Sudionici sastanka izrazili su svoje nezadovoljstvo predloženim zakonom jer je u njegovoj pripremi, kako su istaknuli, izostao studiozan i interdisciplinaran pristup. Prema njihovom mišljenju, potrebno je sustavno sagledati sve aspekte obnove grada Zagreba budući da je obnova nakon potresa, kako su rekli, prilika i za modernizaciju Zagreba. Kao uzoran model naveli su obnovu Dubrovnika nakon potresa jer je interdisciplinarno uključivao sve struke.

 

„Obnovu treba definirati struka poštujući načela cjelovite urbane rekonstrukcije koja podrazumijeva integralni pristup pojedinačnim objektima, bloku, sustavu javnih prostora i zelenih površina, prometu. Ovo je prilika generacija da grad Zagreb postane suvremena europska metropola i mjesto ugodno za život u 21. stoljeću. Obnova treba biti provedena transparentno i pravedno te se mora zadržati čvrsta kontrola nad novcem i radovima, a ljudi slabijeg imovnog stanja moraju se zaštititi od mešetara. Moguće makinacije tijekom obnove imale bi devastirajući učinak na moral hrvatskih građana, ne samo građana grada Zagreba“, poručio je predsjednik Milanović.

 

Na sastanku s predsjednikom Milanovićem bili su dekan Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof.dr.sc. Krunoslav Šmit, predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dr.sc. Zvonko Maković, predsjednica Područnog odbora Zagreb Hrvatske komore arhitekata Lea Pelivan, predsjednik Društva arhitekata Zagreb Tihomil Matković, predsjednica Udruge hrvatskih urbanista Sandra Jakopec, potpredsjednica Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata Barbara Klemar, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata Maja Furlan Zimmermann i predsjednica Instituta za povijest umjetnosti dr.sc. Katarina Horvat Levaj.

 

 

 

 

 

Fotografije: Ured Predsjednika Republike Hrvatske (www.predsjednik.hr)