2. Dan konferencije "Budućnost Zagreba nakon potresa - arhitektonski pogled", srijeda 11.11.2020., rezerviran je za program Arhitektura i naslijeđe s temom "Graditeljska baština i potres".
Današnju temu, Arhitektura i naslijeđe – budućnost graditeljskog naslijeđa Zagreba, možete pratiti već od 14:40 sati i to na slijedeći način:
Napomena:
-
Gore navedeni linkovi vrijede za 2. dan konferencije; za svaki slijedeći konferencijski dan, DAZ kao organizator dostavlja prijavljenim sudionicima konferencije nove linkove specifične za taj dan konferencije – preporuka: PRATITE DNEVNO PROGRAM I NOVE LINKOVE NA www.d-a-z.hr
-
Za praćenje konferencije online neophodna je stabilna internet veza te već unaprijed pokrenuta ZOOM aplikacija (za opciju A)
Očekuju Vas zanimljive i važne teme, te stručni govornici: ARHITEKTURA I NASLIJEĐE – PROGRAM 11.11.2020.
-
Doc.dr.sc. Dražen Arbutina dipl.ing.arh. prof. v. šk., Pomoćnik pročelnika Graditeljskog odjela, Tehničko veleučilište u Zagrebu, Predsjednik ICOMOS-a
-
Tihomil Matković, dia, predsjednik Društva arhitekata Zagreba
-
Dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica, Ministarstvo kulture i medija RH
-
Davor Trupković, dia, pomoćnik ministrice u Ministarstvu kulture i medija
-
Marijana Sironić, dia, Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode
-
Prof. dr. sc. Marko Špikić, Filozofski fakultet, ICOMOS Hrvatska
-
Dr. sc. Katarina Horvat-Levaj, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti
-
Doc.dr.sc. Dražen Arbutina dipl.ing.arh. prof. v. šk., Pomoćnik pročelnika Graditeljskog odjela, Tehničko veleučilište u Zagrebu, Predsjednik ICOMOS-a
-
Pierpaolo Turri, Rofix&FibreNet, Export Sales Manager, Italy – RÖFIX Hrvatska
-
Aleksandar Terer, direktor, Profine Croatia doo
-
Nikola Majhen, struč.spec.ing.aedif., tehnički savjetnik RÖFIX Hrvatska
-
Giulio Morandini, Product manager structural strengthening, Mapei SpA
Organizacijski odbor DAZ online konferencije 2020
Baština je pojam koji u sebi imanentno sadrži set karakteristika koje primamo iz prošlosti i koje često ne poistovjećujemo s praktičnim problemima u svakodnevnom životu, te ona najčešće predstavlja nešto sa deklarativnim vrijednostima za koje najveći broj ljudi tek predmnijeva da postoje, mada oni s njima nisu upoznati. Tako baština, upravo zbog nevidljivog, no tako sveprisutnog i za mnoge imaginarnog seta vrijednosti biva štićenik različitih institucija.
U kontekstu baštine njena je graditeljska komponenta poseban slučaj, jer ima izrazite funkcionalne karakteristike i uporabnu vrijednost koju je moguće percipirati u svakodnevnom životu. Ona je materijalizirana kroz kuće u kojima mnogi ljudi stanjuju, zgrade u kojima se školuju ili rade, kao i one u kojima se zabavljaju ili traže utjehu, sve su one direktno vezane uz sve aspekte našeg svakodnevnog života, jednako banalne kao i one sofisticirane ili transcendentne.
No, jer graditeljska baština ima uporabne vrijednosti i funkciju u našem životu, njene vrijednosti kao baštine često poprimaju tek sekundarno značenje u ubrzanim svakodnevnim životima, a pojam baštine u nama definira tek odnos prema artefaktima koji čuvamo zbog vrijednosti koje su prepoznali neki drugi ljudi. Tako niti graditeljska baština nema kod velike većine ljudi od njih prepoznate vrijednosti, koje značajno utječu i na odnos prema svakodnevnom životu, već graditeljska baština predstavlja samo konkretniju i volumenom značajniju manifestaciju artefakata kojima su „neki drugi“ definirali vrijednosti i nametnuli restrikcije i probleme u korištenju, održavanju i prilagodbi svakodnevnom životu.
A kad se u svakodnevnom životu dogodi neka nesreća tada većina reagira impulzivno i pokušava popraviti svakodnevne i nužne elemente života brzo i tehnički i ekonomski što je moguće racionalnije i prema njihovim shvaćanjima efikasnije, te transcendentne naslijeđene vrijednosti tu ne igraju veliki značaj osim kao smetnja u realizaciji tih impulsnih, mada ljudski razumljivih, zadaća. Tada pojam i značenje baštine imaju tek sekundarno značenje i ne predstavljaju prioritet djelovanja u društvu.
U slučaju potresa u Zagrebu najrazorniji njegov učinak bio je upravo na području gdje baština predstavlja dominatu u karakterizaciji njegove gradbene strukture, te je tu ne samo poremećen svakodnevni balans različitih aktivnosti, već je u značajnoj mjeri i za značajan broj ljudi onemogućen u potpunosti normalan život. Tada su postavljeni novi prioriteti, i potrebe za otklanjanje posljedica potresa i ostvarenje normalizacije bivaju osnova inicijalnih i mnogih narednih aktivnosti.
No baština je i dalje tu, a njene vrijednosti su i dalje prisutne, te sve posljedice brze i ubrzane normalizacije upravo na baštinu mogu biti iznimne u mjeri koja znači njenu devastaciju u mjeri koju čak niti potres nije nužno prouzročio.
Upravo zbog toga cilj je budućih aktivnosti Društva arhitekata Zagreba da, s jedne strane za sve osvijesti vrijednosti baštine, ne samo kao transcendentnih pojmova koji lebde iznad našeg grada, već konkretnih vrijednosti koje definiraju kvalitetu života za svakog čovjeka, te potencijala razvoja cijelog društva. S druge strane cilj je i analizirati i definirati mogućnosti obnove i aktivnosti na baštini kako nakon katastrofalnog događaja proces obnove ne bi bio vođen stihijski i bez razumijevanja za te vrijednosti i posebnosti baštine, te značaja koji ima u definiciji našeg identiteta i time svakodnevnog života, tj. kako bi proces obnove pomogao da baština bude vrijednost koja služi upravo suvremenom životu, kako kroz prilagodbu tog života vrijednostima koje smatramo pozitivnim, tako i kroz prilagodbu baštine na ubrzanu transformaciju života.
Konferencija – 2. dan će se održati 11.11.2020. godine u virtualnom okruženju uz mogućnost izlaganja u prostorima Društva arhitekata Zagreba, Trg bana Josipa Jelačića 3/I. Konferencija će biti prenošena uživo putem interneta, besplatna je za sve zainteresirane strane, a svim sudionicima biti će omogućena neposredna komunikacija kroz pitanja postavljena prije konferencije ili tijekom izlaganja.
Program i prijava:
Kompletan program konferencije za sve dane pronađite ovdje.
Organizator konferencije: Društvo arhitekata Zagreba
Programski voditelj 2. dan: Dražen Arbutina, arhitekt i predsjednik ICOMOSa, nastavnik na Tehničkom Veleučilištu u Zagrebu
Bodovi/sati u sustavu Stalnog stručnog usavršavanja:
Srijeda, 11.11. / ARHITEKTURA I NASLJEĐE
Područje C - 1,5 sat; Područje D - 1 sat.
Društvo
