Uz izložbu Gordane Domić i Borisa Koružnjaka

Nestabilna arhitektonska stvarnost našeg okruženja uz rizičnu pojavnost nastajanja ali i nestajanja arhitekata i arhitekture poprimili su u ovom vremenu razne oblike recesijskog izobličenja.

Neadekvatna pravila i ograničenja svih vrsta, legalne i ilegalne afirmacije, krhka cehovska samoobrana uz ustoličenje prosječnosti sveli su "igru" na pragmatično, svakodnevno i ničim stimulirano preživljavanje. Opstati pretpostavlja snagu i upornost. Izložiti se stručnim prosudbama predstavlja otvorenost, pravo i dužnost javnog, stručnog i pedagoškog djelovanja.

Stoga, predstavljanje izabranih projekata iz vlastitog arhitektonskog fundusa, sada i ovdje, može pretpostaviti, s predumišljajem i skrivati različite potrebe, motive ili inspiracije. Apsurdno, neki su na to uobičajeno, javno "artističko" predstavljanje primorani (!) što je prvi uvjet za neuspjeh, a neki od njega odustaju, povlače se, isticanjem kontroliranog ega kroz izolaciju osobne "skromnosti".

Ipak i usprkos svemu, za arhitekte čija kontinuirana opsesija i ljubav ("Bolje je ljubavlju prati suđe no bez ljubavi pisati pjesme"), za ono što arhitektura pruža i nosi negira stigmu apatije i nestajanja.

Prvi uvjet izlagačke namjere je postojanje kvantitativnog zbira radova izloženog i postojanog u vremenu. Imati što pokazati!? Ovdje je riječ o 10-godišnjem periodu oscilirajućeg ritma (iz raznih, uvjetovanih razloga) rada Gordane Domić i Borisa Koružnjaka na projektima različitih obima, sadržaja i uvjeta.

Omogućuju nam tako uvid u nesumnjivo jasnu produkciju; iz razumljivih razloga više projekata i manje realizacija. Izložba bez posebnog povoda i njima samima pružit će uvid i procjenu vlastitih dometa, stimulirati novi interes, pozicionirati orijentaciju "kamo i kako dalje?". Sve su mogućnosti lake, osim pravih. Svi su putevi laki, osim pravih. Tako su postavljene stvari. U njihov moralni identitet ne sumnjam.

Na takvim, sad već rijetkim izložbama važnim se čini procijeniti i dokučiti zonu potrebne količine stvaralačkog zamračenja... prije OSVJETLJENJA.

Postoje događaji na oko beznačajni, možda su poluge najznačajnijeg.
Opet to "umjetničko" u nama i oko nas! Ono što se u umjetnosti i o umjetnosti može znati, nije umjetnost.
Za sve i na sve načine vrijedi: arhitektura se rađa i nastaje... prema Suncu.

Prof. Nenad Fabijanić

Duet za zahtjevne dionice

Dueti su dobro poznati oblik i često izuzetno uspješan način arhitektonskog djelovanja. Dueti su uvijek i stanovito životno partnerstvo, usudim se reći, čak i kad nemaju intimnu komponentu. Domić / Koružnjak su, pak, sasvim zanimljiv duet.

Mogli bi se, oboje onako visoki, vitki i crni, jednostavno zamotati u jedan visokoestetizirani arhitektonični entitet i propovijedati arhitekturu 'odozgora'. Nekim slučajem, hotimično ili ne, oni to, a za izričitu korist arhitekture, ipak ne rade.

Naprotiv, istražujući sebe i istražujući arhitekturu kroz sebe, oni se svakodnevno razilaze i ponovo nalaze, idu svojim putevima pa se sretnu, ne ostavljajući tako neistraženim niti jedan sektor sfere njihovih interesa - od duhovnosti do konstruktivne ili energetske efikasnosti. Po sebi razumljivo, ovakav im pristup, jamči izvornost i inventivnost.

