Umjetnost

32. Salon mladih

Autor/izvor: DAZ / hdlu 02/07/2014

Natječaj za izlaganje za ovogodišnji Salon mladih, koji je pokrenuo različita pitanja, započeo je sa citatom velikoga Krleže. Otvorenje Salona održat će se 7. srpnja, baš na Krležin rođendan, u 20 sati u domu HDLU.

Ove godine predstavlja se niz radova mladih umjetnika slikama, skulpturama, grafikama, ambijentima i video radovima. Radovi su izabrani neopterećeni služenju trendovima i floskulom o nepostojanju ukusa.

Uz devet pozvanih autora žiri je odabrao trideset i četvero mladih autora koji svaki na svoj način ispituju što u umjetnosti danas znači „stvarati kvalitetno“, bilo da se radi o izražavanju u tradicionalnim ili novim medijima, o ozbiljnim i depresivnim, ili frivolnim i duhovitim temama.

Sjećanje, ono osobno i kolektivno, tematiziraju Martina Grlić, Dalia Finek u individualiziranim poetikama. Trofeji Grgura Akrapa u slikarski naglašenom tretmanu djeluju kao memorabilije ponosnih vlasnika, kao slike utisnute u svijet svojom materičnosti. Sličan, bogat pristup materiji, sa cijeđenjem značenja ima i Tanja Škrgatić, ističući bogatstvo mogućnosti slikarstva. Materičnost i igra formom, prisutni su i u radu Maka Melchera. Slikarsko tematiziranje intime vidimo u radu Valentine Supanz, koji podsjeća na ozračja Tennessee Williamsovog opusa, ili u radu Renea Bachracha Krištofića, koji se bavi temom utopije i njezinog kraha u vrlo zrelom rukopisu. U svoj osobini svijet uvlači nas i Ivona Jurić, koja u slikama sugerira egzistencijalne dvojbe, kao i Valerija Cerovec, u instalaciji nadahnutoj Proustom. Treba istaknuti i pejzaže maje Bachler nordijskih, ibsenovsko – bergmanovskih asocijacija, kao i mračnu sliku Nataše Vuković.

Slikarstvo na specifičan način shvaćaju i Josip Tirić, Vedran Urličić, Ivana Koren ili Domagoj Rogina, a ono što bi vrijedilo istaknuti kod svih radova na izložbi jeste da se zavaravaju kako je poruka u umjetnosti njezin razlog postojanja, odnosno, ne koriste svoj mediji kao alibiji podilaženja bilo kojim aktualnim „mislilačkim“ strujama. Neku vrstu misticizma daje Vice Tomasović, a Maja Šimunović stvara „otoke“ kao minijaturnu instalaciju. Elaboriran narativ posjeduje i instalacija Vojina Hrastea, dok Josipa Štefanec prikazuje eksploziju crnih platana, u čistom užitku osvajanja prostora.
Ženska figura tematizirana je u radovima Ivana Markovića, kao snažan crtež i ploha, kao i u formama Alane Kajfež. Suptilna erotika Ive Višošević, ili video Darie Žmak i Andree Knežević, također se bave temama ženskog života, intime i rada.
Svojevrsni poetski pristup prisutan je u videoradu Frana Makeka, a zanimljivo minimalno artikuliranje formalnih elemenata vidimo u radovima Krunoslava Dundovića. Ovi autori pokazuju kako je refleksija u umjetnosti nešto što se treba čitati višeznačno, a ne kao parola dana. Njima bi valjalo priključiti i Petra Bunića, Duju Medića i Mitra Matića, kao i Zdravka Horvata. Svi oni upisuju sebe u svoj proces rada, sam čin shvaćaju gotovo ritualno, ali ne zaustavljaju se na njemu, to jest čin nije sam sebi svrha, nego traže produkt.
Josipa Čeliković i Nina Ivandić u svome ambijentu podsjećaju na vrijednosti koje dokona galerijska publika zaboravlja, a isto se može reći i za Vitra Drinkovića, koji izlaže gadget pomoću kojega osvještavamo disanje, nešto toliko svakodnevno, a istovremeno bitno. Naturalizam je prisutan i u Janka Petrovića, pa i Ivane Jurić, koja izlaže instalaciju iz svoga posljednjeg filma.

Film je bio inspiracija za svjetove koje slika Patricija Purgar, kao i za svekoliko stvaralaštvo Luke Hrgovića, koji podsjeća kako su sanjke iz Građanina Kanea najbolji pokazatelj životnih i umjetničkih vrijednosti.

Duhovit pristup tradiciji na razini forme daje Luka Čačić, suvremenim problemima u arhitekturi Srđan Giovanelli, Morana Manger i Damir Sekulić, pristupu svakodnevici Janko Ivčić (na konceptualan način), kao i posve anarhično (autor/ica pod pseudonimom Neumnoživi). Duhovitost je prisutna i u Mare Tute, ambicioznog Petra Popijača, Mirona Milića i, dakako, Mire Župe.

Širina umjetničkog stvaralaštva i bogatstvo izričaja ono su što možete očekivati na ovogodišnjem Salonu mladih.

Uz autore koji izlažu u službenom odabiru, u galeriji PM izložit će se i izbor studentskih radova koji su napravili profesori ALU.

32. salon mladih omogućen je sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.

Naslovnica: Luka Hrgović: "Rosebud"

Komentari

Morate biti logirani kako bi mogli komentirati.

Projekt

STUDIO UP: Hotel Amarin

09/03/2017

Predstavljamo projekt Studija Up, Hotel Amarin smješten u Rovinju.

Projekt

SODA arhitekti – Kuća B

16/02/2017

Predstavljamo projekt studija SODA arhitekti: Kuća B

Projekt

Dinko Peračić i Roman Šilje - Građevinski fakultet u Osijeku

09/02/2017

Predstavljamo projekt autora Dinka Peračića i Romana Šilje: Građevinski fakultet u Osijeku