U utorak 24.01.2012. održan je razgovor iz programa U tinelu na temu: javni prostor. Razgovor su vodili Saša Šimpraga i Radovan Delalle. U nastavku donosimo osvrt na predavanje i nekoliko fotografija.
* tinel - dalmatinski izraz za gostinjsku sobu, soba za goste
Gosti jučerašnjeg Tinela bili su urbanist dr. Radovan Delalle čiji tekstovi i koncepti gradogradnje ne zaboravljaju kontekst u kojem nastaju i korisnika prostora, te povjesničar po obrazovanju, aktivist i flaner po svakodnevnoj praksi - Saša Šimpraga.
Neke od tema o kojim je bilo riječi:
Kako su oba gosta veliki dio svog radnog opusa posvetila Savi, upravo je rijeka u središnjem dijelu grada postala i središnja tema razgovora u tinelu. Preko nepostojećih klupa i "izgubljenih" praznih trgova, stigli smo do teme Kvatrića, Langovog i Iblerovog trga, parkova na Gornjem gradu za koji nisu raspisani javni natječaji (Vranicanijeva poljana i park Grič) u koje bi trebalo uključiti ne samo arhitekte urbaniste, krajobrazne arhitekte, nego i korisnike, stanovnike grada. Pričalo se o vječnoj želji flanera za proširenjem pješačke zone u centru Zagreba.
Hvale vrijedan prijedlog Saše Šimprage je i nagrada za javni prostor „Fedor Kritovac“ koja bi bila nazvana u čast arhitekta, urbanog sociologa, osebujnog zagovornika kulture prostora, aktivista, flanera i „čuvara Zagreba“ Fedora Kritovca (Zagreb, 1938. – Zagreb, 2011.) Kritovac se svojim radom istaknuo u širenju i unapređenju promišljanja, znanja i djelovanja na pitanjima javnog prostora grada.
Nagrada FK dodjeljivala bi se za doprinos javnom prostoru na polju aktivističkog, publicističkog, arhitektonskog, urbanističkog, likovnog, izvedbenog i drugog djelovanja u sferi javnog prostora Zagreba. Nagrada bi fokusirala javni prostor kao temelji socijalni prostor grada, pokrivala ono što izmiče postojećim nagradama u pojedinim kategorijama, možda i davala naglasak efemernom licu Zagreba. Nagrada FK afirmirala bi one prostorne akcije, forme, intervencije ili izvedbe koje su kvalitetno - trajno ili privremeno - doprinijele javnom prostoru grada, ali i trajno podsjećala na osobu čije je djelovanje neodvojivo od Zagreba.
Komentari Saše Šimprage o temama razgovora u tinelu:
O Kvatriću:
Kvatrić je dio nezavršenoga procesa na koji su uložena ogromna javna sredstva, a rezultat nije ni otprilike zadovoljavajući.
O pješačkoj zoni:
Zagreb nužno treba proširenje pješačke zone, minimalno na Teslinu i Masarykovu.
Pitanje odnosa prema problemu pješačkih zona je zapravo pitanje odnosa prema totalu grada. Pješačke zone nisu samo od automobila ispražnjeni i popločeni prostori, već sadržaj, komunalna oprema, zelenilo, itd
O klupama:
Nijedan gornjogradski trg nema klupe kao temeljnu komunalnu opremu.
O natječajima:
Pravo i obaveza demokratičnosti u rješavanju prostornih pitanja.
Neprihvatljive prakse ne raspisivanja javnih natječaja za Vranicanijevu poljanu ili Park Grič.
Prijedog tjednog večernjeg sajma rabljenih knjiga na u to vrijeme praznoj plohi Dolca. Sajam bi se održavao npr. svakog četvrtka od 18 od 21 sat.
Mnogu europski gradovi imaju takve sajmove, a Zagreb ga nema. Primjer je to sadržajne nadogradnje javnog prostora grada bez ikakvih ulaganja.
O Gredelju:
Na prostoru Gredelja koji je kupljen novcem Zgarepčana, treba biti najmanje jedan novi veliki park, svojevrsni Novi Zrinjevac koji bi se mogao nalaziti između Paromlina i Strojarnice koji su spomenici kulture.
O Badelu:
Na prostoru Badela Zagreb ne bi smio propustiti priliku da se, po prvi put nakon nekoliko desetljeća, konačno dogodi novi javni trg. (Saša Šimpraga)
(Svi smo se složili) da prostor Badela treba biti dio pješačke zone Kvaternikov trg, tržnica, Park Bartola Kašića, a to istočno središte centra grada valjalo bi povezati s centrom pješačkom Martićevom.
O zagrebačkoj krizi trgova:
Neki trgovi, poput Langovog i Iblerovog, postoje još samo u imenu jer su doslovno izbrisani. Zagreb je taoc loših politika.
O Savi:
Ključ rješenja Save je u strateškom planiranju i etapnim realizacijama.
Ono što je za srednjovjekovni Zagreb bio iskorak na Gradec ili ono što je za grad 19. stoljeća bilo definiranje Zelene potkove, to bi za Zagreb 21.stoljeća mogla i trebala biti Sava.
O Savskom trgu:
Novi početak izlaska na Savu mogla bi biti realizacija Savskog trga kod Tromostovlja na dnu Savske ceste, tj. na mjestu povijesnoga izlaska grada na rijeku. Ta ideja nije nova.
Novi bi se trg moglo povezati i s obnovljenim bivšim kupalištem tzv. Babinjakom, no sada se ne bi radilo o kabinama za presvlačenje već novom drvenom gradu s kafićima, restoranima i sunčalištima. Inspiracija može biti povijest, a baš uvijek treba gledati širu sliku lokacije koja je temelj svake prostorne akcije.
O javnom prostoru:
Tek poznavanje problematike mjesta rezultira njegovim punim potencijalom.
Javni je prostor i prostor za javnost.
Javni se prostor ne može rješavati mehanički jer je slojevit.
Javni prostor počinje u svakom od nas.
Više o programu U tinelu saznajte
ovdje.
Društvo
