, a njihove odgovore u integralnoj verziji objavit ćemo uskoro.

1.Kako postići da GUP prati strategiju razvoja grada, umjesto njegovog proizvoljnog mijenjanja, u ovisnosti o partikularnim investicijskim interesima? Hoćete li pristupiti izmjenama GUP-a i što će pritom biti ključno? (zeleni pojas uz Mandlovu ulicu koji je poništen promjenom u mješovitu, a koji ima potencijal povezati kroz rekreacijske i parkovne sadržaje Maksimirsku i kampus Borongaj, slučaj Vukovarske ulice i Jadran filma...)

2. Ukidanje cjelovitosti „Gradskih projekata“ u GUP-u (Gredelj, Klaonica, Velesajam) i omogućavanje njihve pojedinačne realizacije bez sagledavanja cjeline i infrastrukture – kako ćete se odnositi prema tome? GUP-om se također omogućuje nabavljanje projekata za javne zgrade poput škola i vrtića bez arhitektonsko urbanističkog natječaj, zašto je to tako i da li ćete to promjeniti?  

3. Koja realizacija u prostoru će biti vaš prioritet i zašto? I u kojim rokovima su izvedivi i koji su pritom izazovi?

4. U Zagrebu je postala praksa da se javni prostori uređuju bez javnih arhitektonsko urbanističkih natječaja, a javni natječaji, onda kad ih ima, vrlo često ne budu izvedeni. Kako komentirate takvu praksu koja s jedne strane košta, a s druge pokazuje izostanak planiranja i zapravo ne vodi ničemu? Dodatni je problem i kada natječaj bude proveden, a kasnije se izvede nešto sasvim drugo (primjeri toga su Kvaternikov trg (kao djelomično ispoštovan projekt) i Britanski trg. Hoćete li za oblikovanje svih važnijih točaka u javnom prostoru provoditi natječaje i planirati njihovu realizaciju?

5. Hoćete li i na koji način omogućiti građansku participaciju kod javnih natječaja, odnosno primarno kod onih koji se tiču oblikovanja javnih prostora? Primjerice s uključivanjem javnosti kod definiranja natječajnih programa ili čak u nekim segmentima žiriranja. Za primjer mogu izdvojiti zgradu opere u Oslu čija su rješenja prije finalnog odabira od strane stručnog žirija prošla komentare javnosti s ciljem poboljšanja, korekcija i implementacije najboljeg rješenja za grad. 

6. Recentna su nastojanja da se provedba javnih arhitektonsko-urbanističkih natječaja oduzme strukovnim društvima i da sve preuzmu institucije gradova, što je i slučaj u  Gradu Zagrebu. Koji je vaš stav o tome tko treba provoditi natječaje?

7. Donjogradska pješačka zona, središte Zagreba izložena je prekomjernoj komercijalizaciji tj. neprimjerenom iznajmljivanju javnih prostora. Uređeni sustav prepostavlja poticanje raznolikih sadržaja, pa i komercijalnih, ali je ključno pitanje mjere i poštivanja prostornih odnosa. Hoćete li pristupiti promjeni organizacije i načina upravljanja središnjom pješačkom zonom? Gdje treba širiti donjogradsku pješačku zonu i u kojim rokovima je to izvedivo? Primjerice Masarykova - u kojoj 95 posto stanovnika po anketi Sindikata biciklista podržava da postane pješačka ulica - to može postati praktički odmah.

8. Društvo arhitekata Zagreba podržalo je građansku inicijativu da Kajzerica dobije javni park, kao što je I podržalo inicijativu da se park na Savici uređuje uz inforiranje I participaciju građana, te arhitektonsko – urbanistički natječaj. Kako ćete pristupiti takvim i sličnim situacijama? Koje sve interese treba tu zadovoljiti i na koji način? (Kajzerici je kvartu koji doslovno nema nijedan javni park, ali ima središnju livadu koja je idealna za park. Radi se o prostoru koji je u GUP-u upisan kao društvena namjena budući da je bio namijenjen za izgradnju škole, koja je, međutim, izgrađena na drugoj lokaciji. Time je otvorena mogućnost formiranja javnog parka koji kvartu nedostaje. Lokacija je i idealno smještena u središtu najgušće naseljenog dijela Kajzerice. Građanska inicijativa Park za Kajzericu traži da se taj prostor koji je većinom u gradskom i državnom vlasništvu prenamijeni i pretvori u park I to temeljem rješenja s odabranog na javnom natječaju. Za realizaciju potrebno je otkupiti neke preostale privatne parcele. Neka druga lokacija u kvartu za park ne postoji s obzirom na postojeću i planiranu izgradnju. Inicijativu Park za Kajzericu koju supotpisuje nekoliko stotina stručnjaka, strukovnih udruženja, javnih osoba i građana. Hoćete li podržali inicijativu da se na prostoru postojeće livade u Bencekovićevoj, u punom obuhvatu,   formira javni park za Kajzericu?)

