Opis

NOSTALGIJA : potrebno je učiniti psihološki skok preko barijere nostalgičnosti za Maksimirom - poput Splićana, koji napuštanjem
Starog placa kod Plinare ustanovljuju novu tradiciju na Poljudu.
BIGNESS : veličina stadiona nadilazi sva iskustvena mjerila gradskog prostora. Osobita dojmljivost proizlazi već iz njegove
iznimne proporcije. Stadion kao ekstremna akumulacija izgrađenog, kao Prisutnost, “just there” kategorija. Poput Antolićeve
metropolitanske vizije iz 1947., i ova konfiguracija teži gradotvornosti i nosi klicu dalekosežnosti. Veličina stadiona ima za posljedicu dobru vidljivost i orijentaciju iz raznih, pa i udaljenijih dijelova grada.
Ovaj važni javni sadržaj tumači se kao generator (mogućeg) prostornog i programskog razvitka cijele središnje zone (Central
Business District - CBD) zagrebačkog heksagona. Tu je pravi prostor za metropolitansku gustoću. Savska i Heinzelova su manje primjerena mjesta takvih akumulacija. Predloženi urbanitet treba promatrati kao logičnu opciju, ali ne i nužnost za opstojanje stadiona.
POTEZ : Umjesto inzistiranja na glavnoj gradskoj osi, predlaže se prepoznavanje Poteza – u širini Lenucijeve Potkove, omeđenog “glavnom osi” sa istočne i produžetkom Sveučilišne aleje sa zapadne strane. Ovo područje treba, poput Zrinjevca nekad, programski progustiti važnim i reprezentativnim institucijama - od zgrade Vlade RH na sjevernom rubu do niza drugih deficitarnih javnih programa.
Arhipelag savskih otoka omeđuje CBD s istoka i zapada. Sistem jezera i kanala, poput Bundeka, preslikava se i na zapadnu
stranu, te spaja s tokom Save. Uvođenje rijeke pogodovalo bi higijeni priobalja i kvaliteti vode u jezerima. Otoci su tematski
organizirani - perivoj, shopping, parking, sport i rekreacija, hotel i kongresni centar - neki su od sadržaja koji se predlažu radi
funkcionalne komplementarnosti stadionu.
- “nova Maksimirska” : je prijedlog kreiranja nove tradicije ritualnog dolaska na stadion. Uvriježenu proceduru “zagrijavanja” za utakmicu ispijanjem pive i navijačkim pjesmama ispunjenih lokala duž Maksimirske, potrebno je nadomjestiti novom
rutom za BBB. Produžetak Sveučilišne aleje novim pješačkim mostom preko Save, s nizom lokala duž ove trajektorije, čini se
optimalnim rješenjem kojim se tangencijalno dolazi na stadion sa sjeverne strane. Efikasno punjenje za Dinamov “Sjever”.
Mogućnost pješačkog prilaza s ove strane uključuje dodatne parkirne resurse u zoni Cvjetnog naselja.
ADAPTACIJA VELESAJMA : neposredna blizina stadionu nameće pitanje reorganizacije prostornih resursa (bivšeg) Velesajma.
Predlaže se trgovačko - kulturna prenamjena s dobrom propulzivnošću u smjeru istok - zapad, što podrazumijeva efikasno
korištenje dodatnih parkirnih kapaciteta uz zgradu “Ine”.
PROMET : automobilski promet posjetitelja stadiona dijeli se na dvije skupine - dio parkinga je u dvoetažnoj garaži unutar
stadiona, a ostatak na “parkirnom otoku.” Autobusi parkiraju na platou sjeverno od stadiona. Stanica (pri)gradske željeznice
pozicionirana je u horizontalnoj osi stadiona, a pristup artikuliran obodnom izgradnjom i primjerenim uslužnim sadržajima.
Predlaže se, po uzoru na Expo Hannover, izvedba gradske žičare, kao svojevrsne turističke atrakcije, ali i kao funkcionalna
veza “shopping otoka” i trgovačkih kapaciteta unutar korpusa stadiona.
STADION NIJE KUĆA, STADION JE TOPOGRAFIJA. Ta osnovna premisa pristupa konzekventno se provodi na svim razinama.
