Opis

Prostor Müllerovog brijega se nalazi na izrazito potentnoj lokaciji u grad. Ocrtava ga blizina gradskog centra sa svim pogodnostima koje nudi, blizina terminala javnog gradsko prijevoza Črnomerec te ujedno prirodni ili industrijski kultivirani krajobraz očuvan u najvećoj mjeri.
Konfiguracija terena je izrazito kompleksna. Uslijed dugogodišnje eksploatacije gline došlo je do stvaranja izrazite strmine u južnom dijelu zone, dok sam sjeverni dio također ocrtava strmi uspon ka vrhu Müllerovog brijega. Ovo predstavlja veliki izazov pri planiranju zone, međutim nudi zanimljive situacije i potencijalne scenarije privođenja cijelokupnog prostora namjeni.

Postavljajući premise za planiranje potrebno je primarno kvalitetno povezati i integrirati zonu u gradsko tkivo. Uz prometno povezivanje bitna je i tipološka i strukturna integracija u postojeće urbano tkivo tipično za zagrebačku podsljemensku zonu. Ista se mora odvijati na ne invazivan način pridonoseći time očuvanju zatečenih kvaliteta i stvarajući time kvalitetne prostore za život i rad. Srastanje s terenom i integracija velikih zelenih površina, kao jednog od glavnih aduta za postizanje visoke kvalitete življenja, je leitmotiv planiranja ove zone.

Idejna koncepcija prostorne organizacije se zasniva na sekvencioniranju prostora različitih namjena, strukture i tipologije u smjeru konfiguracije terena od jugoistoka ka sjeverozapadu. Time dolazi do homogenizacije prostora, izmjenjivanja strukture iz guste i visoke do rijetke i niske prema sjeveru. Javni i društveni sadržaji te sportsko rekreacijska namjena se integriraju u tkivo budućeg naselja njihovim smještajem u središnje dijelove zone, uključujući i prisutna umjetna jezera, kako južnog, tako i sjevernog dijela čime se omogućuje njihova pristupačnost uz minimalan prijelaz preko kolnih prometnica.
Analitičkom determinacijom se dolazi do smještaja više i gušće izgradnje u južnom relativno ravnom predijelu zone koji je jedini za to i pogodan kao i za komercijalne, poslovne i trgovačke djelatnosti. Stvaranjem nove prometnice i koncentriranjem takvih sadržaja uz nju odnosno južni rub zone doprinosi se urbanotvornosti te saniranju šire zone Črnomerca te budućem iseljenju ciglane i privođenju prostora primjerenijoj funkciji za ovaj dio grada.
Nadalje se struktura i katnost prilagođava terenu, okolnoj izgranji kao i natječajem zadanim parametrima te se nakon nagle visinske promjene smanjuje. Ovime se dobiva veća kvaliteta življanje, mjerilo primjerenije kontekstu pa i sve zahtjevnijem tržištu. Prožimanje sa zelenilom odnosno budućim javnim gradskim šumama i parkovima se postiže mnogobrojnim pješačkim stazama i putevima, kojima ta površina postaje svojevrstan dnevni boravak cijelog naselja.
Najsjevernij dio rezerviran je, kao što je već rečeno za najrijeđu gustoču stanovanje te najkvalitetniji odnos izgrađenog i očuvanog prirodnog krajobraza.


Prometno rješenje

Prometnu integraciju sa gradom postiže se spajanjem na okolne glavne gradske prometnice: Kustošijansku ulicu preko Ciglenske, na Ilicu preko Bračunove i spoja postojećeg spoja trgovačkog centra s Ilicom te na ulicu Črnomerec preko postojeće ulice Dr. Milana Rojca.
Glavna prometna kralježnica je prometnica položena padinom između južne i sjeverne zone koja se, dospijevši na višu kotu u središnjoj zoni, grana u nekoliko, pretežito sljepih stambenih ulica. Ovime se umanjuju površine rezervirane za infrastrukturne odnosno prometne koridore za trećinu planiranog parametra te se time također doprinosi kvaliteti kojoj se teži.
Na ovome mjestu izrazito je bitno spomenuti mnogobrojne pješačke spone ostvarene u svrhu prometne integracije – povezivanje ulice Črnomerec na istoku s sjevernim dijelom te mnogobrojne druge unutar budućeg javnog gradskog parka u vidu staza ili stuba kao jedne od tradicionalnih urbano-tipoloških elemenata prisutnih u cijelom gradu sjeverno od Ilice.

