ARTUR

Kakve gradske projekte građani Pule smatraju turističkim potencijalima grada?

Autor/izvor: DAZ / Davorka Perić 28/01/2014

Na trećoj radionici Artur (Arhitektura i turizam) u Puli održanog 16.  i 17. prosinca 2013. u Društvu arhitekata Istre u Puli na temu Turistički prostor: Grad i regija – građani Pule bavili su se propitivanjem i istraživanjem odnosa svoga grada i regije kroz interaktivnu, multidisciplinarnu radionicu.

Ciljevi treće ARTUR radionice u Puli kao što su podizanje svijest o važnosti gradskih projekata i javnih sadržaja u planiranju razvoja turizma i komplementarnih djelatnosti, različito su interpretirani od gostiju radionice, koji su uvodnim izlaganjima otvorili dvodnevni ARTUR skup u Puli. Emil Jurcan iz Pulske grupe izrazio protivljenje ideji  o Puli kao turističkoj destinaciji ističući želju da resorti ostanu tvornice turizma, a da gradovi budu za građane, u kojem će funkcija arhitekture biti omogućiti reprodukciju. Prateći prijelaz turizma sedamdesetih godina iz resorta u gradove, udruživanje tržišta nekretnina i ekonomskog kapitala pojačavala se simbioza koja je omogućavala ekonomski rast bez proizvodnje. Kroz ovakav proces, ističe  Jurcan, došlo je do rasta cijena nekretnina, rasta rente i uvođenja kapitala stranih investitora, te neraspoznavanja potreba građana Pule.


Muzil

Kroz razmimoilaženje u mišljenju o potrebi kreiranja turističke destinacije došao je do izražaja jedan od najbitnijih ciljeva radionica, a to je povezivanje stručne i znanstvene zajednice, te udruga i  građana  s lokalnom samoupravom uz podršku javnih medija. Emil Jurcan završio je svoje izlaganje osvrnuvši se na prostor nove Rive kao na prostor reprezentacije i povratka Pule na more.

Zoran Boševski je ispred BIF Studio, kao jedan od autora predstavio urbanistički-arhitektonski projekt Rive iz 2010. i 2011. godine koji je ujedinio privremene objekte, pontone upisane u registar brodova s trajnim objektima poput kolodvora i drugih poput brodogradilišta objedinjujući na takav način reprogramirani prostor grada uz more. Uz Rivu Zoran Boševski predstavio je i projekt  uređenja Trga kralja Tomislava.


BIF Studio - prvonagrađeni rad na natječaju za gradsku rivu u Puli

Tomislav Pletenac, etnolog i profesor na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu u svom izlaganju  govorio je  o potrebi prepoznavanja antropološki i etnoloških fenomena i pojava na nivou pojedinih mjesta kao resursa u razvoju turizma regije.  Pletenac je ponudio i osvrt na kategorije slobodnog vremena u današnjem životu ljudi, u kojem ostaje bitan segment vremena za putovanja, popularnu kulturu i turizam.  Folklorni i etnološki elementi  mogu biti  resursi iskoristivi u turističke svrhe kao potencijali za evociranje svojevrsnog narativnog konteksta, danas često potrebnog turističkim središtima i destinacijama za vlastitu profilaciju, osvrnuvši se posebno na primjer istarskog  mjestašca Kringa u kojem postoji  kafić Vampir, gdje se fantastika lokalnog podneblja već pretočila  u ponudu pića, što govori o mogućnosti da se povijesni i suvremeni folklorni motivi  nađu u turističkoj ponudi, putem, primjerice stvaranja neke varijante „Disney“  bestijarija fantastičnih bića u Istri. Pletenac je parafrazirao  tezu  Simone De Beauvoir  „Ženom se  ne rađa, ženom se postaje u danim društvenim, političkim i kulturnim povijesnim okolnostima i mogućnostima...“ – turistom se ne rađa, turistom se postaje...


Kringa

Na raspravu o Gradskim projektima odazvao se pročelnik za kulturu Grada Pule Aleksandar Matić, te je govorio o prioritetima grada, pulskom zaljevu, marini, luci i infrastrukturnim pitanjima. U raspravi su sudjelovali uz  Damira Ljutića, voditelja programa Artur i predstavnik partnerske organizacije Hrvatski savjet za zelenu gradnju, arhitekt Lovro Bauer, te zainteresirani građani.

Drugog dana radionice u Puli dizajner Igor Stanišljević iz dizajnerskog ureda Parabureau, autor projekta Pula je više, govorio je o brandiranju grada i dizajnu u službi grada, te vidljivosti i vrednovanju dizajna grada Pule na internet portalima.