Poput grčkog amfiteatra koji koristi prirodnu nivelaciju pejsaža, novo gradsko gledalište se udomljuje unutar brijega,
u ovom slučaju artificijelnog - stadion za(bregom), stadion u Za(grebu). Prepoznavanje kontinuiteta „sportskih
brda“ u Zagrebu. Osim ovog nogometnog, Medvednica kao skijaški brijeg i brdo Jakuševac kao potencijal budućeg
razvoja.
- „BILBAO EFEKT“ : potreba za koncentracijom ovakve količine programa u samom centru sugerira mogućnost da Zagreb dobije arhitektonsku ikonu – zaštitni znak grada za 21.stoljeće. U oblikovanju jasne i prepoznatljive forme rukovodilo se tom činjenicom. Modernistički vokabular je na tragu kuća poput kulturnog centra Oscara Niemeyera u Le Havreu.
Dva potpuno različita dojma : izvana se stadion doima poput uzgibanog pejsaža, kao čista Prisutnost, ali s minimumom
ekspresije o onome unutra. Iznutra stadion je grotlo – dinamika navijanja je podržana dinamičnom konstrukcijom i pomičnim krovom. Inzistira se na promjeni dojma pri ulasku „preko praga“ na koti +6.60 i polaganom
„otkrivanju“ prostora. Od minimuma do maksimuma.
PERFORACIJE PROČELJA : minimalno oblikovanje pročelja je dinamizirano kružnim perforacijama čija je namjena raznolika.
To su otvori za provjetravanje nivoa garaže, ostakljeni prozori obodnih foyera, ureda i prostora boravka, te
naposlijetku - ekrani koji pružaju kadrirane vizure grada.
HOMMAGE TURINI : stadion s pogledom. Velike kružne perforacije su uglavnom na sjevernom pročelju odakle se,osim prisavskog pejsaža, čitaju povijesni slojevi grada i horizonti njegovog širenja. Referenca na arhitekta Turinu je i u ideji o više „stadiona“ u jednom – osim glavnog unutrašnjeg, vanjska padina postaje poprište niza događanja –
open-air amfiteatar, ploha za projekcije, skateboard arena, free-climbing brijeg, sanjkalište zimi...
HIBRID : osim sportskih programa, stadion može udomiti i dio komercijalnih sadržaja koji funkcioniraju neovisno od
sportske funkcije i povezani su sa ostalim shopping zonama mikrolokacije – mostom prema trgovačkoj ulici na istoku
(„nova Maksimirska“) i eventualno žičarom prema shopping otoku.
BALON : pokrivanje središnjeg dijela borišta riješeno je balonom
na helij, vezanim čeličnom užadi za prsten konstrukcije.
Fenomenološki, balon predstavlja simbiotsko partnerstvo s brdom – poput morskog psa i ribice, poput Busha i AWACS-a.
Urbanistički gledano, balon je sonda, landmark i informacijski zaslon za širi gradski prostor koji se na taj način posredno
uključuje u spektakl. Tako će, na primjer, gledaoci koji dolaze
iz smjera Karlovca već kod Sveučilišne bolnice vidjeti koliko je
vremena do početka utakmice.
Funkcije balona su različite :
1. pokrivanje terena (s mogućnošću lebdenja tik iznad prstena kako bi se omogućilo provjetravanje)
2. ETFE membrana sadrži fotovoltaički sloj, pa generira struju za pogon stadiona
3. kao dislocirani info screen
4. kao nosač komercijalnih poruka (najam)
EKOLOGIJA : osim spomenute fotovoltaičke mreže utkane u ETFE membranu tekstilnog krovnog pokrova, i plašt stadiona
je ekološki – reciklirana plava guma, poput tartan podloge, špricana na alu potkonstrukciju

Tip projekta	Sport
Status projekta	Natječaj
Godina projektiranja	2008
Lokacija	Zagreb Kajzerica
Broj mjesta	50000
Površina (brutto)	401888 m2

Tvrtke koje sudjeluju
njiric + arhitekti d.o.o. Autor

Nagrade preko natječaja
I nagrada (Idejno urbanističko- arhitektonskog rješenje Gradskog stadiona, na Kajzerici u Zagrebu) 30.04.2008