Njihova su glavna domena, također nisam siguran koliko kao svjesan odabir, projekti velikog mjerila, u kojima se, nesumnjivo, osjećaju 'kod kuće'. Vjerujem da je tako upravo zato što širina i dubina njihovog promišljanja zahtijeva određen, dovoljno velik 'uzorak' - mjerilo - kako bi pokazala prave rezultate. Prenesenim rječnikom, Domić / Koružnjak stvaraju univerzalna cjepiva, a ne kućne pomade.

Materijal ove izložbe izraziti je pokazatelj opisanih stremljenja, jer i onih nekoliko 'minijatura' predstavljaju 'nusprodukt' šireg konteksta. Bavili se oni novim sintetskim okolišem kao u Sisku ili Vučevici, suvremenom duhovnošću, kao na Jarunu ili u Daruvaru ili integracijom javnog i poslovnog okruženja u uredskim zgradama, osjećaj je uvijek isti - uvjerljiv konkretni rezultat pojedinog projekta je tek manji dio istraženog i dokučenog prostora. Stvaralački proces rađa modele već za sljedeći zadatak, a  netom dovršeni projekt već je začetkom nekoliko novih.

Stoga im poželimo da, upravo u ovom duhu, dosad najznačajniju realizaciju - onu sportske dvorane u Osijeku, čim prije dograde u cjelinu bazenom 'prekoputa'.

Hrvoje Hrabak

www.domic-koruznjak.hr

O autorima:

Gordana  Domić

Rođena 1957 god. Nakon završene arhitektonske tehničke škole, studira na Univerzitetu u Stuttgartu i Višoj arhitektonskoj školi u Zagrebu. Od 1980. - 1987. god radi u arhitektonskom birou Konstruktor-inženjering, Urbanističkom zavodu Dalmacije u Splitu. 1991.-1992. god. radi u arhitektonskom birou ARC u Splitu. Od 1992. - 1995.god., radi na više projekata i natječaja u arh. birou Laage+Partner i Behnisch+Partner u Stuttgartu. 1993. god. osniva arh. biro ARK sa Borisom Koružnjakom. Od 1999. god. ovlaštena arhitektica i član HKAIG (od 2008. HKA). Sudjeluje na godišnjim izložbama ostvarenja hrvatskih arhitekata, na zagrebačkim salonima. Autor je i koautor više nagrađenih arhitektonskih natječaja i realizacija stambenih, poslovnih, zdravstvenih, sportskih i školskih građevina te interijera.

Boris Koružnjak

Rođen 1955. diplomirao 1979. god. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je od tada kontinuirano zaposlen. Magistrirao 2000. godine s temom ''Stanovanje za starije na primjeru analize zagrebačkih domova umirovljenika''. Uz pedagoški rad, te znanstvenoistraživački rad koji je usmjeren na istraživanje modela stanovanja za starije te tipskih modela sportskih građevina, autor je i koautor više nagrađenih arhitektonskih natječaja i realizacija stambenih, poslovnih, zdravstvenih, sportskih, školskih građevina i interijera. Stručno se usavršavao tijekom 1989.,1992. i 1993. godine u Beču (ILBAU - G.m.b.H.) i Stuttgartu (Biro Laage & Partner, Biro Behnisch & Parner). Višestruko prezentirao radove na autorskim i skupnim izložbama. Kao predavač sudjelovao na stručnim i znanstvenim skupovima.1993. god. sa Gordanom Domić osniva arh. biro ARK.
Od 1999. god. ovlašteni arhitekt i član HKAIG (od 2008. HKA).
Od 2008. god. izv. profesor na Arhitektonskom fakultetu.
Od 2007. do 2008. član je Odbora za upis Razreda arhitekata HKAIG.
Od 2003. do 2007. prodekan za poslovanja na Arhitektonskom fakultetu.
Od 2007. god. Predstojnik Zavoda za arhitekturu.
Od 2011. god. dekan na Arhitektonskom fakultetu.

Predavači

Domić, Gordana, Autor