Silvije Novak  iz arhitektonskog studija 3LHD pripremio izlaganje Turistička infrastruktura o turističkim prostorima, hotelima i mjestima ključnim u povijesti hrvatskog turizama, dotaknuvši se tako hotela poput Salajevog  hotela Rivijera u Makarskoj, Magaševog hotelskog kompleksa Haludova na Krku , hotela Solaris u Šibeniku, Fincijevog hotela Pelegrin u Kuparima, te zaista maestralnog djela De Luce, Salaja , Rožića i  Bernardija  hotela Maestral, koji kao i Haludovo i hotel Libetas u Dubrovniku  nastaju kao projekt više autora i struka. Projektom multidisciplinarnog edukacijskog centra u Dubrovniku, projektom koji prepoznaje duh grada  i potrebe za cjelogodišnjim znanstvenim turizmom,  kao i prostorno programskom studijom razvoja grada Bale Novak uvodi sudionike u prezentaciju prostorno programske studije  Muzil u Puli. Video prezentaciju na ovu izrazito aktualnu temu i područje grada Pule možete vidjeti  OVDJE.


Haludovo


Maestral


3LHD - Prostorno programatska studija za Muzil


3LHD - Hotel Lone

Interaktivna radionica koja je uslijedila nakon predavanje postavila je zadatak prepoznavanja pozitivnih primjera i vizija zajednice u kontekstu kvalitetnih odnosa gradova i regije na primjeru Pule i Istre.  Kroz radionicu pozitivnog propitivanja potaknula se participativnost, dok je sama radionica pokazala snaga zajedničkog promišljanja. Po konstataciji da u svakoj organizaciji ili zajednici  neke stvari kvalitetno funkcioniraju te kroz afirmativni pristup, potaknuli su se pojedinci i grupe na suradnju te je ostvareno spontano povezivanje sudionika radionice, koje je urodilo daljnjim rezultatima, diskusijama i polemikama vezanih uz temu.

Prepoznavanje potreba građana Pule, participativni procesi,  te poticanje kulturnog i urbanog turizma su način da se pomire  potencijalna ulaganja u turistički razvoj Pule i održivi urbani razvoj za dobrobit građana.

Kao rezultat radionice zabilježili smo što građani  Pule i interdisciplinarni stručni tim sudionika radionice zaključuju o Puli: Pulu prepoznaju kao grad tolerancije, prihvaćanja i raznolikosti. Uočava se potreba za valoriziranjem postojećeg, prihvaćanja vidljivog identiteta grada kao temelja turističkih atrakcija, odnosno izražava se želja za oplemenjivanjem već postojećih vrijednosti grada po mjeri čovjeka, te se ističe potencijal i spremnost građana Pule da sudjeluju u kreiranju turističkog razvoja i prostornih mogućnosti grada.

Davorka  Perić

Ostalo

eSavjetovanje - Zakon o potresu - stav struke

16/06/2020
DAZ
Arhitektonska struka dala je svoje komentare u e-savjetovanju o Prijedlogu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.

Dokumetacija za obnovu nakon potresa

09/06/2020
Daz, Dražen Arbutina
Donosimo izvatke iz zakonodavnog okvira, koji prepoznaje potrebe i daje mogućnosti za nužne interventne i hitne aktivnosti

Privremeni domovi Zagrepčana stradalih u potresu

27/05/2020
DAZ
Gdje graditi zgrade za građane koji su se morali iseliti iz svojih stanova zbog oštećenja potresom: u Novog Zagrebu ili u istom susjedstvu iz kojeg su se iselili?  

HAZU o potresu i obnovi Zagreba

05/05/2020
HAZU/DAZ
Izjava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o obnovi Zagreba nakon potresa 22. Ožujka 2020.

Izvješće o zagrebačkom potresu

23/04/2020
DAZ
Izvješće o zagrebačkom potresu 1880. godine sastavio je akademik Josip Torbar, a ono na informativni način govori nešto i o današnjim vremenu nakon potresa 2020.

DAZ na sastanku savjeta za Gornji i Donji grad

17/04/2020
DAZ
DAZ je na poziv Grada Zagreba 17.travnja 2020. sudjelovao na prvom sastanku Savjeta za obnovu Gornjeg i Donjeg grada  

Obnova Zagreba – struka / Grad / Država

14/04/2020
DAZ
Uvažavajući nastojanja Države i Grada u pomoći unesrećenim stanovnicima, kao i daljnja Gradska nastojanja za unapređenjem stanja u prostoru Donjeg i Gornjeg grada, vidimo prostor za stručni doprinos, ako nas se stvarno, a ne samo kao pokriće, želi saslušati i uvažavati.
Struka želi i može doprinijeti obnovi Zagreba, ali jasno ističe: neće biti ničiji smokvin list!  

Iskustva Zavoda za obnovu Dubrovnika mogu biti "copy-paste" za Zagreb

04/04/2020
DAZ, Dubrovački vjesnik
Prenosimo članak iz Dubrovačkog vjesnika koji potpisuje Bruno Lucić, a razgovarao je sa sadašnjom ravnateljicom i bivšim ravnateljem Zavoda za obnovu Dubrovnika nakon potresa 1979. godine








Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:


Partneri:


Medijski partneri:


Donatori: