Na kraju četvrtoga dana konferencije izneseni su zajednički zaključci proizašli iz izlaganja i razgovora svih nazočnih sugovornika, kako u klupskom prostoru Društva arhitekata Zagreba, tako i preko online platforme.
Zaključke donosimo u nastavku:

_____________________________________________________________________

 

Grad je suživot ljudskih aktivnosti u urbanom prostoru. Niti jedan segment pri tome ne treba izostaviti. 

 

Interdisciplinarni pristup, sinergijska rješenja uz uvažavanje svih dionika, od stručnjaka svih inženjerskih struka: arhitekata, građevinara, strojara i elektroinženjera, geodeta, prometnih inženjera, te povjesničara umjetnosti, sociologa, demografa, geografa, pravnika, ekonomista i svih drugih stručnjaka i građana našeg grada jedini su put da se destruktivne posljedice potresa od 22. ožujka 2020. godine pretvore u priliku novog razvoja.

 

Grad osviješten potresom postaje svjestan očiglednosti potreba urbane obnove. Urbana rekonstrukcija koja je predviđena zakonom nije dovoljna. Treba krenuti prema procesima urbane revitalizacije i regeneracije koji uključuju i društvenu i ekonomsku obnovu s kojom će jezgri Grada Zagreba biti vraćena puna povijesna vrijednost te biti dana dodatna vrijednost kvalitete življenja, boravljenja i korištenja. Za realizaciju tih procesa potrebna je potpuna participacija stručne i opće javnosti u svim procesima, uz novi sustav prostornog planiranja.

 

 

Kulturna baština grada i države naslijeđe je koje nas čini ponosnim naše povijesti. U procesima obnove ona vrijedna baština mora biti valorizirana i sačuvana, a nove vrijednosti mogu biti interpolirane u tkivo grada na primjerenim mjestima baštinski nevrijedne i uništene izgradnje.

 

 

Gospodarske aktivnosti u urbanim cjelinama osnova su života. Tako i turizam doprinosi kvaliteti života, no njegov razvoj ne smije dominirati, već treba biti u sinergiji s drugim gospodarskim aktivnostima i društvom u cjelini. Prostornim planiranjem treba definirati razvoj turizma koji nadilazi predodređene mu zone, te i za tu potrebu treba razvijati dodatnu infrastrukturu, kako lokalno tako i na nivou države, s naglaskom na javne prostore i željeznički promet. Nove tipologije i novi oblici rada, stanovanja i turizma su već prisutni, isprepliću se, i prema tim promjenama kao društvo trebamo biti otvoreni.

 

Znanstvena i sveučilišna zajednica našeg grada, obilježavajući 350 obljetnicu Sveučilišta, predstavlja izniman interdisciplinaran splet znanja nužnih za urbanu obnovu grada. Razvoj Sveučilišta i novog kampusa, te obogaćenje studentske, istraživačke i nastavničke populacije s inozemnim gostovanjima, treba unesti nove vrijednosti u naš grad.

 

 

Šire promatrano, i ciljevi zacrtani u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine trebaju biti pokretač mnogih dopunskih procesa obnove Zagreba i okolice nakon potresa. Održivost gospodarstva i društva, jačanje otpornosti na krize poput ovog potresa, zelenim i digitalnim tranzicijama te ravnomjernom regionalnom razvoju i inovacijama i konkurentnosti kroz ulaganja u znanje i ljudske potencijale nužni su segment i obnove Zagreba i okolice od posljedica potresa.

 

 

U europskim okvirima trebamo se osloniti na viziju „Novog europskog Bauhausa“ Europske komisije, koja u traženjima budućnosti Europe poziva na sinergiju znanosti i tehnologije te umjetnosti i kreativnosti kao oslonca razvoja. Takav razvoj temelji se na tradicijama Europe, u cilju ostvarenja održivosti sa stilom, poruka koja nam svima treba ostati u pamćenju pri obnovi nakon potresa.

_____________________________________________________________________

 

• Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, uz posebnu zahvalu Ministru Darku Horvatu na njegovom uključenju u konferenciju
• Ministarstvu kulture i medija, uz posebnu zahvalu pomoćniku ministrice Nine Obuljen Korižinek – Davoru Trupkoviću na sudjelovanju
• Ministarstvu turizma i sporta, uz posebnu zahvalu ministrici Nikolini Brnjac na uključenju
• Ministarstvo znanosti i obrazovanja, uz posebnu zahvalu ministru Radovanu Fuchsu na uključenju
• Gradu Zagrebu, uz posebnu zahvalu zamjenici gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića, gospođi Oliveri Majić na uključenju
• Sveučilištu u Zagrebu,  uz posebnu zahvalu rektoru Damiru Borasu na uključenju

• Hrvatskoj komori arhitekata, uz zahvalu na dodjeljenh ukupno 10 bodova/sati u program Stalnog stručnog usavršavanja 
• Udruženju hrvatskih arhitekata
• Arhitektonskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu, uz posebnu zahvalu dekanu Bojanu Baletiću na sudjelovanju
• Hrvatskom odboru ICOMOS-a, uz zahvalu za sudjelovanjem njenog predstavnika Marka Špikića 

• Platinastim: Caparol, Fibrenet, Rofix i Spegra
• Zlatnim: Mapei i grupacija Winerberger, Pipelife i Semmelrock
• Srebrnim: zajednica davatelja PVC sustava za građevinsku stolariju pri HGK
• DAZ prijatelji: Alukonigstahl, Rockwool, Thermostone, Signify i Vaillant
• Stručnom partneru: Greenika
• Medijskom partneru: Dom na kvadrat

Fotografije: Staša Popadić