Kalendar

Istraživanje i obnova šibenskih novovjekovnih tvrđava

09.02.2017 - 09.02.2017
Ciklus: Arhitektura i naslijeđe XII

Pozivamo vas na prvo predavanje iz XII ciklusa programa Arhitektura i naslijeđe o obnovi i revitalizaciji naslijeđa sredstvima fondova Europske unije. Predavanje  dr. sc. Ive Glavaša  pod nazivom "Istraživanje i obnova šibenskih novovjekovnih tvrđava"  će se održat  09. ožujka 2017. godine u 18 h, u prostorima Društva arhitekata Zagreba, Trg bana Josipa Jelačića 3/1.

 
 
U sklopu XII ciklusa programa Arhitektura i naslijeđe o obnovi i revitalizaciji naslijeđa sredstvima fondova Europske unije slijede predavanja o obnovi zagrebačkih muzeja:
 
23. 03. 2017.
Skriveno blago Gornjega grada - revitalizacija  Palače Babočaj - Gvozdanović
Katarina Bence, Željko Kovačić, Miroslav Gašparović, Vesna Ledić
 
06. 04. 2017.
OBNOVA PROČELJA ETNOGRAFSKOG MUZEJA – PROJEKT NOVOG POSTAVA
Goranka Horjan, Blanda Matica
 
20. 04. 2017.
OBNOVA TEHNIČKOG MUZEJA I NOVI POSTAV
Markita Franulić, dr.sc. Vlatka Rajčić
 
11.05.2017. 
Obnova spomeničke palače Amadeo za prirodoslovni muzej 21. stoljeća  
Goran Rako, dr.sc. Iva Mihoci

 

 

dr.sc. Ivo Glavaš: Istraživanje i obnova šibenskih novovjekovnih tvrđava

Srednjovjekovni šibenski fortifikacijski sustav znatno je unaprijeđen i nadograđen u ranom novom vijeku kako bi se uži prostor grada obranio od osmanske prijetnje iz zaleđa i s mora. Već krajem srednjeg vijeka, polovinom 15. stoljeća ojačani su gradski bedemi i kule kako bi mogli odoljeti artiljerijskom vatrenom oružju. Određene adaptacije početkom novog vijeka mogu se pratiti i na kaštelu sv. Mihovila. Početkom katastrofalnog Kandijskog rata (1645. – 1669.) između Venecije i Osmanskog Carstva grade se potpuno nova šibenska Velika kopnena vrata te tvrđave sv. Ivana i Barone koje su trebale osigurati vitalne uzvisine iznad grada Šibenika. U drugoj fazi Kandijskog rata, za vrijeme generalnog providura Antonija Bernarda (1656. – 1660.) na postojeće gradske bedeme na istočnoj strani dograđuju se dva veća bastiona, bastion Bernardi i bastion sv. Katarine. U posljednje vrijeme na ključnim elementima šibenskog fortifikacijskog sustava vrše se konzervatorsko-restauratorski radovi, uglavnom u okvirima europskih projekata. Vidjet ćemo kakav je odnos nove namjene u tvrđavama, koje su svoju primarnu obrambenu funkciju odavno izgubile, i  izvorne strukture spomenika te koje su nove spoznaje o šibenskim fortifikacijama kasnog srednjeg i ranog novog vijeka posljedica arheoloških i konzervatorskih istraživanja. 

 

Dr. sc. Ivo Glavaš rođen je u Šibeniku 1964. godine gdje završava osnovnu i srednju školu. Na Filozofskom fakultetu u Zadru studirao je povijest i povijest umjetnosti i diplomirao 1989. godine na Odsjeku za povijest temom ˝Crkvena organizacija u ostrogotskoj Dalmaciji s posebnim obzirom na topografska pitanja˝. Od 1990. godine radi kao konzervator u Konzervatorskom odjelu u Šibeniku. Reformirani bolonjski doktorski studij antičke arheologije na Sveučilištu u Zadru upisao je u listopadu 2009. godine specijalizirajući se za teme iz rimske provincijalne arheologije. Pod vodstvom akademika Nenada Cambija i mentora prof. dr. Željka Miletića, u sklopu doktorskog istraživanja, sudjeluje u znanstvenom projektu iskapanja na prostoru nekadašnjeg rimskog legijskog logora u Burnumu (Ivoševci kod Kistanja). U veljači 2015. godine na Sveučilištu u Zadru doktorirao je obranom teze pod naslovom ˝Vojno značenje cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji za principata˝. Autor je niza znanstvenih radova u relevantnim časopisima od koji su neki indeksirani u najznačajnijim inozemnim citatnim bazama Scopus i Web of Science. Objavljuje znanstvene i stručne radove  iz područja arheologije  i  kulturne povijesti. Krajem 2016. godine iz tiska mu je izašla knjiga pod naslovom ˝Konzularni beneficijariji u rimskoj provinciji Dalmaciji˝. Sudionik je brojnih međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova (Zagreb, Zadar, Šibenik, Innsbruck, Trenta, itd.) na kojima je imao izlaganja posvećena temama povezanim s rimskom vojskom, prometnicama i teritorijalno-administrativnim ustrojem rimske provincije Dalmacije te izlaganja povezana s novovjekovnom fortifikacijskom arhitekturom. U svojim radovima o fortifikacijama, znanstvenoj javnosti prezentira dosad potpuno neobrađeni sustav utvrda, kaštela i zaklona u nekadašnjem šibenskom distriktu na kraju 15. i početku 16. stoljeća koji je građen za obranu od Osmanlija te novovjekovne adaptacije na srednjovjekovnim tvrđavama (tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku) što predstavlja iskorak u proučavanju novovjekovnih fortifikacija na prostoru Šibenika. Kao konzervator radio je na različitim poslovima od pokretnih spomenika (umjetnički predmeti, crkveni inventari i arhivi), preko suradnje na izradi najsloženije vrste prostornih planova kroz konzervatorske podloge (konzervatorska podloga za Generalni urbanistički plan Šibenika, prostorni planovi općina i gradova u Šibensko-kninskoj županiji) do nadzora nad konzervatorsko-restauratorskim radovima na javnim, sakralnim, arheološkim i fortifikacijskim spomenicima (tvrđave Barone,  sv. Ivana i tvrđava sv. Nikole) na području nadležnosti Konzervatorskog odjela u Šibeniku. 

 

Predavanje se u Programu SU-a HKA-a vrednuje s tri sata iz područja

C GRAĐENJE, ODRŽIVA GRADNJA I KONTEKST

C3.1 Nasljeđe

C3.2 Rekonstrukcija

 

Komentari

Morate biti logirani kako bi mogli komentirati.

Arhitektura i naslijeđe XII

U sklopu XII ciklusa programa Arhitektura i naslijeđe o obnovi i revitalizaciji naslijeđa sredstvima fondova Europske unije održat će se predavanja o obnovi i revitalizaciji šibenskih novovjekovnih fortifikacijskih sustava i zagrebačkih muzeja

Iz ciklusa

08.05.2017 - 08.05.2017
Obnova spomeničke palače Amadeo za Hrvatski prirodoslovni muzej 21.stoljeća

20.04.2017 - 20.04.2017
Obnova Tehničkog muzeja i novi postav

06.04.2017 - 06.04.2017
Obnova Etnografskog muzeja

23.03.2017 - 23.03.2017
Skriveno blago Gornjega grada - revitalizacija Palače Babočaj-Gvozdanović