Predavanje Obnova spomeničke palače Amadeo za Hrvatski prirodoslovni muzej 21.stoljeća održat će dr.sc. Iva Mihoci i prof. Goran Rako, dip. ing. arh.
Pozivamo Vas na peto predavanje iz XII. ciklusa programa Arhitektura i naslijeđe pod naslovom "OBNOVA SPOMENIČKE PALAČE AMADEO ZA HRVATSKI PRIRODOSLOVNI MUZEJ 21.STOLJEĆA". Predavanje će održati dr.sc. Iva Mihoci i prof. Goran Rako, dip. ing. arh., u četvrtak, 11. 05. 2017. godine u 18 h, u prostorima Društva arhitekata Zagreba, Trg bana Josipa Jelačića 3/1.
Ciklus predavanja o obnovi i revitalizaciji nasljeđa sredstvima EU fondova bavi se prikazom projekata koje su osmislila i prijavila četiri zagrebačka muzeja: Muzej za umjetnost i obrt, Etnografski, Tehnički i Prirodoslovni muzej. Programi projekata obuhvaćaju vrlo širok raspon aktivnosti dugoročno uvrštenih u planove financiranja sredstvima Grada Zagreba; izvođenje radova obnove zgrada, izrada projektne dokumentacije, projekti novog stalnog postava, uređenje čuvaonica te restauriranje muzejskog materijala.
Za arhitektonsko naslijeđe Zagreba projekti su od iznimnog značaja budući da su muzejske zgrade zaštićena kulturna dobra i nalaze se na istaknutim pozicijama u povijesnoj jezgri Grada Zagreba. Obnovom i revitalizacijom osigurava se afirmacija arhitektonskih i urbanističkih značajki, posjećivanje i interpretacija materijalnih i nematerijalnih vrijednosti ambijenata i arhitekture.
Predavanjem "OBNOVA SPOMENIČKE PALAČE AMADEO ZA HRVATSKI PRIRODOSLOVNI MUZEJ 21.STOLJEĆA" završavamo ciklus predavanja o obnovi i revitalizaciji nasljeđa sredstvima EU fondova u kojem su prikazana četiri projekta, koja su osmislila i prijavila četiri zagrebačka muzeja: Muzej za umjetnost i obrt, Etnografski, Tehnički i Prirodoslovni muzej. Programi projekata obuhvaćaju vrlo širok raspon aktivnosti dugoročno uvrštenih u planove financiranja sredstvima Grada Zagreba; izvođenje radova obnove zgrada, izrada projektne dokumentacije, projekti novog stalnog postava, uređenje čuvaonica te restauriranje muzejskog materijala.
Za arhitektonsko naslijeđe Zagreba projekti su od iznimnog značaja budući da su muzejske zgrade zaštićena kulturna dobra i nalaze se na istaknutim pozicijama u povijesnoj jezgri Grada Zagreba. Obnovom i revitalizacijom osigurava se afirmacija arhitektonskih i urbanističkih značajki, posjećivanje i interpretacija materijalnih i nematerijalnih vrijednosti ambijenata i arhitekture.
Dosadašnja predavanja :
23. 03. 2017.
SKRIVENO BLAGO GORNJEGA GRADA - REVITALIZACIJA PALAČE BABOČAJ - GVOZDANOVIĆ
Katarina Bence, Željko Kovačić, Miroslav Gašparović, Vesna Ledić
06. 04. 2017.
OBNOVA PROČELJA ETNOGRAFSKOG MUZEJA – PROJEKT NOVOG POSTAVA
Goranka Horjan, Blanda Matica
20. 04. 2017.
OBNOVA TEHNIČKOG MUZEJA I NOVI POSTAV
Markita Franulić, dr.sc. Vlatka Rajčić
OBNOVA SPOMENIČKE PALAČE AMADEO ZA HRVATSKI PRIRODOSLOVNI MUZEJ 21.STOLJEĆA
dr. sc. Iva Mihoci i prof. Goran Rako
Palaču Amadeo “kuću s plesnom dvoranom” podigao je grof Antun Pejačević 1796. u Demetrovoj ulici na gornjogradskom bedemu. Od 1797. Tu su se održavale kazališne predstave, a prvo gradsko kazalište, kao “Amadeov teatar” nalazilo se u palači od 1807-34. godine. U palaču je 1869 preseljena prirodoslovna zbirka i muzejska knjižnica Narodnog muzeja. Narodni muzej, hrvatski nacionalni muzej, utemeljen je 1846. u Zagrebu, u sklopu hrvatskoga narodnoga preporoda, na poticaj zagrebačke Čitaonice, Matice Ilirske te Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva u Zagrebu. God. 1866. odlukom Sabora uređeno je ustrojstvo muzeja, njegov pravni položaj te načini financiranja: Narodni muzej postao je Zemaljski muzej Trojedne Kraljevine pod upravom Akademije. Od 1870. izdavao je Viestnik Narodnoga zemaljskoga muzeja u Zagrebu utemeljenog 1846. u Zagrebu. Hrvatski prirodoslovni muzej se sa svojim zbirkama nalazi u gornjogradskoj palači u kontinuitetu 150 godina.
