Kalendar

Akupunktura grada na radionici Marjan 2011

09.10.2011 - 16.10.2011
Ciklus: Radionica Marjan

Dobro uhodana ekipa s  Akupunkture grada koja djeluje unutar Sekcije mladih Društva arhitekata Zagreba pridružila se radionici Marjan 2011 u organizaciji Sekcije mladih Društva arhitekata Splita kako bi priložila njihovo viđenje interveniranja u taj značajan splitski prostor.

Radionica Marjan 2011. održana je u Splitu od 09.10. - 16.10.2011. u organizaciji Sekcije mladih Društva arhitekata Splita. S ciljem propitivanja mogućih intervencija na području Marjana, sudionici radionice su kroz tjedan dana proveli istraživanje, iznijeli svoje prijedloge i oformili platformu za daljnju razradu izloženih prijedloga.

Na radionici je ostvarena suradnja dviju Sekcija mladih, gostujuće - zagrebačke i domaće - splitske. Sekcija mladih DAZ-a po treći put je testirala i provela metodologiju 'akupunkture grada' koja predviđa kroz interdisciplinarni pristup, participaciju stanovnika i lokalne uprave provođenje malih i precizno pozicioniranih intervencija u prostor, sa svrhom što učinkovitijeg utjecaja na željene procese. 

Iako je park šuma Marjan neminovno usađena kao vrijednost stanovnika grada, njegov značaj se doživljava na apstraktnom općenitom nivou: „Marjan je nešto vrijedno“. Male i precizne intervencije u njegov sustav postojećih vrijednosti uz aktivno uključivanje gradskih kapaciteta, organizacija i udruga u taj proces nužni su za njegovo potpuno prepoznavanje kao javnog dobra svakog stanovnika, sa konkretnim vrijednostima i karakteristikama. Takav pristup javnog afirmiranja i artikuliranja vrijednosnih sustava prostora, uz ostale metode predstavlja najbolji i najprirodniji način njegove zaštite. 



Uvodno kvalitativno istraživanje i 4 prijedloga interveniranja u 4 različite ambijentalne cjeline Marjana predstavljaju prilog ove grupe unapređenju aktualnog modela zaštite kroz predlaganje razvojnih intervencija i participaciju širokog kruga javnosti i stručnjaka.

Mentalno mapiranje marjana

Tokom radionice provedeno je i kvalitativno istraživanje metodom otvorenog intervjua s korisnicima Marjana na nasumičnom uzorku ispitanika. Razgovor započet slobodnim asocijacijama na „Marjan“, usmjeravan je pitanjima osmišljenim s ciljem ocrtavanja mentalnih mapa korisnika, iz kojih se naknadno iščitavaju emocionalne (psiho-geografske) prostorne cjeline. Komparacijom s rasporedom arhitektonskih ambijentalnih cjelina otkriva se suvišak značenja proizveden svakodnevnim korištenjem javnog prostora i preispituju modeli participativnosti krajnjih korisnika tokom projektnog procesu.  

Obalni pojas - „lungo mare“

Obalni pojas predstavlja prirodni produžetak rive, „lungo mare“ kao uređeni potez rekreacijske staze i gradske šetnice s nizom povezanih javnih sadržaja. Za njegovu afirmaciju potrebno je otvaranje javno nedostupnih prostora uvođenjem javnih i društvenih sadržaja, te uspostavljanje lokalnih brodskih linija i provlačenje pješačkih i biciklističkih staza. Otvaranje oceanografskog instituta u javno dostupni sadržaj (poput gradskog akvarija), generatora razvoja poželjnih procesa u prostoru, prepoznato je kao primjerna intervencija u toj ključnoj krajnjoj točki poluotoka. Uvođenje jednosmjernog ekološkog transporta te fizičko odvajanje pješaka i biciklista u preostaloj prometnoj traci predstavlja temelj za nesmetano kretanje obalnim pojasom.

Hrbat Marjana - šetnica „vizura“

Vršna zona Marjana orijentirana prema njegovim južnim padinama, karakterizirana je s nekoliko isprepletenih trasa šetnica na kojima se nižu točke izrazito vrijednih vizura i kulturno prirodoslovni sadržaji, počevši od vidilice i bivšeg zoološkog vrta na istoku, sve do Oceanografskog instituta na zapadu. Otvaranjem i artikuliranjem postojećih točaka uz dodatno oblikovanje i hijerarhiju staza omogućuje se krajobrazno i sadržajno povezivanje zone u cjelinu. Kao točka intervencije odabran je prošireni plato zapadno od „zastave“ i njegovo pretvaranje u mjesto intenzivnijeg zadržavanja i kulturnih aktivnosti: dnevni boravak u parku. Lokacija se uređuje organiziranim akcijama aktivnih udruga grada i stanovnika uz upotrebu recikliranih materijala nastalih u procesima čišćenja šume i suvišne izgradnje.  

