Nacrti Fotografije

Spomenik žrtvama Domovinskog rata

Jerković, Josip, Autor
Lozo, Marta, Autor
Sekulić, Damir, Autor

Opis

Povijesno društveni kontekst:
Neprestano željena i zazivana sloboda hrvatskog puka počela se nazirati kroz Domovinski rat, a oslobođenjem hrvatskog teritorija ostvarena je fizička sloboda kao rezultat već ranije prisutnog identiteta, duhovne snage i vjere. Razvijanje i njegovanje slobode glavna je odlika našeg društva na kojoj trebamo inzistirati i koju trebamo njegovati na svim područjima života. Proživljavanje rata ostavilo je međutim duboke tragove na ljudima, osobito na onima izravno uključenima u obranu. Osim fizičkih, rane su i psihičke, a njihov oporavak posebno je težak. Kako bismo kročili dalje slobodnijeg duha i puni vjere u budućnost bitno je njegovati spomen na sve one koji su se nesebično žrtvovali, a i danas pate.

Simbolika spomenika:
Podizanjem spomenika hrvatskim vojnim invalidima Domovinskog rata potrebno je ukazati na žrtvu koju su oni podnijeli za vrijeme Domovinskog rata, na patnju koju svakodnevno prolaze kao posljedicu svoje žrtve, te na slobodu i nadu koju su omogućili cijeloj Hrvatskoj. Na veličinu i značaj vojnih invalida u hrvatskom društvu potrebno je ukazati vidljivo, ali nenametljivo, kako bi poruka ostala dublje prisutna. Pritom je nužna velika doza apstrakcije kako bi se duhovne vrijednosti suptilno ugradile u svijest građana.

Prisutnost u društvu:
Prisutnost vojnih invalida u društvu nije samo u središtima udruga; tako bi se i spomenik mogao sastojati od mnogo dijelova razasutih gradom, a glavnog mjesta spomena na predviđenoj lokaciji. Razasuti dijelovi ne bi služili kao spomen obilježja, nego bi prolaznicima u raznim dijelovima grada privlačili pažnju i ukazivali na prisutnost ljudi koji su im omogućili slobodu koju uživaju. Ti „podsjetnici“ bili bi vrlo jednostavni elementi od korten čelika koji ne bi sami za sebe otkrivali svoju svrhu, dok bi s glavnim spomen mjestom činili cjelinu. 25 simboličkih elemenata „podsjetnika“ postavljeno je na lokacije različitog karaktera, intenziteta prolaznika i ambijentalnog ugođaja. Time se naglašava važnost vojnih stradalnika te njihova prisutnost u različitim sferama društva na diskretan, ali sveprisutan način.

Spomen obilježje:
Samo središnje spomen mjesto sačinjavala bi tri elementa od korten čelika koji sugeriraju: žrtvu, patnju i vjeru hrvatskih vojnih invalida. Po tim elementima kultivirao bi se bršljan (Hedera helix) koji bi simbolizirao novi život, polako bivajući sve jači.
Elementi formiraju zaštićeni prostor unutar kojega je moguće naći mir i usredotočiti se na sudbinu hrvatskih vojnih invalida.
Na središnjoj ploči stih je Tina Ujevića iz pjesme „Pobratimstvo lica u svemiru“:
Ne boj se! nisi sam! ima i drugih nego ti
koji nepoznati od tebe žive tvojim životom.
I ono sve što ti bje, ću i što sni
gori u njima istim žarom, ljepotom i čistotom.
Na desnoj ploči je posveta:
Hrvatskim
vojnim
invalidima
Domovinskog
rata

Lijeva ploča je prazna ostavljajući prostora mislima.
Usred spomenika pogled nam se otvara u nebo i ukazuje na ostvarenu slobodu. Kako bi se ukazalo na individualne sudbine svih hrvatskih vojnih invalida, oni su prikazani svjetlom koje kroz rupice u pločama prodire u središte spomenika. Noću, svjetlo iz ugrađenih svjetiljki zrači kroz spomenik, označavajući stalnu prisutnost. S vremenom, spomenik izvana obrasta bršljan, bivajući novi život koji se srasta s ranama hrvatskih vojnih invalida, zacjeljujući ih i dajući smisao njihovoj žrtvi, patnji i vjeri.

Materijalizacija spomenika:
Spomenik je smješten na predviđenoj lokaciji u Slovenskoj ulici na površini zelenog otoka. Sam spomenik sačinjen je od betonske podloge u koju je ugrađena rasvjeta te od tri ploče od korten čelika. Na pločama je predviđen natpis izbočenim slovima. Uz ploče je s vanjske strane predviđen nasad bršljana koji će se obrezivanjem zadržavati na vanjskoj strani ploča. Glavni pristup spomeniku i dva bočna prilaza su preko travnate površine u koju je ugrađena travna rešetka. Urbana oprema postavljena je obodno te okrenuta prema spomeniku.