Ovogodišnji dani zagrebačke arhitekture posvećeni su potencijalima zagrebačke industrijske baštine.Kroz dva uvodna dana predavanja predstaviti će se (ne)iskorišten potencijal zagrebačke industrijske baštine, te analogna situacija i iskustva iz Kopenhagena. Recentne obnove i prenamjene industrijske baštine predstaviti će projektanti kroz seriju kratkih izlaganja, te tijekom stručnog obilaska u subotu, 14.5.2016. godine.

U programu prvog dana dr.sc. Zrinka Barišić Marenić s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prikazati će ne/iskorištene potencijale zagrebačke industrijske baštine.

Zagreb 21. stoljeća grad je postindustrijskog doba.  Za zapadne zemlje karakterističan proces deindustrijalizacije je u Hrvatskoj bio još intenzivniji od 1990ih, kako zbog Domovinskog rata i gubitka tržišta, tako i zbog pretvorbe iz socijalističkog u kapitalistički sustav. Posljedice predstavljaju gospodarska kriza, ali i niz napuštenih industrijskih pogona i sklopova tehničke kulture.
Paromlin, Gredelj, Klaonica, Nada Dimić,  Bubara i niz drugih industrijskih sklopova nakon gubitka primarne, proizvodne funkcije zjape prazni godinama, te su prepušteni devastacijama. S druge strane, značajni su to morfološki elementi grada. Velebne strukture utilitarne arhitekture, lišene dekorativnih slojeva u vrijeme nastanka, estetske su vrijednosti koja se intenzivno revalorizira. Arhitektonski su to sklopovi koji svojom estetskom komponentom, strukturalnim inovativnim rješenjima  značajno doprinose afirmaciji moderne arhitekture. Industrijske sklopove izvedene u prigradskim područjima grada je u međuvremenu, tijekom 20. stoljeća urbano tkivo zaokružilo. Napuštene velebne strukture, gotovo ruine su poput sivih pjega u urbanoj strukturi današnjeg Zagreba.

Analogna situacija obilježavala je napuštene strukture u zapadnoeuropskim gradovima, a lokalne vlasti nisu znale što bi s njima desetljećima. Danas su to glasovita Tate Modern Gallery u Londonu, sklop Gasometra u Beču, IBA Emscher park u Ruhr Gebietu, Matadero kulturni centar u Madridu, Paganini auditorij u Parmi …
Sagledavajući situaciju u Hrvatskoj u kojoj industrijalizacija kasni cijelo stoljeće u odnosu na zapadnu Europu, te generirajući iskustva deindustrijalizacije sa pozicije vremenskog odmaka, dragocjenog fertile delaya (prema S. Boeriju), reprezentativni primjeri trebali bi biti inspiracija za nove, sekundarne namjene napuštenih industrijskih sklopova.

Baštinici smo avangardne prenamjene Kožare za Gliptoteku HAZU, a kvalitetni primjeri obnove Laube, odnosno stambeno-poslovnog sklopa Tuškanova – Banjavčićeva, predvode niz recentnih obnova Tvornice papira za Agenciju Bruketa i Žinić OM, Tvornice Heruc za inkubator ICT-a HUB 385, Tvornice igračaka za poslovni prostor Five, itd. Inspirirani širokom skalom inozemnih i domaćih obnova napuštenih industrijskih sklopova, potrebno je maksimalno osvijestiti potencijale napuštenih proizvodnih zona,  te nadići predrasude koje šira / javnost učestalo gaji prema njima.

S druge strane vrijednost tih sklopova inicijalno prepoznaje nezavisna / kulturna scena, koja često inicira provizorna korištenja, „bottom up“ intervencije. Tvornica Jedinstvo zoran je primjer sklopa koji će svojim work in progress status predstavljati Hrvatsku i na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu. Industrijska baština sve je učestalija tema istraživanja fakulteta, muzeja, zavoda za zaštitu itd. Interdisciplinarno je to područje interesa i proučavanja koje se sve intenzivnije razvija u našoj sredini. Baštinici smo industrijskih sklopova, kojima iz vremena primarne funkcije Zagreb duguje svoj enorman rast i razvoj.

Upravo ovogodišnji Dani zagrebačke arhitekture imaju cilj ukazati na potencijale industrijskog naslijeđa koje ubrzano propada, a ima izniman potencijal prenamjene, te može značajno doprinjeti generiranju urbaniteta suvremenog grada.


Paromlin, Zagreb​, ​2000.​izložb​a Baltic Times, MSU,​ k​ustos Tihomil Milovac.

