Müllerov breg

Opis

Martin Heidegger u svojem eseju Bauen, Wohnen, Denken piše: “Granica nije ono na čemu nešto prestaje, nego – kako su ispravno primjetili Grci – granica je ono na čemu nešto počinje svoje prisustvovanje.” U praksi našeg projekta ovo znači da rigidnu zonsku strukturu rastačemo u jednu jednako vrijednu mješovitu zonu, tako da svaku pojedinu zgradu (bila ona stambena, poslovna ili društvena) smještamo u prostor (na temelju analize miješanja zona) na način da stvara prostore interakcije s ostalima. Time na važnosti dajemo pojmu međuprostora, tj. području gdje se utjecaji pojedinih objekata isprepliču. Naime, funkcija neke kuće ne krije se u njezinom fizičkom obliku, već u prostoru oko nje na koji ona svojom prisutnošću utječe. Upravo se u ovoj kompoziciji međuprostora razbijaju konvencionalne zone te se dobiva dinamičan i heterogen prostor koji poziva na istraživanje. Promišljenim rasporedom pojedinačnih zgrada postiže se stupanj interakcije sa kojim svaki kutak naselja ima potencijal postati mjesto sretanja korisnika. Ono što ovo praktički znači jest da se svaki element (odnosno manja skupina njih) može smatrati središtem za sebe. Druga je prednost ovog pristupa raznolikost sadržaja koji ovako nastaju – javljaju se trgovi, parkovi, igrališta, kafići, restoran, te voćnjaci, kojima čuvamo povijest Milerovog brijega evocirajući familijarnu atmosferu. Unutar zone obuhvata nalaze se dvije park šume koje su unutar novog rješenja velikim dijelom očuvane; šuma na sjevernoj međi sadrži pješačke puteve i zamišljena je kao intimni prostor odmora, dok je južna šuma na padini svojevrsni dnevni boravak naselja, te je presječena pjesačkim kominikacijama koje djeluju kao spojevi donjeg i gornjeg izgrađenog dijela. U njoj su predviđeni i tematski parkovi, vrt škole, površine za relaksaciju, itd... Dok se naše naselje na svojoj sjevernoj strani stapa s već spomenutom šumom, na svojoj istočnoj i zapadnoj strani slijedi liniju postojećih stambenih zgrada i nastavlja se na njihovu strukturu. Južni dio naselja se naslanja na postojeći trgovački centar, tramvajsko okretište, te planiranu poslovnu zonu. Gospodarska komponenta ovog zadnjeg pojačava se brojnim poslovnim prostorima koji prevladavaju u tom dijelu našeg naselja, dok se transportni aspekt okretišta zajedno sa koncentriranim pješačkim prometom naglašava kroz element dominantne pješačke staze koja vodi od terminala do ulaza u naselje. Ona se potom nastavlja kroz sustav pješačke komunikacije u cijeloj zoni obuhvata koja se također ostvaruje kroz elemente međuprostora. Spoj donjeg i gornjeg dijela predstavljaju stube, kao uspomena na povijesna rješenja sličnih problema u gradu Zagrebu. Time projekt svodimo na ljudsku mjeru, izravno se naslanjajući na Protagorinu misao o čovjeku kao mjerilu svih stvari. Odbacujući cestu kao temelj nacrta budućeg naselja (odnosno križanje prometnih pravaca i sputavajuću rešetku koja time nastaje), ponovno odbijamo uspostaviti hijerarhiju naselja sa jasno naglašenim centrom i zonama. Problem parkinga u skladu sa idejom o međuprostorima riješavamo razbijanjem parkirne površine na veći broj parkirnih mjesta koji niti u jednom trenutku ne dominiraju nad ostalim elementima. Cilj nam je stanovnicima ponuditi životni prostor koji se temlji na pluralizmu i slobodi, odnosno onaj koji će biti prilagođen zahtjevima suvremenog korisnika čiji se način života toliko promijenio od doba Forda i Moderne.

Tip projekta Urbanizam
Status projekta Natječaj
Godina projektiranja 2010
Lokacija Zagreb
Mullerov breg
Površina 200000 - 300000 m2
Površina (brutto) 281000 m2

Komentari

Morate biti logirani kako bi mogli komentirati.
SLOŽI PROJEKTE PO


STATUS






VRSTA






















BUDŽET




NAGRADE
Samo nagrađeni








Program je realiziran uz potporu 
 Grada Zagreba


Potpora:


Partneri:


Medijski partneri:


Donatori: