Tipologija povijesnih prozora od 18. do 20. stoljeća, Mladen Perušić dipl.ing.arh.

Prozori su konstituitivni dio arhitekture zgrade. U povijesnoj arhitekturi ovisno o namjeni, stambenoj, javnoj, sakralnoj, primjenjivani su različiti načini ispune otvora kako u oblikovanju tako i u materijalima. Na građevinama se često prema tipologiji oblikovanja i detaljima može ustanoviti i vrijeme izgradnje. Izložiti će se pregled shema i detalja oblikovanja prozora od 18. do polovine 20. stoljeća s pripadajućim okovima, dosadašnjih pristup konzervatora u izradi smjernica i primjeri obnova.

P(R)OZOR! / kako (p)ostati zelen i učinkovit, Zlatan Šljivić, dipl.ing.arh.

Prozor je iznimno i višestruko značajan element svake, a naročito povijesne fasade i zgrade u cjelini, pa stoga planiranje, projektiranje i izvedba zahvata njihove obnove zahtijeva osobitu pažnju. Cilj je zadržavanje i/ili unaprjeđenje zatečenih arhitektonskih vrijednosti, uz smisleno poboljšanje energetskih svojstava samog prozora i čitave zgrade, a prema načelima održivog građenja.

Kakva je situacija u Hrvatskoj i svijetu, koja pozitivna i negativna iskustva u obnovi povijesnih prozora zaslužuju našu pozornost? Kako prepoznati i izbjeći jednostranu, tupu i nepromišljenu energetsku učinkovitost, koja prelazi u svoju suprotnost i proizvodi dugoročno štetne posljedice? Kako i zašto izbjeći "plastifikaciju"? Možemo li, i kako, obnoviti prozore na povijesnim zgradama prema načelima održivog građenja, zadržati izvorne arhitektonske vrijednosti i ostvariti visoku razinu energetske učinkovitosti blisku standardu pasivne kuće?

Zato POZOR, PROZOR!

Više o novom ciklusu Arhitektura i naslijeđe pročitajte ovdje.

Zlatan Šljivić rođen je 1961. godine u Zagrebu, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. 1985. godine diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prve tri radne godine nakon diplome, provodi u Zagrebu, slijedećih osam u Beču, nakon čega se vraća u Zagreb, gdje i danas živi i radi. Održivom i energetski učinkovitom arhitekturom bavi se zadnjih tridesetak godina, od 1998. član je Hrvatske komore arhitekata (i inženjera u graditeljstvu), 2007. osniva studio za održivu Arhitekturu d.o.o., a 2012. dodatno se usavršava na TU Graz (EU/PHI program edukacije projektanata pasivnih kuća).

Predavači

Perušić, Mladen, Autor programa

Uže područje rada: Konzervatorski projekti i konzervatorski nadzori nad radovima obnove kulturnih dobara Mladen Perušić (1944.) arhitekt. Diplomirao je 1969. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu gdje je bio asistent na katedri za Povijest arhitekture i umjetnosti 1970.-1978. Studirao je povijest umjetnosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu 1967.-71. Voditelj grupe i projektant u birou 1970.-1990. U Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu od 1991.-2010. načelnik odjela za konzervatorsko-projektnu dokumentaciju gdje je izrađivao konzervatorske projekte i vodio obnove nepokretnih kulturnih dobara. Bio je voditelj Posebne komisije, Ministarstva kulture, za popis i procjenu ratnih šteta na spomenicima kulture sa sjedištem u Zagrebu, (sz Hrvatska) 1991.-1995. Popis referentnih radova Izvedeni projekti: Veslački centar na ršc Jarun za Univerzijadu 1987.: regatna staza, zgrade, gledališta i parter sz dijela centra, osnovna škola Malešnica 1989. Društveni dom (sada Mala scena) i klub Medveščak i dr. Obnove kulturnih dobara: sakralni; Remete, Gračani, Ksaver, Stenjevec, Brezovica, Lučko, Podsused, Odra, Sesvete, Kašina, Vugrovec, Markuševec, Granešina, Preobraženska, ... Razno: Umjetnički paviljon, Botanički vrt, Pravni fakultet Nazorova, Vila Pongratz, Mikulići, obnova 114 pročelja u Zagrebu. Urednik i suautor 2. knjige edicije Sveučilište i grad: Izložbeni paviljon u Botaničkom vrtu, 2007. i u 3. knjizi - Arhitektonska povijest zgrade Sveučilišta 1856.-1956., Kapela sv. Martina u Podsusedu u zborniku župe i dr.

Ksenija Petrić dipl. ing. arh., viša stručna savjetnica konzervatorica Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu ksenija.petric@min-kulture.hr Rođena 1956. godine u Splitu, osnovnu i srednjoškolsku naobrazbu stekla u Zagrebu. Diplomirala 1980. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Stručni ispit položila 1982. godine. Apsolvirala poslijediplomski studij AF Graditeljsko naslijeđe (god. 1981-83), a 1990. g. završila stručno usavršavanje s područja arhitektonske konzervacije (ARC 90) u međunarodnom centru ICCROM u Rimu. Od 1981. g. stalno zaposlena u konzervatorskoj službi, u tadašnjem Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu, kasnije Konzervatorskom odjelu u Zagrebu Ministarstva kulture gdje radi na različitim poslovima zaštite i obnove graditeljskog naslijeđa : na vođenju upravnog postupka i konzervatorskog nadzora, na terenskim istraživanjima, evidenciji stanja, valorizaciji i pripremi dokumentacije za kulturna dobra te na izdavanju smjernica i mjera zaštite. U funkciji voditelja projekta radila na izradi konzervatorskih studija za zaštitu povijesnih cjelina malih gradova, seoskih naselja i pojedinačnih graditeljskih sklopova. U suradnji s interdisciplinarnim timom izradila elaborate konzervatorske dokumentacije za prostorne i urbanističke planove posebno planove područja posebne namjene (NP Plitvička jezera i PP Lonjsko polje) uz razvijanje konzervatorske metodologije obrade i analize prostora. Radove publicira u stručnoj literaturi, sudjeluje s predavanjima na simpozijima u zemlji i inozemstvu te na radionicama o obnovi baštine. Posebno aktivna u promicanja ideje zaštite kulturne baštine u lokalnim zajednicama organizacijom izložbi, predavanjima, prezentacijom projekata i sl.. Zadnjih godina angažirana na unaprijeđenju zaštite i obnove drvene tradicijske arhitekture. Koautor je „Priručnika za obnovu posavske tradicijske drvene kuće“ U okviru godišnjih izložbi ostvarenja hrvatskih arhitekata prezentirane su realizacije obnove na kojima surađuje kao konzervator – koautor : Rekonstrukcija zgrade nekadašnjeg mlina vodenice – Mlinica Brajković – Orešković na Majerovom vrilu u Sincu (Izložba Realizacije 2003., Nominacija za nagradu „Viktor Kovačić“, Čovjek i prostor broj 07-08. 2004.) i Rekonstrukcija tradicijske pilane na vodeni pogon u NP Plitvička jezera, (Izložba Realizacije 2004. Čovjek i prostor, broj 03-04 2005). Za konzervatorski rad odlikovana 1997. g. Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.