Krajobrazno uređenje

Pokušano je maksimalno zadržavanje postojeće visoke vegetacije, koliko je ambiciozan program izgradnje to dozvoljavao. Kao što je spomenuto zona je pješački integrirana u naselje unatoč kompleksnoj topografiji. Predviđa se saniranje i zadržavanje dvaju umjetnih jezera koja bi trebala biti fokus cijelokupnog prostora. Oko njih je planirana zona sportsko-rekreacijske namjene te ugostiteljski objekt na izrazito atraktivnoj lokacij uz samo jezero podno padina Müllerovog brijega. U sklopu krajobraznog uređenja planira se kultiviranje postojeće visoke vegetacije te nadopunjavanje sortama platane i divljeg kestena dok se pri krajobraznom uređenju sjevernog djela i parcela planira primjena nižih sorti primjerenih tipologijama zgrada poput japanske trešnje ili javora

Tipologije

Tipološki su zgrade zonirane u skladu s idejnom koncepcijom prostorne organizacije. U donjoj zoni obuhvata nalaze se poslovni objekti, lamele sa po dvije vertikale visine do P+5 te jednim soliternim objektom visine P+8. Unutar zone M2 prisutne su i lamele stambenih zgrada sa po 3 stana na stubište visine P+8 te sa poslovno – trgovačkim prizemljem. Oni su grupirani oko površine polu privatnog trga ispod kojeg je podzemna garaža koja zadovoljava potrebe za parkiranjme. Odmičući prema sjeveru smješteni su stambeni soliteri sa po 4 stana na stubište visine P+8. Tipološki oni su idealni za ne preinvazivno zauzimanje prostora postižući veliku gustoču i zadovoljavajući time propozicije natječaja.
U sjevernom dijelu javljaju se niže tipologije modula 12x10m koji sa dva stana na stubište fleksibilno mogu pratiti konfiguraciju terena izmicanjem po vertikali stvarajući time terasastu izgradnju idealnu za ovakav teren te po definiranju dužine brojem modula po horizontali. Taj broj varira od 2 jedinice - svaka P+2, dakle sa po 4 do 6 stanova, ovisno da li se radi o 2 jednoetažna i 2 dvoetažna stana na etažama +1 i +2 ili 6 jednoetažnih stanova po stubištu. Ovakva fleksibilnost dopušta jednostavno prilagođavanje projekata tržišnim zahtjevima, dok je ekonomičnost više nego zadovoljena.
U najsjevernijem dijelu javlja se tipologija dvojnih objekata obiteljskih kuća do ponegdje samostojećih obiteljskih kuća.
Na ovom mjestu potrebno je osvrnuti se na konstituciju odnodsno aplikaciju tipologija u prostoru. Sve one tvore male pod cijeline sa zajedničkom podzemnom garažom čime se prometno opterečenje u parteru smanjuje na minimum te polu privatnim prostorom za stanare povrh iste garaže. Ovo dovodi do stvaranja socijološki gledano i tako često spominjnog ljudskog mjerila stanovanja za čime ljudi čak i u gradu pa tako i u ovom slučaju često tragaju.

Tip projekta	Urbanizam
Status projekta	Natječaj
Godina projektiranja	2010
Lokacija	Zagreb Mullerov breg
Površina	200000 - 300000 m2
Površina (brutto)	281000 m2