Vijesti

Povodom 40-e obljetnice početka građenja stambenog naselja Dugave

Autor/izvor: DAZ 25/05/2017

Uz obilježavanje 40-e  godišnjice polaganja kamena temeljca za naselje Dugave, najavljujemo početak rada na izložbi i publikaciji „MAPA: ZAGREB U 99 VARIJACIJA“ urbanista, arhitekta i umjetnika Ivana Čižmeka.

Prije točno 40 godina, 25. svibnja 1977., položen je kamen temeljac za početak građenja najjužnijeg novozagrebačkog naselja - Dugava. Naselje je ime dobilo po nazivu za nisko poplavno zemljište, a predložio ga je 70-ih arhitekt Ivan Zemljak.
 
 
Dugave 1980., Izvor: http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=1318055&page=139
 
Natječaj za urbanističko-arhitektonsko rješenje stambenog naselja raspisan je u listopadu 1975. godine, a provedba je bila povjerena Društvu arhitekata Zagreba i „Koprojektu“ iz Zagreba. Po iskustvima stečenima tokom provedbe natječaja zaključilo se kako je instituciju natječaja nužno uvesti kao stalnu praksu u procesu kontinuiranog planiranja što dovoljno govori o važnosti projekta za pomake u urbanizmu i stambenoj arhitekturi, kao najaktualnijim problemima tog doba. Natječajem su bile predviđene 4 stambene zone, od kojih su samo za dvije zone (stambena zona 1 i stambena zona centar) dodijeljene prve nagrade, a nagrađeni autori u oba slučaja bili su isti: Ivan Čižmek, Tomislav Odak, Tomislav Bilić i Zdenko Vazdar. S obzirom na to da preostale dvije zone nisu imale prvoplasirane radove, ocjenjivački sud predložio je investitoru da se daljnja razrada tih zona povjeri jedinstvenom timu sastavljenom od članova drugonagrađenih grupa autora. Naglasak je stavljen na suradnju između timova, a ocjenjivački sud ukazao je i na potrebu interdisciplinarnog pristupa i sistemskog rada, koji bi uz arhitekte i urbaniste uključivao i sve druge specijaliste zadužene za poboljšanje funkcioniranja stambenog naselja.
 
Stambena zona 1, Prva nagrada, Izvor: Čovjek i prostor (klikni za uvecani prikaz)
 
U nezahvalnom periodu obilježenom demografskim pritiskom i ogromnim stresom kojeg je taj pritisak proizveo u prostoru, projekt naselja Dugave bio je prototip društveno-usmjerene stambene izgradnje u Zagrebu. Novim prostorima preko rijeke Save često je nedostajala elementarna infrastruktura, podignuta naselja bila su okarakterizirana tek kao goleme spavaonice bez potrebnog zelenila i društvenih sadržaja, a urbanistička kritika je oštro osuđivala sveprisutni i agresivni esteticizam pravog kuta. Naselje Dugave ponudile su sasvim novu prepoznatljivost prostora – prije svega otklonjenom kompozicijskom osi svih prostornih relacija u iznosu od 45 stupnjeva u odnosu na gradski regulacijski raster, a zatim i izlomljenim i poluzatvorenim stambenim blokovima, dvorištima, oktogonom, kružnom alejom, dijagonalnim pješačkim komunikacijama i dr. Niskim standardima zagrebačkog stanovanja suprotstavilo se arhitekturom orijentiranom na omogućivanje fleksibilnosti stambene strukture, osiguranjem visokih higijenskih uvjeta i tipiziranjem tehnoloških elemenata objekata.
 
Fleksibilnost stana - C hodnik/ Tipični stanovi - galerija, Izvor: Čovjek i prostor (klikni za uvecani prikaz)
 
 
Realizaciju projekta pratile su dosta oštre kritike, a uz sve devijacije nastale prilikom izgradnje pojedinih objekata izostala je i društvena podrška što se sve zajedno negativno odrazilo na sudbinu stambenog naselja. Dugave, nastale kao odvažna reakcija na stanje u urbanizmu i stambenoj arhitekturi, primjer su vizionarske misli koja je nekada bila naša sadašnjost, a danas se čini kao nedostižna budućnost.
 