Zrinka Barišić Marenić: Docentica na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nositeljica je kolegija Industrijska arheologija / Industrial Archaeology, Hrvatski prostor i arhitektura – Zagreb,  te Hrvatski prostor i arhitektura – sjeverozapadna Hrvatska. Na matičnom fakultetu magistrirala je 2002. (Zgrade za obrazovanje u opusu arhitekta Zvonimira Vrkljana), te doktorirala 2007. (Arhitektica Zoja  Dumengjić – osobitost djela u kontekstu hrvatske moderne arhitekture).
Znanstveni rad posvećen je istraživanju moderne i suvremene hrvatske arhitekture, te industrijske arheologije. Autorica je niza znanstvenih i stručnih radova, te arh. ostvarenja, recenzentica je znanstvenih priloga, član uredništva znanstvenih časopisa Prostor (2000.-2003.) i SEEJAD, sudjelovala je u radu više znanstvenih projekata matičnog fakulteta. Voditeljica je istraživačkog projekta „Značaj industrije u kontekstu hrvatske moderne arhitekture“ u sklopu znanstvene djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu (2015.). Izabrana je u zvanje znanstvene savjetnice 2011. godine. U svojstvu ECTS koordinarora radi na afirmaciji međunarodne suradnje matičnog fakulteta. Aktivna je i na širem, javnom planu, na promociji struke putem izložbi, intervjua na radiju, televiziji, dnevnom tisku i internetu, te javnim predavanjima. Članica je Programskog odbora V. dana zagrebačke arhitekture: Zagreb – grad društvenog standarda (sa: L. Korlaet), ostvarenih u organizaciji DAZ-a 2015.
Dobitnica je Državne nagrade za znanost 2010. za Leksikon arhitekata Atlasa hrvatske arhitekture XX. st. (sa: A. Uchytil, E. Kahrović). Autorica-kustosica je hrvatskog nastupa na 14. Venecijanskom bijenalu arhitekture pod ravnanjem glavnog izbornika Rema Koolhaasa 2014. godine, izložbe Fitting Abstraction (Podešena apstrakcija; izbornice K. Šerman), o hrvatskom arhitektonskom modernizmu u razdoblju 1914.-2014., u okviru glavne teme posljednjeg Bijenala: Absorbing Modernity 1914-2014.

Zatim će mr.sc. Goran Arčabić Viši kustos u Muzeju grada Zagreba i voditelj projektaZagrebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektive (2010. – 2016.) prezentirati  ciljeve, metodologiju, aktivnosti i postignuća projekta Muzeja grada Zagreba Zagrebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektive. Realizacija Projekta započela je 2010., a završna etapa planirana je za jesen 2016. Projekt podržavaju znanstvene institucije, tijela lokalne uprave, nevladine organizacije te domaći i inozemni stručnjaci. Financira se javnim novcem i sponzorstvima kompanija koje baštine vrijedno industrijsko naslijeđe

Goran Arčabić (Zagreb, 1977.). Viši kustos u Muzeju grada Zagreba i voditelj projekta Zagrebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektive (2010. – 2016.).
Autor više studijskih izložbi o utjecaju industrijalizacije na Zagreb u 19. i 20. stoljeću te o problematici zaštite industrijskog naslijeđa. Autor znanstvene monografije o ekonomskoj i političkoj ulozi Zagrebačkog zbora (velesajma) između dva svjetska rata. Radove objavljuje u znanstvenoj i stručnoj periodici. Područja istraživanja: gospodarska i socijalna povijest (19. i 20. st.); industrijalizacija; industrijsko naslijeđe.
Diplomirao povijest i hrvatski jezik i književnost te završio poslijediplomski studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorand na Odsjeku za povijest istog fakulteta.
 

Sudjelovanje na VI Danima zagrebačke arhitekture je uvršteno u Sustav stručnog usavršavanja Hrvatske komore arhitekata.

Programski odbor: Luka Korlaet, Zrinka Barišić Marenić
Organizacijski odbor: Mladena Belamarić, Ana Marendić, Maja Šurjak, Domagoj Strpić

Stručni obilazak će biti organiziran 14.05.2016. te će se organizacija prevoza naplaćivati 80,00 kn + PDV. Sve zainteresirane molimo da se prijave na mail adresu ana.marendic@d-a-z.hr do 12.05.2016. Uplatu navedenog iznosa potrebno je izvršiti nakon potvrde o raspoloživim mjestima u autobusu od strane organizatora, na broj žiro računa HR1223600001101548547.

Potpora:

          


Ministarstvo kulture         Gradski uredi

                                
Turistička zajednica grada Zagreba    

Sponzori:

Kristalni sponzor:


ACO

Zlatni sponzor:

MAPEI