Tribina

Srednjovjekovne fortifikacije zagrebačkog Gradeca

Autor/izvor: DAZ/ NUF 08/12/2017

Nacionalna udruga za fortifikacije i Sekcija za arhitektonsko naslijeđe Društva arhitekata Zagreba pozivaju na tribinu i predavanje "Srednjovjekovne fortifikacije zagrebačkog Gradeca" koje će održati dr. sc. Bruno Škreblin iz Hrvatskog instituta za povijest. Tribina će se održati u prostorima Društva arhitekata Zagreba Trg bana Josipa Jelačića 3/1, u srijedu 13. prosinca s početkom u 19 h.

Grad Zagreb glavni je grad Republike Hrvatske i njena metropola, no u suprotnosti s važnošću njegova povijest i izgled tijekom postojanja nisu do sada dostatno istraženi. Tako su najstariji poznati prikazi grada oni iz sredine 16. Stoljeća, a kako je grad izgledao prije toga nije još uvijek utvrđeno. U srednjem vijeku on se sastojao od dva grada Gradeca i Kaptola. Ova tribina posvećena je Gradecu. Kako su njegovi obrambeni zidovi građeni u razdoblju između 1242. i 1266. godine, nameće se pitanje kako je grad tada izgledao, kuda su se prostirali zidovi u 13., 14. i 15. stoljeću i kakav je bio obris gradu u tom razdoblju. Obrambena arhitektura i utvrde Gradeca iz tog razdoblja do sada nisu sustavno istražene. Njih su se u svojim istraživanjima dotakli povjesničari Ivan Krstitelj Tkalčić, Nada Klaić, Ivan Kampuš i Lelja Dobronić, te arhitekti Andro Mohorovičić i Vladimir Bedenko. No, oni se u mnogo čemu ne slažu, a njihove hipoteze nisu dokazane i u suprotnosti su jedna s drugom. Tako ne postoji slaganje oko linije prostiranja gradskih zidina, lokacije Mesničkih vrata, gdje se nalazio stari Arpadovski kastrum ili kaštel grofova Celjskih ili Anžuvinski kraljevski dvor. Povijesni izvori na koje se pozivaju spomenuti istraživači ne daju odgovore na mnoga pitanje o postanku, izgledu, položaju fortifikacijske arhitekture, a na kraju i granicama i obrisu Gradeca. Stoga bi se na ovoj tribini dao prikaz dosadašnjih istraživanja, te aktualizirao problem neistraženosti i potrebnih budućih istraživanja.
 
 
Otkriće ostataka srednjovjekovnog zida na području Mesničke ulice ponovno je privuklo pozornost stručne i šire javnosti na srednjovjekovni sustav fortifikacija na zagrebačkom Gradecu. Prema povijesnim izvorima, već nedugo nakon utemeljenja 1242., zagrebački je Gradec bio opasan zidinima, a u srednjovjekovnim se izvorima 14. i 15. stoljeća često spominju zidine i kule. Na temelju te izvorne građe, neki su povjesničari već analizirali gradski prostor i sustav fortifikacija, a najviše je prijepora zadao obujam gradskih zidina, odnosno je li srednjovjekovni Gradec prostorno bio jednak današnjem Gornjem gradu ili se naknadno proširio. Također, točna lokacija pojednih fortifikacijskih objekata poput arpadskog castruma, Mesničke kule, i kaštela grofova Celjskih još su uvijek nerazjašnjena. Izlaganje će predstaviti historiografski pregled dosadašnjih glavnih teza o srednjovjekovnom gradečkom fortifikacijskom sustavu u komparaciji s novim rezultatima arheoloških istraživanja, a obratit će se pozornost i na neka druga pitanja iz problematike srednjovjekovnog urbanog prostora.
 
Bruno Škreblin rođen je 1981. godine u Zagrebu. Godine 2006. završio je jednopredmetni studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2015. doktorirao je na istom fakultetu s temom Urbana elita zagrebačkog Gradeca od sredine 14. do početka 16. stoljeća pod mentorstvom Irene Benyovsky Latin. Od listopada 2007. zaposlen je u Matici hrvatskoj, a od srpnja 2009. znanstveni je novak na Hrvatskom institutu za povijest u Odjelu za srednjovjekovnu povijest, a od 2016. suradnik je na znanstvenom projektu Urbes: Gradovi hrvatskog srednjovjekovlja – urbane elite i urbani prostor koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Područja zanimanja su vezana uz srednjovjekovni grad poput gradskih elita, socijalne topografije, društvenih struktura i slično o čemu je objavio desetak znanstvenih radova poput Uloga obiteljskih veza u formiranju gradske elite zagrebačkog Gradeca (od 1350. do 1526.); Urbana elita zagrebačkog Gradeca u 15. i početkom 16. st.; Ethnic groups in Zagreb's Gradec in the late middle ages; Urban elites and real estate in Medieval town: Owners of palaces in Medieval Gradec.

 

Komentari

Morate biti logirani kako bi mogli komentirati.

Ostalo

Zagreb na Savi

14/12/2017
DAZ

Pozivamo Vas da sudjelujete u javnoj prezentaciji projekta Zagreb na Savi. Riječ je o dvodnevnom programu 14. i 15. 12. 2017. koji će se održati od 15 do 19 sati u Društvu arhitekata Zagreba.

Rezultati javnog natječaja za izradu idejnog urbanističko - arhitektonskog rješenja Tematskog parka Bundek-Istok (Racinjak).

13/12/2017
DAZ
Objavljeni su rezultati javnog natječaja za izradu idejnog urbanističko - arhitektonskog rješenja Tematskog parka Bundek-Istok (Racinjak).

100 % VITIĆ – ZIDNE NOVINE I IZLOŽBA UZ STOGODIŠNJICU ROĐENJA

13/12/2017
DAZ
Bacači Sjenki Vas pozivaju na dvostruko otvorenje: 26. edicije Zidnih novina Grada Zagreba posvećene zagrebačkim realizacijama arhitekta Ive Vitića te prigodne izložbe Vitićevih ostalih ostvarenja, u Društvu arhitekata Zagreb, u ponedjeljak 18.12. u 19 sati. Izložba i edicija Zidnih Novina ostaju otvorene do 30.12.2017.

Božićno-novogodišnji domjenak

12/12/2017
DAZ
Društvo arhitekata Zagreba s "gorućim žarom" Vas poziva na tradicionalni božićno-novogodišnji domjenak u petak 15. prosinca 2017. u 20:00 sati u prostorima DAZ-a, Trg bana J. Jelačića 3/1.

Institucije arhitekture - zajednička budućnost

10/12/2017
DAZ
U petak 8. prosinca 2017. u 17h u Oris Kući arhitekture održat će se tribina o stvaranju suradničke platforme arhitektonskih institucija te oblikovanja zajedničkog horizonta, u organizaciji Udruženja hrvatskih arhitekata i Orisa.

Zagreb - arhitektura u džepu

08/12/2017
DAZ
Društvo arhitekata Zagreba predstavlja džepni vodič zagrebačke arhitekture dvadesetog stoljeća kojeg je izradila Sekcija mladih uz pomoć brojnih suradnika.

Capsules: Typology of Other Architecture

06/12/2017
DAZ/AF
Pozivamo vas na predavanje i promociju knjige Capsules: Typology of Other Architecture slovenskog arhitekta Petera Šenka, koje će se održati 12. prosinca u 12 sati u predavaonici 221 na Arhitektonskom fakultetu.

Starije