urbanizam.zg

Javna tribina Vizija za Zagreb

Autor/izvor: DAZ 16/05/2017

Na linku poslušajte razgovor u sklopu programa urbanizam.zg, VIzija za Zagreb održan 09. 05. 2017. u Društvu arhitekata Zagreba koji je uputio poziv svim kandidatima da predstave njihove vizije za prostorni i arhitektonski aspekt grada. Na tribinu su se odazvali  Anka Mrak Taritaš, Sandra Švaljek i Tomislav Tomašević.  

Društvo arhitekta Zagreba u nastojanju da istakne i očuva vrijednosti gradskog prostora kontinuirano organizira program urbanizam.zg. U susret izborima za Gradonačelnika/Gradonačelnicu uputilo je službeni poziv svim kandidatima da predstave njihove vizije za prostorni i arhitektonski aspekt grada. Na tribinu su se odazvali  Anka Mrak Taritaš, Sandra Švaljek i Tomislav Tomašević.  

U sklopu programa urbanizam.zg, 09. 05. 2017. u 17 sati u Društvu arhitekata Zagreba održana je tribina “Vizija za Zagreb” koja se sastoji iz uvodnog dijela u kojem kandidati predstavljaju svoju Viziju grada i razgovora kandidata s moderatorom tribine Sašom Šimpragom.
Ključna pitanja temeljena su na zaključcima tribine „Arhitekti za Zagreb“, održane u prosincu 2016. godine kada su se sve četiri relevantne arhitektonske institucije u arhitekturi (Društvo arhitekata Zagreba, Udruženje hrvatskih arhitekata, Hrvatska komora arhitekata i Arhitektonski fakultet) usuglasile oko ključnih problematika u daljnjem razvoju i politici upravljanja gradom.

U nastavku pročitajte pitanja upućena gostima, a njihove odgovore u integralnoj verziji objavit ćemo uskoro.

1.Kako postići da GUP prati strategiju razvoja grada, umjesto njegovog proizvoljnog mijenjanja, u ovisnosti o partikularnim investicijskim interesima? Hoćete li pristupiti izmjenama GUP-a i što će pritom biti ključno? (zeleni pojas uz Mandlovu ulicu koji je poništen promjenom u mješovitu, a koji ima potencijal povezati kroz rekreacijske i parkovne sadržaje Maksimirsku i kampus Borongaj, slučaj Vukovarske ulice i Jadran filma...)

2. Ukidanje cjelovitosti „Gradskih projekata“ u GUP-u (Gredelj, Klaonica, Velesajam) i omogućavanje njihve pojedinačne realizacije bez sagledavanja cjeline i infrastrukture – kako ćete se odnositi prema tome? GUP-om se također omogućuje nabavljanje projekata za javne zgrade poput škola i vrtića bez arhitektonsko urbanističkog natječaj, zašto je to tako i da li ćete to promjeniti?  

3. Koja realizacija u prostoru će biti vaš prioritet i zašto? I u kojim rokovima su izvedivi i koji su pritom izazovi?

4. U Zagrebu je postala praksa da se javni prostori uređuju bez javnih arhitektonsko urbanističkih natječaja, a javni natječaji, onda kad ih ima, vrlo često ne budu izvedeni. Kako komentirate takvu praksu koja s jedne strane košta, a s druge pokazuje izostanak planiranja i zapravo ne vodi ničemu? Dodatni je problem i kada natječaj bude proveden, a kasnije se izvede nešto sasvim drugo (primjeri toga su Kvaternikov trg (kao djelomično ispoštovan projekt) i Britanski trg. Hoćete li za oblikovanje svih važnijih točaka u javnom prostoru provoditi natječaje i planirati njihovu realizaciju?

5. Hoćete li i na koji način omogućiti građansku participaciju kod javnih natječaja, odnosno primarno kod onih koji se tiču oblikovanja javnih prostora? Primjerice s uključivanjem javnosti kod definiranja natječajnih programa ili čak u nekim segmentima žiriranja. Za primjer mogu izdvojiti zgradu opere u Oslu čija su rješenja prije finalnog odabira od strane stručnog žirija prošla komentare javnosti s ciljem poboljšanja, korekcija i implementacije najboljeg rješenja za grad. 