Izvor: Čovjek i prostor (klikni za uvećani prikaz)
 
 

 

Izvor: Vecernji list  (klikni za uvećani prikaz)

 

Uz obilježavanje 40-e godišnjice polaganja kamena temeljca za naselje Dugave, najavljujemo početak rada na izložbi i publikaciji „MAPA: ZAGREB U 99 VARIJACIJA“ urbanista, arhitekta i umjetnika Ivana Čižmeka

 
Ivan Čižmek, Detalj iz mape "Zagreb u 99 varjacija"  (klikni za uvećani prikaz)
 
Mapa je autobiografski pregled događanja u Zagrebu u periodu od 1990.  do 2010., u kojoj su kroz kolaž teksta, slikovnih prikaza, crteža, novinskih isječaka i autorovih komentara u suodnos postavljene nekadašnje utopističke vizije grada i devastacija urbanog prostora danas.
Integralne vizije o urbanom prostoru kao humanom i funkcionalnom potiču kako iz kozmopolitskog duha Ivana Čižmeka, tako i iz njegove edukacije u Parizu, u jednom od tada najuglednijih studija Jošić, Candilis&Woods.  Korbizjeanski duh  i iskustvo rada u Parizu ostavilo je traga i urbanističkoj praksi Ivana Čižmeka kroz rad u Urbanističkom institutu Hrvatske i Gradskom zavodu za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša. Čižmek sredinom šezdesetih godina kao sudionik zagrebačkog međunarodno značajnog pokreta Nove tendencije, te kasnije kroz Gorgonu,  ostaje povezan sa zagrebačkom likovnom scenom. Njegov nježni program izgradnje Novog Zagreba vidljiv  je u urbanizmu Dugava koje su uključile postojeći ruralni kontekst naselja (Hreljić) i dodale humane stambene blokove, društvene (prostor za igru ) i trgovačke (Okotogon) sadržaje, čuvajući pritom zatečeni i izgrađeni prirodni okoliš (rukavac Save, zelenilo) nekadašnjih naselja. Takav pristup pokazuje razumijevanje i ljubav prema gradu, te poznavanje kulture stanovanja i tradicionalne strukture zagrebačkih donjogradskih blokova, odnosno baštine građanskog društva. Upravo je taj emocionalni odnos prema gradu proizveo Mapu koja sadrži stotinu prikaza gustog vizualnog teksta, koja u sedam cjelina razvija zasebne priče i ocrtava Ivana Čižmeka kroz  teme i područja koje su ga zaokupljale na profesionalnom i intimnom planu. One promišljaju prostor i način života, prirodno prostiranje grada, kulturu prostora i planiranje grada, sudbinu javnog prostora, grad u tranziciji i prostorne tropizme, Croacid , činovnički urbanizam, urbanizam nofca (sve Čižmekovi termini).  Čižmek  se posebno osvrće na paradigmatske tekstove o gradu budućnosti A. Mohorovičića iz 1996. (prikaz Mohin testament), te Šegvićevo  građansko društvo i baštinu socijalističkog grada  (prikaz Dualni grad),  postavljajući ih u suodnos s vremenima nesređenog sustava poraća. Mapa pomišlja etičke i prostorne vrijednosti prostora, zabilježene krećući se gradom kroz prostor i vrijeme, heterotopije, mjesta sreće i mjesta zla koje poništavaju grad. Urbani fenomeni današnjice, emocionalno i vizualno preoblikovani u prikazima, postaju ne-mjesta brutalnog grada i obitavalište proždrljive  kapitalističke zvijeri.
 
 
Ivan Čižmek, Detalj iz mape "Zagreb u 99 varjacija" (klikni za uvećani prikaz)
 
Posljednja cjelina mape je umjetnička refleksija o prostoru i načinu života čije je svjedočanstvo o prostoru i vremenu  vidljivo u prikazima grada kroz interpretacije Kožarića (odnos planine i grada), Vanište (vodena avenija), Knifera (meandriranje grada), Jurića (promet i veze u gradu),  a koje su prema Čižmeku duhovni potencijal grada, u kojem je grad složeni prostorni kulturni sustav različitosti.  
Kolaži slike i teksta najintimnije kroz crtež i rukopis ocrtavaju autorovo proživljavanje grada promijenjenih vizura, devastiranih pojavom novih struktura koje Čižmek bilježi kroz period od dvadeset godina. Listovi mape su svojevrsni terapeutski kontinuirani rad koji analizom i konfrontiranjem u vidu slikovnih i tekstualnih komentara, otvaraju prostor slobode. Kretanje kroz slojevitu mapu, paralelnu s višeslojnošću grada  završava  poznatim crtežom (Kotača/ Kotač mrtvčkih kola) nastalim za antičasopis Gorgona. Izrazom vječnih promjena i prolaznosti Čižmek poručuje: preživljavanje pretvorimo u borbu za humano društvo u našoj urbanoj cjelini. 
“Svi imaju sposobnost prilagođavanju novim prilikama. Pa zato mislim: kad su živa bića preživjela ledeno doba, kad je stvoren čovjek, uvjeren sam da će preživjeti sve ono što nam danas priređuju političari. Zato mislim da ne treba biti pesimist” - I.  Čižmek u pismu Nikoli Polaku, ožujak 2010.
 