Hrvatski prirodoslovni muzej, detalj postava, vitrine
Preparatorska radionica, edukacija
OBNOVA SPOMENIČKE PALAČE AMADEO ZA HRVATSKI PRIRODOSLOVNI MUZEJ 21.STOLJEĆA
dr. sc. Iva Mihoci i prof. Goran Rako
Idejno rješenje novog stalnog postava i model rekonstrukcije Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja se temelji na cjelovitoj, recentnoj, muzeološki intrigantnoj, zavodljivoj i kontekstualiziranoj interpretaciji prirodoslovlja uz niz novih sadržaja. Projektu "Kultura, znanost i obrazovanje u funkciji gospodarskog razvoja - novi Hrvatski prirodoslovni muzej" partnerskih institucija Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja i Grada Zagreba dodijeljena su bespovratna sredstva Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. ( I.M.)
Hrvatski prirodoslovni muzej ima potencijal jedne od glavnih turističkih destinacija grada Zagreba. Kako bi se to postiglo, trenutno neadekvatno uređenom prostoru muzeja potrebna je reorganizacija, adaptacija te suvremeno osmišljen postav.
Tako su postavljeni osnovni arhitektonski ciljevi, poput ostvarivanja reprezentativne komunikacije - logično usmjeravanje kretanja posjetitelja; postizanje jasnoće i čitljivosti prostora; natkrivanje atrija staklenim krovom, kako bi se osigurao dodatni volumen u svrhu izlaganja izložaka većih dimenzija; uređenja partera atrija - planiranjem tribina i pozornice na prostoru današnjeg atrija, prostor bi poprimio karakter prikladan za predstave, kulturne događaje ali i predavanja, govore, različita okupljanja; premještanja postojećih zooloških zbirki, laboratorija i ureda te iskorištavanja prostora podruma i atrija kako bi omogućili površinu potrebnu za funkcionalno planiranje postava.
Radionica arhitekture, 3D prikaz idejnog rješenje atrija
Nužno je i uvođenje lifta kako bi svi prostori muzeja bili dostupni osobama smanjene pokretljivosti te rampe u prizemlju kako bi se osigurala pristupačnost do ulaza, garderobe, suvenirnice, knjižnice, kafića te komunikacije do ostatka muzeja.
Kroz postav se spiralnim putem prikazuje pojednostavljeni prikaz povijesti Zemlje, kroz njen evolucijski razvoj. Ovako koncipiran postav logičnim bi nas slijedom vodio od prapočetaka do današnjice, pomažući nam u lakšem razumijevanju evolucijskog razvoja.
Radionica arhitekture, 3D prikaz idejnog rješenja postava
Preklapanjem geologije i paleontologije s mineralogijom i petrografijom, odnosno zoologijom i botanikom posjetiteljima bi se mogao pružati osjećaj putovanja kroz vrijeme. Završavajući izložbu razvojem čovjeka, a zatim teoretičarima poput Charles Darwina, Johna Raya te Alfreda Wallacea, nastavio bi se logičan vremenski slijed razvoja Zemlje, a ujedno bi retrospektivno razmislili o izložbi, zaokružili cjelinu znanstvenim objašnjenjem te sami došli do logičnih zaključaka. (Radionica arhitekture)
Gosti:
prof. GORAN RAKO, dipl, ing. arh.
Goran Rako rođen je 1952-e u Imotskom. Osnovnu školu pohađao je u Podgori, a srednju tehničku školu u Splitu i Zagrebu. Na arhitektonskom fakultetu u Zagrebu diplomira 1978-e godine. Godine 2000-e postaje predavač na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Vlastiti projektni ured, Radionicu arhitekture, otvara 2004-e. Predsjednik UHA-e je od 2007-e do 2009-e. Od 2014-e redoviti je profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.
Značajnije arhitektonske nagrade za realizaciju su mu Viktor Kovačić (Stambena zgrada u Rijeci, Muzej vučedolske kulture), Vladimir Nazor (Arheološki muzej Narona, Arheološki muzej Vučedol) te Velika nagrada zagrebačkog salona (Arheološki muzej Vučedol). Tri puta je nominiran za europsku nagradu Mies van der Rohe (Arheološki muzej Narona, Dječji vrtić Šegrt Hlapić i Arheološki muzej Vučedol).
dr.sc. IVA MIHOCI, dipl. ing. biol. (mag. biol.)
Hrvatski prirodoslovni muzej, Zoološki odjel,viša kustosica
Muzeološki rad iz područja entomologije, voditeljstvo na zbirkama kukaca Insecta varia (Plecoptera, Ephemeroptera, Odonata, Diptera, Hymenoptera, Hemiptera, etc.), stručni i znanstveni rad na redu Lepidoptera, sudjelovanje, voditeljstvo i suvoditeljstvo projekata inventarizacije i zaštite prirode.
Voditeljstvo muzeološkog projekta izvedbe stalnog postava Prirodoslovnog muzeja u Metkoviću te izvedbe i pripreme projektne dokumentacije za novi Stalni postav Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja.
Pomoćnica voditelja projekta HPM i MRRFEU Kultura, znanost i obrazovanje u funkciji gospodarskog razvoja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej, koordinatorica izrade Stručne koncepcije stalnog postava HPM-a i Kataloga predmeta za stalni postav HPM-a.
Obavljanje poslova iz domene Predsjednice Stručnog vijeća Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja (2012.-u trajanju) i zamjenice Predsjednika Upravnog vijeća HPM-a (2012.-u trajanju).
Predavanje se u Programu SU-a HKA-a vrednuje s tri sata iz područja:
C GRAĐENJE, ODRŽIVA GRADNJA I KONTEKST
C3.1 Nasljeđe
C3.2 Rekonstrukcija
Društvo