9. Područje Zagreba između Medvednice i Save premreženo je potocima od kojih mnogi u otvorenim trasama čine zelene koridore s pješačkim stazama. Umjesto šireg sagledavanja problema, koje bi uključilo ambijentalne, boravišne, ekološke, simboličke i druge karakteristike vodotokova, sve te trase rješavane su isključivo kao vodotehnički problem, odnosno nijedan koridor nije oblikovan na način da nudi osobito atraktivan javni prostor: šetnice nemaju ni najosnovniju komunalnu opremu poput klupa, signalizaciju, punktove s pitkom vodom, javnu rasvjetu itd.

Aktualna je namjera da se jedan dio otvorene trase potoka Črnomerca, u Zaprešićkoj ulici, poništi za potrebe izgradnje ulice. Hoćete li se založiti za zeleni koridor i uređeno javno šetališre od Medvednice do Save uz potok Črnomerec? I kako općenito gledate na otvorene tokove gradskih potoka kroz neka konkretna rješenja? Npr. javni natječaj za cijeli tok i etapno uređenje dionica. 

MODERATOR:

SAŠA ŠIMPRAGA
Saša Šimpraga je analitičar prostora, publicist i aktivist. Osnivač je i voditelj platforme 1POSTOZAGRAD koja se volonterski bavi poboljšanjima Zagreba i javnim dobrima.

doc.dr.sc.RENE LISAC, dipl.ing.arh.
Rene Lisac, predsjednik Društva arhitekata Zagreba, docent na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.
Autor projekta Akupunktura grada (s Kristinom Carevom). Autor programa Vizija za Zagreb.

Komentari

Morate biti logirani kako bi mogli komentirati.

Ostalo

Arhitekti ne mogu preživjeti na tržištu ako nisu menadžeri

21/11/2017
DAZ/ tockanai.hr
Arhitekt shvaća cjelinu, ima pregled na sve dionike, sustave i dijelove složenog procesa koji se zove gradnja. Ako ne zna s novcem, ne može raditi za klijente koji mu na raspolaganje stave stotinjak milijuna kuna, rekao je arhitekt Idis Turato u intervjuu za portal točkanai.hr i prilog Tlocrt.

Lovorka Magaš Bilandžić: Arhitekt u kazalištu - Vjenceslav Richter kao scenograf

20/11/2017
DAZ
CIKLUS PREDAVANJA: susreti s Richterom srijedom, Muzej suvremene umjetnosti, Prostor izložbe, srijeda, 22.11. 2017. u 17 sati.

Fotogalerije s konferencije ARTUR 2017

15/11/2017
DAZ
Donosimo fotografije s konferencije i dodjele nagrada ARTUR 2017.

ARTUR nagrade 2017.

14/11/2017
DAZ
Na ARTUR konferenciji s temom Industrija i turizam, održanoj u Zagrebu14.11.2017., dodijeljene su ARTUR nagrade za 2017. godinu.

Poziv na 33. izbornu skupštinu DAZ-a

12/11/2017
DAZ
Poziv na 33. izbornu skupštinu Društva arhitekata Zagreba (DAZ) u petak 24. studenog 2017. godine s početkom u 18 sati u prostorijama DAZ-a. 

Sven Sorić: Mogućnosti utopije - Promišljanje prostornih potencijala postindustrijskog pejsaža Siska

10/11/2017
DAZ
Na konferenciji Artur 2017 Sven Sorić govori o prostornim potencijalima postindustrijskog pejsaža Siska.

SANDRO ĐUKIĆ: Potrošeni oblici/The Outworn Structure, Željezara Sisak

09/11/2017
DAZ
U sklopu konferencije Artur 2017 bit će izložena umjetnička knjiga Sandra Đukića - Potrošni oblici/ The Outworn Structure.

Saša Begović: Postindustrijski otoci u središtu grada

09/11/2017
DAZ
Na konferenciji Artur 2017 Saša Begović iz 3LHD-a govori o Zoni Gredelj.