Opis

PROMET
Početni korak i preduvjet u rješavanju lokacije predstavljalo je razrješavanje zatečene prometne situacije.
Dominantan smjer kretanja stanovnika budućeg naselja je od sjevera prema prema jugu i to na način da duž zapadne i istočne granice obuhvata tangiraju dvije glavne gradske ulice, koje se spajaju na gup-om predviđenu gradsku ulicu duž južne granice obuhvata. Produžetak zapadne prometnice nadovezuje se na Zagrebačku ulicu koja je direktna veza sa zapadnim dijelom grada te je zajedno sa Zagrebačkom avenijom ujedno i direktan izlaz iz grada. Prometnica uz istočni rub parcele spaja se na Ilicu, a u budućnosti će se spojiti, gup-om predviđenom prometnicom, na Prilaz Baruna Filipovića i Zagrebačku aveniju. Preko Prilaza Baruna Filipovića će se ostvariti veza sa središtem i istočnim dijelom grada.
Glavna pješačka veza u smjeru sjever-jug ostvarena je centralnom zelenom osi koja se spaja na postojeće okretište javnog gradskog prijevoza Črnomerec. Duž te osi smješteni su svi športsko rekreacijski i društveni sadržaji te ona, u južnoj zoni siječe
zeleni zaštićeni pojas i zajedno sa društvenim sadržajima koji se nalaze u toj zoni tvori centar naselja.
Na sjevernoj polovici parcele sporedne prometnice spajaju se okomito na glavne ulice koje prolaze uz rubove parcele. Prometnica koja prolazi uz sjeverni dio zaštićenog zelenog pojasa, direktno povezuje zapadnu i istočnu stranu novo planirane glavne gradske ulice.
Sporedni pješački koridori spajaju se na glavnu zelenu pješačku os. Taj međuodnos kolnih i pješačkih površina tvori sustav u kojem je broj sjecišta, a time i mogućih konfliktnih situacija među njima, sveden na minimum te smo time dobili brži i sigurniji protok pješaka i vozila.

KRAJOBRAZNO UREĐENJE
Naglasak smo stavili na centralni zeleni pojas koji se proteže u smjeru sjever-jug i sadrži sustav parkova i različitih rekreacijskih sadržaja (sportski tereni, dječija igrališta...). Krovovi objekata u M1, kao i u M2 zoni, riješeni su kao privatne zelene terase stanara.
Zaštićeni zeleni pojas integrirali smo u novonastalu situaciju.

TIPOLOGIJA
Tipologija naselja proizlazi iz pokušaja da na što logičniji način pokušamo uklopiti pojedine objekte u okoliš, s obzirom na konfiguraciju terena, odsječenost od susjednih parcela (zbog jakih pokosa na istoku i jugozapadnom dijelu parcele) te čvrstom zelenom zaštićenom pojasu koji parcelu dijeli na dva dijela.
M1
Sjeverni dio parcele, iznad zaštićenog zelenog pojasa, podijeljen je modularno.
Prvi korak bio je postavljanje pravilnog rastera jedinica od 8 x 8 metara. Drugi korak bio je raščlamba cijelog rastera na 3 cjeline. Dvije cjeline pozicionirane su uzdužno sa zapadnom glavnom ulicom, dok je treća smještena uzduž istočne glavne ulice.
Njihovim međusobnim izmicanjem, dobili smo centralni zeleni pojas, koji se proteže u smjeru sjever-jug, duž kojeg smo smjestili sustav parkova i rekreacijskih površina (malonogometni tereni, odbojka, trim staza, dječja igrališta...).
Maksimalna veličina parcele je 6 x 7 jedinica rastera (jedna jedinica = 8 x 8 metara).
Na parceli se nalaze 2 objekta od kojih je svaki sastavljen od 6 stambenih jedinica.
Stambene jedinice funkcioniraju na način da su po dvije spojene na vertikalu, što znači da svaki objekt sadrži po 3 vertikale. Vertikale su fiksne dok jedinice imaju mogućnost horizontalnog izmicanja po x osi te vertikalnog izmicanja po z osi (zavisno od kosine terena).
Više objekata dijeli zajedničku podzemnu garažu.
Na krovovima objekata se nalaze zelene terase koje nisu javne, već ih dijele samo stanari pojedinog objekta, u cilju unapređivanja kvalitete života stanara.
M2
Na južnom dijelu parcele, razvio se stambeno-poslovni kompleks čija ideja proizlazi iz izdužene strukture koja usporedno prati pokos na središnjem dijelu cjelokupnog prostora. Budući da se nalazi između dvije vrlo jake prirodne vertikale koje ga „pritišću“ sa zapadne i istočne strane, dolazi do njegovog savijanja i loma na pet manjih dijelova koji ispadaju iz centralne osi. Na taj način dolazi do konačne pozicije objekata koji svojim položajem diktiraju različite novonastale otvorene i zatvorene međuprostore, na kojima se u konačnici razvijaju najrazličitiji javni sadržaji.
Cijelokupnu kompoziciju u nivou prizemlja ispresjecaju dvije osi. Prva je jaka pješačka os koja se kreće u smjeru sjever-jug i na mjestu gdje tangira objekte, dešava se veliki pješački trg koji je ujedno i javno žarište cjelokupnog južnog dijela parcele. Na sjevernom dijelu trga, na mjestu gornjeg postojećeg jezera, nalazi se modificirano umjetno jezero koje u zimskim danima služi kao klizalište. Druga os prolazi okomito na nju u smjeru istok-zapad te presijeca objekte definirajući različite natkrivene prolaze u prizemnoj etaži. Oko nje dešavaju se različiti javni zabavni sadržaji.
Donje etaže objekata, okarakterizirane su kao poslovna namjena, dok su gornje kao stanovanje. Na krovovima zgrada dešavaju se različiti otvoreni prostori koji služe kao privatne zelene oaze za stanare.

Tip projekta	Urbanizam
Status projekta	Natječaj
Godina projektiranja	2010
Lokacija	Zagreb Mullerov breg
Površina	200000 - 300000 m2
Površina (brutto)	281000 m2