6. Recentna su nastojanja da se provedba javnih arhitektonsko-urbanističkih natječaja oduzme strukovnim društvima i da sve preuzmu institucije gradova, što je i slučaj u  Gradu Zagrebu. Koji je vaš stav o tome tko treba provoditi natječaje?

7. Donjogradska pješačka zona, središte Zagreba izložena je prekomjernoj komercijalizaciji tj. neprimjerenom iznajmljivanju javnih prostora. Uređeni sustav prepostavlja poticanje raznolikih sadržaja, pa i komercijalnih, ali je ključno pitanje mjere i poštivanja prostornih odnosa. Hoćete li pristupiti promjeni organizacije i načina upravljanja središnjom pješačkom zonom? Gdje treba širiti donjogradsku pješačku zonu i u kojim rokovima je to izvedivo? Primjerice Masarykova - u kojoj 95 posto stanovnika po anketi Sindikata biciklista podržava da postane pješačka ulica - to može postati praktički odmah.

8. Društvo arhitekata Zagreba podržalo je građansku inicijativu da Kajzerica dobije javni park, kao što je I podržalo inicijativu da se park na Savici uređuje uz inforiranje I participaciju građana, te arhitektonsko – urbanistički natječaj. Kako ćete pristupiti takvim i sličnim situacijama? Koje sve interese treba tu zadovoljiti i na koji način? (Kajzerici je kvartu koji doslovno nema nijedan javni park, ali ima središnju livadu koja je idealna za park. Radi se o prostoru koji je u GUP-u upisan kao društvena namjena budući da je bio namijenjen za izgradnju škole, koja je, međutim, izgrađena na drugoj lokaciji. Time je otvorena mogućnost formiranja javnog parka koji kvartu nedostaje. Lokacija je i idealno smještena u središtu najgušće naseljenog dijela Kajzerice. Građanska inicijativa Park za Kajzericu traži da se taj prostor koji je većinom u gradskom i državnom vlasništvu prenamijeni i pretvori u park I to temeljem rješenja s odabranog na javnom natječaju. Za realizaciju potrebno je otkupiti neke preostale privatne parcele. Neka druga lokacija u kvartu za park ne postoji s obzirom na postojeću i planiranu izgradnju. Inicijativu Park za Kajzericu koju supotpisuje nekoliko stotina stručnjaka, strukovnih udruženja, javnih osoba i građana. Hoćete li podržali inicijativu da se na prostoru postojeće livade u Bencekovićevoj, u punom obuhvatu,   formira javni park za Kajzericu?)

9. Područje Zagreba između Medvednice i Save premreženo je potocima od kojih mnogi u otvorenim trasama čine zelene koridore s pješačkim stazama. Umjesto šireg sagledavanja problema, koje bi uključilo ambijentalne, boravišne, ekološke, simboličke i druge karakteristike vodotokova, sve te trase rješavane su isključivo kao vodotehnički problem, odnosno nijedan koridor nije oblikovan na način da nudi osobito atraktivan javni prostor: šetnice nemaju ni najosnovniju komunalnu opremu poput klupa, signalizaciju, punktove s pitkom vodom, javnu rasvjetu itd.

Aktualna je namjera da se jedan dio otvorene trase potoka Črnomerca, u Zaprešićkoj ulici, poništi za potrebe izgradnje ulice. Hoćete li se založiti za zeleni koridor i uređeno javno šetališre od Medvednice do Save uz potok Črnomerec? I kako općenito gledate na otvorene tokove gradskih potoka kroz neka konkretna rješenja? Npr. javni natječaj za cijeli tok i etapno uređenje dionica. 

