Obljetnica

60. obljetnica postojanja grupe EXAT 51

Autor/izvor: DAZ 07/12/2011

EXAT 51 je kratica naziva Eksperimentalni atelje. Članovi grupe bili su arhitekti Bernardo Bernardi, Zdravko Bregovac, Zvonimir Radić, Božidar Rašica, Vjenceslav Richter, Vladimir Zarahović te slikari Vlado Kristl, Ivan Picelj i Aleksandar Srnec.

Slikari EXAT-a su se jednim potezom oslobodili ne samo svake reference na predmetni svijet, već su isto tako odbacivali i konvencionalne estetske norme ne priznavajući 'razliku između tzv. čiste i tzv. primijenjena umjetnosti', a Grupa 'svojim glavnim zadatkom smatra usmjerenje likovnog djelovanja prema sintezi svih likovnih umjetnosti', kako stoji zapisano u Manifestu iz 1952. godine.


Vlado Kristl - Don Kihot

Umjetnici zagrebačkog EXAT-a predstavljaju istaknut primjer modernizma u doba vladavine socijalističkog realizma. Njihov manifest opisan je kao pokušaj oživljavanja duha i načela avangarde između dva svjetska rata i ujedno javno zahtijevanje slobode izraza i eksperimenta te sinteze svih umjetnosti. Projekti EXAT-a stvorili su čvrste temelje za procvat uvelike slavljene kulture modernoga dizajna u tadašnjoj socijalističkoj Jugoslaviji.

Važna djelatnost Grupe bili su razgovori i diskusije što su se održavali u stanu Ivana Picelja u Gajevoj 2b. Tu su uz exatovce dolazili i mnogi zagrebački intelektualci, književnici i povjesničari umjetnosti, koji su govorili o važnim događajima iz ranijih vremena o kojima se u tadašnjem umjetničkom životu znalo ili vrlo malo ili ništa.


Aleksandar Srnec

18.02.1953. EXAT 51 održao je izložbu u prostorima Društva arhitekata Zagreba pod nazivom 'Kristl-Picelj-Rašica-Srnec'. 45 godina kasnije, 1998. godine, obilježena je obljetnica izložbe i upriličena je publikacija s malim katalogom u kojoj stoji osvrt na značenje te izložbe u onom vremenu: 'Isključivanje referenci na predmetni svijet i zalaganje za bezuvjetnu apstrakciju, relativiziranje značenja slikarstva i artikulirana svijest o potrebi povezivanja slikarstva s arhitekturom, skulpturom i tzv. primijenjenom umjetnošću, to bi bile bitne inovacije koje su na prvoj izložbi zacrtali Vlado Kristl, Ivan Picelj, Božidar Rašica i Aleksandar Srnec. Međutim, u podjednakoj je mjeri važna i njihova prezentacija. Umjetnici su tom manifestacijom promovirali neku vrst arhitekture izložbe. Oni su polazili od činjenice da nije svejedno kako je djelo pokazano, već su u cijelosti oblikovali ambijent Društva arhitekata u kome su izlagali'.


Ivan Picelj

Svojevrsni nastavak onoga što je započela umjetnička grupa EXAT 51 realizirano je kroz Nove tendencije - 5 međunarodnih izložbi održanih u Zagrebu od 1961. do 1973., koje je organizirala tadašnja Galerija suvremene umjetnosti (danas Muzej suvremene umjetnosti). Ove godine u MSU-u imali smo priliku pogledati dvije izložbe: Nove tendencije - 50 godina poslije i Arhitektura za humaniji svijet − Jugoslavenski paviljon Vjenceslava Richtera za Expo '58.
Dio izložbe bio je posvećen nedavno preminulom umjetniku Ivanu Picelju, jednom od aktivnih sudionika pokreta Nove tendencije. Prvi dio naslova hommage je njegovu istoimenom proglasu iz 1962. godine: Za aktivnu umjetnost. U tom se proglasu jasno prepoznaje kontinuitet razmišljanja umjetničke grupe EXAT 51 kojoj je Ivan Picelj pripadao i koja je desetljeće ranije, suprotstavljajući se tadašnjoj dominantnoj socrealističkoj umjetnosti, u apstraktnoj umjetnosti povijesnih avangardi prve polovice dvadesetoga stoljeća pronašla mogućnost slobodnog načina izražavanja.


EXAT 51, 1953. godine, Srnec, Picelj, Kristl, Rašica