Šumski park

Unutar ambijentalne cjelina parka na sjevernim padinama Marjana šuma alepskog bora kao nosioc zaštite Marjana, predstavlja i faktor kojim se neadekvatno i neodrživo gospodari. Šuma se analizira sa aspekta razvoja novih ekosistema čija je vrijednost utemeljena na unošenju dodatnih autohtonih vrsta i oživljavanja tradicionalnog pašnjačkog elementa. Intervencija pašnjaka je smještena na području pastirskog stana i suhozida „Babe Marte“ čija potpuna revitalizacija podrazumijeva kontroliranu ispašu domaćih životinja ujedno i dobra alternativa zoološkom vrtu. Sljedeće intervencije zauzimaju kritična šumska područja, a manifestiraju se u poticanju razvoja višesastojinskih šuma kao direktnog poticaja za umanjivanje opasnosti od požara.

Gradski vrtovi - Meje

Južna padina Marjana prepoznata je kao konfliktni prostor nastao prodiranjem grada u bivše poljoprivredno područje. Tradicionalne terase pretvaraju se u građevne parcele, tradicionalnu poljoprivredu zamjenjuju elementi poput plastenika i drugih pomoćnih objekata. Artikuliranje dodatne krajobrazne vrijednosti poljoprivrednog prostora u obliku gradskih vrtova ekološke poljoprivrede uz edukaciju i participaciju stanovnika predstavlja najbolji temelj da se to područje obrani od buduće izgradnje. Uvođenjem potrebne vertikalne komunikacije u smjeru „Vila Dalmacija“ – „Botanički vrt“ kao perivojno uređene „druge marjanske skale“ postavlja se vizualno i tematsko prostorno razgraničenje između stambene zone Meja s istočne i gradskog vrta sa zapadne strane, naznačuje početak revitalizacije tradicionalnih suhozidnih terasa. 



Na linku u nastavku možete pogledati prethodne projekte Akupunkture grada:
Radionica: Trešnjevka i Lijepa bolnica Goljak.

Predavači

Lisac, Rene, Autor

Voditelj projekta „Akupunktura grada“, diplomirao je 2004. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tokom apsolventure obavio je stručnu praksu u trajanju od mjesec dana u birou “Henri Gaudin Architectes”, Pariz, radeći na izvedbenom projektu za Plesni konzervatorij u Strassbourg-u, i civilno odslužio vojni rok u Vijeću za razvoj ruralnih područja RH Sveučilišta u Zagrebu, radio na projektu Centra za održivi razvoj Žumberka. Od prosinca 2004. godine radi kao znanstveni novak na Arhitektonskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u Kabinetu za primjenu računala u arhitekturi. Trenutno pohađa doktorski znanstveni studij arhitekture pri arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 2007. godine upisuje Doktorski studij Arhitektura, radi na doktorskoj disertaciji na temu ''''''''''''''''''''''''''''''''Smjernice za održivo planiranje sveučilišnih kampusa''''''''''''''''''''''''''''''''. Sudjeluje na mnogim arhitektonsko-urbanističkim natječajima; samostalno i u timu; kao natjecatelj te član ocjenjivačkog suda. U periodu od 2004.-07. godine osvaja 2 prve nagrade, 2 treće nagrade i 6 otkupa. Sudjeluje na ljetnoj školi u Krakowu gdje drži predavanje o javnim prostorima, organizira i sudjeluje na nekoliko arhitektonskih izložbi.

Smode Cvitanović, Mojca, Autor

Šajn, Ivana, Autor

Ivana Šajn sveučilišna je prvostupnica arhitekture i urbanizma, a trenutno pohađa Diplomski studij arhitekture i urbanizma na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na matičnom fakultetu sudjeluje u nastavi kao demonstrator u sklopu Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu. Studentsku stručnu prasku odrađuje u studiju 3LHD, gdje nastavlja povremeno raditi. Sudjeluje u nizu arhitektonskih radionica, hrvatskih i međunarodnih, te arhitektonskim natječajima. Članicom Sekcije mladih DAZ-a postaje u proljeće 2011.godine, te sudjeluje na projektima 'Akupunktura grada', uređenju interijera udruge Zamisli, te programu Think Space. Voditeljicom Sekcije mladih postaje u prosincu 2011.godine.

Selem, Danica, Autor

Perić, Sandra, Autor

Marić, Tamara, Autor

- 2005. - završavam prirodoslovnu-matematičku gimnaziju u Kutini i upisujem studij arhitekture i urbanizma u Zagrebu - 2008. - sudjelujem u ljetnoj školi graditeljskog nasljeđa Mošćenice i započinjem praksu kod prof. E. Šverka, dipl.ing.arh. - 2009. - upisujem diplomski studij arh. i urb. u Zagrebu - 2010. - uključujem se u rad Sekcije mladih DAZ-a - 2011. - 7mj. - diplomirala sam sa radom "Planiranje perivojnih prostora Splita na razvojnim periferijama grada" - 2011. - 9mj. - postajem asistent na katedri urbanizma u Zg. - 2011. - 10mj. - sudjelujem u organizaciji i mentorstvu radionice MARJAN 2011

Komentari

Morate biti logirani kako bi mogli komentirati.








Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:


Partneri:


Medijski partneri:


Donatori: