Uz Aleksander Lasla u ponedjeljak nas očekuju i prezentacije Tvornice duhana Zagreb/ Tvornice ADRIS Ivice Plaveca, Žanet Zdenković Gold i Ivana Zdenkovića te Jašione nekadašnje Konjaničke vojarne danas Laube - kuće za ljude i umjetnost koju će nam održati Alenka Gačić Pojatina, Branka Petković, Ana Krstulović. Ovogodišnji Dani zagrebačke arhitekture, u pregledu povijesno značajnih ostvarenja, naglasak će stavljati na suvremenu interpretaciju, u pojedinim slučajevima na rekonstrukciju i obnovu te njihove funkcije u današnjem društvu. Također će se istaknuti paralele između pojedinih iskoraka u izgradnji grada danas i nekada, uvjetovanih društvenim razvojem i promjenama načina života građana.

Program za Ponedjeljak, 20.05.2013.
Društvo arhitekata Zagreba

18:00-18:10 Uvod u program, uvod u prvi dan, osvrt na Džepni vodič, Organizatori
18:10 -18:55 Zagreb 1878 – 1918, Klub inžinirah i arhitektah, Oktogon, Umjetnički paviljon, Paromlin, TŽV Gredelj, KuK Vojarne, Klub hrvatskih arhitekata + Crtice iz povijesti: Viktor Kovačić i Tomislavov Trg, Aleksander Laslo
18:55-19:15 1910. / 2007.-11. Jašiona nekadašnje Konjaničke vojarne Lauba- kuća za ljude i umjetnost, Alenka Gačić Pojatina, Branka Petković, Ana Krstulović
19:15-19:25 PAUZA
19:25-19: 55 1882 / 2007.-13. Tvornica duhana Zagreb, Tvornica ADRIS Ivica Plavec, Žanet Zdenković Gold, Ivan Zdenković

Aleksander Laslo (1950., Celje) diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1976., od 1978. član je Udruženja hrvatskih arhitekata. Zaposlen u tvrtkama Industroprojekt (1976.-1983.), INA-Projekt (1983.-1990.) i Plan (1990.-1995.), sve u Zagrebu, sa statusom odgovornog i vodećeg projektanta. Od 1995. stručni savjetnik i načelnik Odjela za istraživanje i planiranje, od 2001. pomoćnik pročelnika u Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu, od 2006. savjetnik pročelnika u Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj grada.

Honorarni asistent za predmet Arhitektonsko projektiranje VI i VII na Katedri za arhitektonsko projektiranje Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu 1980-88., gost-predavač na Poslijediplomskom znanstvenom studiju Graditeljsko nasljeđe Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu 1999/2001., Poslijediplomskom znanstvenom studiju Prostorno planiranje, urbanizam i pejsažna arhitektura Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu 2004., Poslijediplomskom znanstvenom studiju Graditeljsko naslijeđe Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2005. Autor hrvatskih priloga na brojnim međunarodnim i domaćim izložbama arhitekture, autor izložbi “Zlatko Neumann & sedam svjetiljki Novog građenja” (Zagreb, 1990.) i “Frane Cota - arhitektonsko djelo” (Zagreb, 1995.); suautor izložbi “Sinagoga i Zagreb” (Zagreb, 2001.) i “Međunarodni natječaj za Židovsku bolnicu u Zagrebu 1930/31.” (Zagreb 2005.). Sudjelovao na brojnim stručnim skupovima, a bibliografija njegovih stručnih i znanstvenih radova (u Zagrebu, Beču, Ljubljani, Veneciji, Pragu i Zürichu) iznosi nekoliko stranica. Za ukupan publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture nagrađen godišnjom nagradom Udruženja hrvatskih arhitekata “Neven Šegvić” za 2000 godinu.

Srebreni sponzori:

    
Harvey Norman                                             Nivogradnja d.o.o.

Brončani sponzor:

       
AkzoNobel        

Akzo Nobel Powder Coatings is the largest manufacturer of powder coatings worldwide under the brand name “Interpon”. Our widespread organization allows Architects and Fabricators to specify our powder coatings wherever the building construction may be devised.                                                                                         

Sponzor:

Hotel Dubrovnik

Partner:                                                      Medijski partner:

                      
Hrvatska komora arhitekata                      Jutarnji list

Potpora programu III. Dani zagrebačke arhitekture:

          
Ministarstvo kulture         Gradski ured za obrazovanje kulturu i sport

                                
Turistička zajednica grada Zagreba             Gliptoteka HAZU

Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada

rdquo; (Zagreb, 1990.) i

Predavači

Laslo, Aleksander, Predavač

Rođen 18. listopada 1950. godine u Celju u Sloveniji, nakon osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja diplomirao je 1976. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Do 1995. godine bio je glavnim projektantom u nekoliko zagrebačkih arhitektonskih ureda, a u razdoblju od 1981. do 1988. godine i vanjskim asistentom na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. U razdoblju od 1995. do 2006. godine bio je stručnim savjetnikom te pomoćnikom pročelnice u zagrebačkom Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode, a potom, do danas, višim stručnim savjetnikom pročelnice u Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj grada. Aleksander Laslo bio je povremenim gostujućim predavačem na diplomskom i doktorskom studiju Graditeljskog naslijeđa te Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta, ali i na diplomskom studiju Graditeljskog naslijeđa na Povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Zadužio nas je znanstvenim interesom i istraživanjima s područja hrvatske arhitekture kasnog 19. stoljeća, s posebnim doprinosom na području hrvatske arhitekture 20. stoljeća. Za njim ostaju bezbrojni konzervatorski elaborati, kategorizacije, valorizacije i sustavi mjera zaštite za hrvatska arhitektonska dobra, ali i dokumente prostornog uređenja. Autorom je hrvatskih priloga izložbama Adolf Loos (Beč, 1989/1990), Architettura e Spazio sacro nella modernita (Venecija, 1992/1993.) i Shaping the Great City (Prag-Montréal-Los Angeles-Beč, 1999/2001), te aktivnim sudionikom brojnih drugih izložbi i stručnih skupova. Kao pozivni predavač s temom hrvatske arhitekture 20. stoljeća gostovao je u Beču (Technische Universität), Hanoferu (Fachhochschule), Rotterdamu (The Berlage Institute), u Zagrebu i diljem Hrvatske. Njegove knjige Arhitektonski vodič/Zagreb 1898.-2010. iz 2011. godine i Židovski Zagreb, u koautorstvu sa Snješkom Knežević, također iz 2011. godine, te brojni drugi stručni radovi s područja moderne hrvatske, ali i europske arhitekture 20. stoljeća ostaju nam neprocjenjivim poklonom i naslijeđem. Bio je počasnim članom DAZ-a i dobitnikom nagrade Neven Šegvić za publicistički, kritički, znanstveno istraživački i teorijski rad.