MODERATOR:

SAŠA ŠIMPRAGA
Saša Šimpraga je analitičar prostora, publicist i aktivist. Osnivač je i voditelj platforme 1POSTOZAGRAD koja se volonterski bavi poboljšanjima Zagreba i javnim dobrima.

doc.dr.sc.RENE LISAC, dipl.ing.arh.
Rene Lisac, predsjednik Društva arhitekata Zagreba, docent na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.
Autor projekta Akupunktura grada (s Kristinom Carevom). Autor programa Vizija za Zagreb.

Komentari

Morate biti logirani kako bi mogli komentirati.

Ostalo

Predstavljanje projekta Think Freedom Edine Selesković i poziv na suradnju

21/05/2018
U Društvu arhitekata Zagreba će se u četvrtak, 24. svibnja u 12 sati održati predstavljanje projekta 'Think Freedom' akademske umjetnice Edine Selesković, koji se bavi pitanjima slobode i mira, te ovim putem pozivamo sve zainteresirane studente arhitekture i mlade arhitekte da osmišljavanjem nosive konstrukcije za instalaciju sudjeluju u ostvarenju izložbe koja će se realizirati na terasi ispred atrija Klovićevih dvora krajem lipnja 2018. godine. 

Plaća arhitekta 1.625 kuna ???

19/05/2018
DAZ
Grad Zagreb raspisao je javnu nabavu za projekt OŠ Jakuševec od 7.454m2. Prva procjena javne nabave Grada Zagreba bila je da projekti vrijede 300.000kn, a zatim je povećana na 1.000.000kn. Prema ovim iznosima Grad Zagreb cijeni mjesečnu plaću arhitekta i inženjera između 488 i 1.625 kuna

Otvorenje izložbe Retrospektiva Akupunkture grada 2010 – 2018

18/05/2018
Društvo arhitekata Zagreba poziva na otvorenje izložbe “Retrospektiva Akupunkture grada 2010 – 2018” koje će se održati u utorak 22. svibnja 2018. godine u 17h u izložbenom prostoru u Ilici 124.

 

 

Izložba Ivana Čižmeka: Grad Gorgone, Aproprijacija u 99 slika

10/05/2018
DAZ
18. 05. 2018. do  26. 05. 2018., DAZ, Otvorenje izložbe i Razgovor s Ivanom Čižmekom,  prof. Tihomir Jukić, 18. 05. u 19 sati,Društvo arhitekta Zagreba, Trg bana Josipa Jelačića  3/1, 23. 05. 2018. - 20. 06. 2018., Hrvatski muzej arhitekture (HAZU), Ul. I. G. Kovačića 37, Zagreb., Otvorenje izložbe 23. 05. 2018. u 19 sati

Priopćenje Udruženja hrvatskih arhitekata vezano uz radove na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu

09/05/2018
Nakon više dopisa raznih stručnih i društvenih aktera i događanja na samom terenu, gdje gradska uprava unatoč svim utemeljenim argumentima nastavlja s djelovanjem koje je počelo nagrizati i sam osnovni koncept zaštićenog kulturnog dobra (uklanjanje izvorne građe) Predsjedništvo UHA-e smatra da je situacija prešla granicu unutar koje reakcija ima određeni stručni standard stoga je u glavnom fokusu ovog pripopćenja politički problem koji uvjetuje gluho izvođenje radova.

Stručni seminar: Navodnjavanje u krajobraznoj arhitekturi

08/05/2018
Pozivamo Vas na stručni seminar „Navodnjavanje u krajobraznoj arhitekturi“ u organizaciji Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata, koji će se održati u petak 25.5.2018. od 9:00-13:30 sati u prostorijama Društva arhitekata Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 3/I u Zagrebu.

ScanLAB radionica na Danima arhitekture u Sarajevu 2018: Poziv za prijave

25/04/2018
Radionica ‘Sarajevo i Opsada: Između Okupacije i Slobode’, koju vode nagrađivani studiji ScanLAB Projects (UK) i Projekt V Arhitektura (UK/BiH) održati će se između 22. i 24. svibnja 2018 godine na Danima arhitekture u Sarajevu.