Ivan Čižmek, Detalj iz mape "Zagreb u 99 varjacija"(klikni za uvećani prikaz)
 
 
 
 
Izvori:
Natječaj za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja stambenog naselja „Dugave“, Čovjek i prostor, god.23 (1976), 3=276, str. 7-15
Čižmek, I. Urbani herbarij, Zagreb: Urbanistički institut Hrvatske, 2002.
Čižmek, I. Sadašnjost je naša budućnost, Čovjek i prostor, god.26 (1979), 5=314, str. 22
Drpić, A.; Kritovac F. Iskustva iz primjene rezultata istraživačkog rada u izgradnji naselja Dugave u Zagrebu (1976-1981), Čovjek i prostor, God.29(1981), 11=344, str. 43-45
Odak, T. Stambena arhitektura Dugava, Čovjek i prostor, god.26 (1979), 5=314, str. 23-24

 

(D.P. i Ž.S.)

Komentari

Morate biti logirani kako bi mogli komentirati.

Ostalo

Zagreb na Savi

14/12/2017
DAZ

Pozivamo Vas da sudjelujete u javnoj prezentaciji projekta Zagreb na Savi. Riječ je o dvodnevnom programu 14. i 15. 12. 2017. koji će se održati od 15 do 19 sati u Društvu arhitekata Zagreba.

Rezultati javnog natječaja za izradu idejnog urbanističko - arhitektonskog rješenja Tematskog parka Bundek-Istok (Racinjak).

13/12/2017
DAZ
Objavljeni su rezultati javnog natječaja za izradu idejnog urbanističko - arhitektonskog rješenja Tematskog parka Bundek-Istok (Racinjak).

100 % VITIĆ – ZIDNE NOVINE I IZLOŽBA UZ STOGODIŠNJICU ROĐENJA

13/12/2017
DAZ
Bacači Sjenki Vas pozivaju na dvostruko otvorenje: 26. edicije Zidnih novina Grada Zagreba posvećene zagrebačkim realizacijama arhitekta Ive Vitića te prigodne izložbe Vitićevih ostalih ostvarenja, u Društvu arhitekata Zagreb, u ponedjeljak 18.12. u 19 sati. Izložba i edicija Zidnih Novina ostaju otvorene do 30.12.2017.

Božićno-novogodišnji domjenak

12/12/2017
DAZ
Društvo arhitekata Zagreba s "gorućim žarom" Vas poziva na tradicionalni božićno-novogodišnji domjenak u petak 15. prosinca 2017. u 20:00 sati u prostorima DAZ-a, Trg bana J. Jelačića 3/1.

Institucije arhitekture - zajednička budućnost

10/12/2017
DAZ
U petak 8. prosinca 2017. u 17h u Oris Kući arhitekture održat će se tribina o stvaranju suradničke platforme arhitektonskih institucija te oblikovanja zajedničkog horizonta, u organizaciji Udruženja hrvatskih arhitekata i Orisa.

Zagreb - arhitektura u džepu

08/12/2017
DAZ
Društvo arhitekata Zagreba predstavlja džepni vodič zagrebačke arhitekture dvadesetog stoljeća kojeg je izradila Sekcija mladih uz pomoć brojnih suradnika.

Srednjovjekovne fortifikacije zagrebačkog Gradeca

08/12/2017
DAZ/ NUF
Nacionalna udruga za fortifikacije i Sekcija za arhitektonsko naslijeđe Društva arhitekata Zagreba pozivaju na tribinu i predavanje "Srednjovjekovne fortifikacije zagrebačkog Gradeca" koje će održati dr. sc. Bruno Škreblin iz Hrvatskog instituta za povijest. Tribina će se održati u prostorima Društva arhitekata Zagreba Trg bana Josipa Jelačića 3/1, u srijedu 13. prosinca s početkom u 19 h.

Capsules: Typology of Other Architecture

06/12/2017
DAZ/AF
Pozivamo vas na predavanje i promociju knjige Capsules: Typology of Other Architecture slovenskog arhitekta Petera Šenka, koje će se održati 12. prosinca u 12 sati u predavaonici 221 na Arhitektonskom fakultetu.