Sava

Zagreb na Savi

Autor/izvor: DAZ / Damir Sekulić 19/10/2013

Na početku večeri predsjednik Društva arhitekata Zagreba Teo Budanko zaželio je dobrodošlicu svima i predstavio temu i gospodina Lea Penovića, direktora tvrtke HEP Razvoj višenamjenskih nekretninskih projekata (RVNP) d.o.o. koja je u stopostotnom vlasništvu HEP-a te koji je prezentirao opsežni i dugoročni projekt regionalnog karaktera - Zagreb na Savi. Uvodom u izlaganje analizirano je stanje obrambenog sustava od poplavnih voda, koji je zadnjih godina opetovano implementiran te čiji kapaciteti polako dostižu maksimum opterećenja, osobito s obzirom na činjenicu ubrzane gradnje hidroelektrana sa slovenske strane granice. Prošlog petka Slovenija je na Savi otvorila petu hidroelektranu, a uskoro se planira i gradnje šeste – HE Mokrice, neposredno uz granicu s Hrvatskom. Gradnja hidroelektrana je unazad nekoliko godina imala posljedice na okoliš te zagrebačko i samoborsko vodonosno područje. Šljunak koji rijeka prirodno nosi prestao je dolaziti nizvodno u hrvatski dio Save jer se taloži na branama slovenskih elektrana. Zbog toga je Sava svoju kinetičku energiju počela trošiti na ukopavanje, odnosno na sniženje kote korita. U posljednjih desetak godina Sava se u hrvatskom dijelu ukopala u prosjeku tri do četiri metra.

Savski most oko 1930.

Poplava u Zagrebu 1964.

Niža razine korita rijeka sve više negativno utječe na razinu podzemnih voda samoborskog i zagrebačkog vodonosnika. Drugim riječima, nastavkom gradnje planiranih hidroelektrana na slovenskom dijelu u sljedećih pet do deset godina doći će u opasnost opskrba pitkom vodom za stanovništvo Grada Zagreba, Samobora i okolnih gradova prema studiji HEP RVNP.

Građevinsko-tehnički konzorcij sastavljen od nekoliko tvrtki i institucija, za HEP-ovu kompaniju (HEP RVNP) završio Koncepcijsko rješenje projekta Zagreb na Savi kojim bi se trajno regulirao vodostaj Save kroz Zagreb završetkom i proširenjem odteretnog kanala, kojim bi većina toka bila kanalizirana kroz Turopolje, južno od Zagreba i vraćena u Savu kod Siska. Koncepcijsko rješenje predviđa nadalje gradnju tri hidroelektrane ukupne snage 112 megavata (Podsused, Prečko i Sisak) i četiri manje hidroelektrane na stepenastim pragovima od cca. 3,5 m kroz centralni dio grada Zagreba ukupne snage 28 megavata (Jarun, Šanci, Petruševec i Ivanja Reka) čime bi se pokrila ¼ potrošnje električne energije grada. Gospodin Penović je istaknuo kako koncepcijsko rješenje konačno dokazuje da je s tehničke strane projekt Zagreb na Savi apsolutno izvediv, a financiranje cca. 10 milijardi kuna teškog projekta provelo bi se večinom sredstvima iz EU fondova kroz period od 10ak godina.

shema upravljanja projektom "Zagreb na Savi"

detalj projekta - Ustava Lučko

kana Sava - Sava - situacija

Stručni savjet sastavljen od 14 članova sveučilišnih profesora i nezavisnih stručnjaka iz područja hidrografija, građevinarstva i urbanizma dao je pozitivnu ocjenu koncepcijskom rješenju projekta, koji s početkom izrade feasibility studije te studije utjecaja na okoliš kroz mjesec dana kreće u slijedeću fazu.

Nakon pauze održana je radionica na kojoj se u grupama raspravljalo o temama vezanim uz projekt i Savu i Zagreb općenito.

U kraćoj diskusiji po završetku prezentacije predsjednik UHA-e Hrvoje Hrabak i članovi Društva izrazili su žaljenje deficitarnim bavljenjem projekta urbanističko-planerskim reperkusijama, ne samo za Zagreb, nego i za cjelokupnu regiju. Podsjetili smo se i natječaja koji je DAZ proveo 2002. godine za područje Save od Podsuseda do Ivanje Reke te mnogobrojnih drugih planova koji nikad nisu bili provedeni.

Ne ulazeći u energetske i hidrografske aspekte možemo eto ponovo konstatirati da kao planeri i arhitekti trenutno stojimo relativno marginalno u odnosu na tijek, ovog puta možda zaista najvećeg projekta koji je zagrebačka regija vidjela. Nažalost, sadašnji, a po svemu sudeći i budući zakonski okviri onemogućuju relevantno angažiranje planera kao ključnog stručnjaka u procesu strateških odluka regionalnog karaktera. Ostaje samo nada da će se s razvojem projekta u manja mjerila naći prostora u kojima će planeri i urbanisti moći djelovati na način koji nadilazi puko ispunjavanje administrativno-tehničkih zakonskih kriterija, na koje smo trenutno de facto svedeni. U današnjoj situaciji postoji nužnost strukovnog angažiranja, osobito kroz interdisciplinarne projekte poput ovog. Podsjetimo i na to da bi se u slučaju uspješne realizacije projekta Zagreb na Savi moglo dogoditi i dugo iščekivano rušenje nasipa od Jankomira do Ivanje Reke čime bi se „otvorilo“ 350 ha površina za razvoj i uređenje s uređenim imovinsko pravnim odnosima, danas vjerojatno ključnim planerskim kriterijem. Možda budemo svjedoci konačnog suživota grada i rijeke u kojem će i urbanisti, planeri i arhitekti biti u mogućnosti pronaći svoju ulogu.

Sava s poplavljenim inundacijskim pojasom

Više o projektu: www.zagrebnasavi.hr

Pregled urbanističkih natječaja vezanih uz Savu i okolni prostor:

1977. Pejzažno rješenje zone Bundek i Plivačkog centra (nagrada autorski tim Doklestić, Ivaniš, Orlandini).
1981. Rješenje uređenja Save odnosno inundacija - Pozivni anketni urbanistički natječaj za Centralno područje grada Zagreba.
1996. Natječaj za nove zgrade Vlade
1997. Grad Zagreb je u Okvirima metropole organizirao Anketni natječaj za uređenje Save od Podsuseda do Ivanje Reke
1999. Rad je osim na Okvirima metropole, izložen je na 33. Zagrebačkom Salonu kao prijedlog: Zagreb in Sava out., te publiciran na međunarodnom simpoziju Landscape of Water, u Bariju u Italiji 2002.
2002. Anketni natječaj u organizaciji DAZ-a
2007. EUROPAN 9 – Savica Sjever

Natječaj Uređenje prostora Save 2002., jedna od tri jednakovrijedne prve nagrade (Marko D. Milas, Ante Periša, Zvonimir Prlić, Idustrogradnja d.d., Indokonzalting d.o.o.)

Više o natječajima i Savi pročitajte ovdje, a prošlogodišnje očitovanja predsjednika UHA-e i DAZ-a na temu Save i Zagreba pročitajte ovdje.